João 7
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs BKJ
1 Tende dobu Jisas ni tiqe Galili opu yeru kin te nuqond nuqond no. Ni Judia no yambu nari, te pugri Juda mingg wute nyamb kin tende mas kin ni Jisas mi ningg ghimbi pu mas.
1 Depois dessas coisas, Jesus andava pela Galileia; porque ele não queria andar pela Judeia, pois os judeus procuravam matá-lo.
2 Juda ni mir bi mawo kin ngeri te ningg ni baj yirbu pu mas di chumbuai mand ye ngeri te tumo rind kin tende puayi
2 Ora, estava próxima a festa dos tabernáculos dos judeus.
3 Jisas ni kiqam simbe mindig mari, “Nu muqdi tiqe wen si raq di Judia yo, ei te nu non wute nu yumbo ur gre ye bei ghand muqond.
3 Portanto, os seus irmãos disseram-lhe: Parte daqui e vai para a Judeia, para que também os teus discípulos vejam as obras que tu fazes.
4 Wuti iri ni nyamb yumbui vise ningg nari kin ni suqo grine yumbo yembe nindiny segi. Nu yo yumbo ren puq yen ei wute buagi nu nei rumbuw.”
4 Porque não há homem que faça coisa alguma em secreto, e que procure ser conhecido publicamente. Se tu fazes essas coisas, mostra-te ao mundo.
5 Jisas kiqam ni Jisas nikin ningg wand simbe nand kin te nganyene puq mand segi, pugri bu ni puq mand.
5 Porque nem seus irmãos acreditavam nele.
6 Te kin ningg di Jisas ni simbe nindim nari, “Nge ko kin ngeri te segine. Nungoqi segi puayi wo ye.
6 Então, disse-lhes Jesus: Ainda não é chegado o meu tempo; mas o vosso tempo sempre está pronto.
7 Wute buagi nungoqi yambu rireuq tuqui segi, pudi nge yambu riregh, te pugri nge ni yumbo ur brequ rind kin te ningg simbe gad.
7 O mundo não vos pode odiar, mas a mim odeia, porquanto dele dou testemunho, que são más as suas obras.
8 Nungoqi mir pe tende wo. Nge mir pe tende prine kewo ko segi ye, te pugri nge ko kin ngeri te muq segine.”
8 Subi vós à festa; eu ainda não subirei à esta festa, porque o meu tempo ainda não está cumprido.
9 Ni pugri puq nand di Galili ne nas.
9 E, tendo dito estas palavras, ele permaneceu na Galileia.
10 Pudi ni kiqam mir pe tende mo pre, muq ni suqo grine naru, ni raqene no segi.
10 Mas, quando seus irmãos já tinham subido, ele também subiu para a festa, não em público, mas como que secretamente.
11 Muq mir pe tende Juda mingg wute nyamb kin ni Jisas ningg rar rar mas, di oyi oyi pengu mand, “Wuti te muainde nas?”
11 Então os Judeus o buscavam na festa e diziam: Onde está ele?
12 Wute buagi yeru pe mingi tende wute quan Jisas ningg misag rire. Ninge riri, “Ni wuti oghi ye.”
12 E havia muita murmuração entre a multidão a respeito dele; porque alguns diziam: Ele é um bom homem; e outros diziam: Não, pois ele engana o povo.
13 Pudi wute buagi nde rar pene ni Jisas ningg wand rind segi, te pugri ni Juda mingg wute nyamb kin te wune rimbim.
13 Todavia, nenhum homem falava dele publicamente, por medo dos judeus.
14 Mir yembe mindiny ye te mingi mingi yemu, Jisas ni God ningg baj pe nar no di God ningg wand wute bei neny.
14 Ora, na metade da festa, Jesus subiu ao templo, e ensinava.
15 Juda mingg wute nyamb kin ni puye mand di pengu mand mari, “Wuti nen pughe gri ate skul nand segi pudi ni yumbo quan nganye nei nimbiny?”
15 E os judeus se maravilhavam, dizendo: Como conhece este homem letras, não as tendo aprendido?
16 Jisas oyi nand nari, “Nge wand simbe gad kin te nge ngening nde nei pe simbe gad segi. Wand ven te wuti nge tiqi nundogh gadi kin ni nde pu vindi.
16 Jesus respondeu e disse-lhes: A minha doutrina não é minha, mas daquele que me enviou.
17 Wuti iri God nari kin pugrine puq nen ningg nari, tedi ni segine nei namb ye tuqui te pugri wand nge simbe gad kin te God nde pu vindi, o nge ngening nde nei pe simbe gad.
17 Se algum homem quiser fazer a vontade dele, há de saber da doutrina, se ela é de Deus, ou se falo de mim mesmo.
18 Wuti ni nikin nde nei pe simbe nand kin ni pugri puq nen ei ni nyamb kin nas ningg nari. Pudi wuti iri wuti ni tiqi nundog nandi kin ni nyamb te ningg yembe nand kin ni wand nganyene kin simbe nand ye. Ni wandoqi nand segi.
18 Quem fala de si mesmo busca a sua própria glória; mas o que busca a glória daquele que o enviou, esse é verdadeiro, e não há nele injustiça.
19 Moses nungoqi lo neuq, pudi nungoqi lo te gure wawo. Pughe kin ningg nungoqi nge wi ningg?”
19 Não vos deu Moisés a lei? E, ainda assim, nenhum de vós cumpre a lei. Por que procurais matar-me?
20 Wute buagi oyi rind riri, “Ququ brequ nu nde nas. Wute pughe ye nu mi ningg?”
20 A multidão respondeu e disse: Tu tens um demônio, quem procura matar-te?
21 Jisas oyi nand nari, “Nge yumbo ur gre ye ire bei guduq di nungoqi puye wand.
21 Jesus respondeu e disse-lhes: Eu fiz uma obra, e todos vos maravilhais.
22 Pudi Moses nungoqi ghimbi dugu chongo pend wawo ningg nari, pugri bu nungoqi Sabat kin nginy tende wo ghimbi dugu chongo pend wam. (Moses nungoqi ghimbi dugu chongo pend wawo ningg nari, pudi nungoqi nuqo ni te kin puate mi righe.)
22 Portanto, Moisés vos deu a circuncisão (não porque é de Moisés, mas dos pais); e no dia do shabat circuncidais um homem.
23 Muq nungoqi Sabat kin nginy wo ghimbi dugu chongo pend wam, di Moses ningg lo gure waq segi, pudi pughe kin ningg nge wuti Sabat kin nginy te ningg sabi gidig kin te ningg ker wawo?
23 Se o homem recebe a circuncisão no dia do shabat, para que a lei de Moisés não seja violada, como vos irritais comigo, porque no dia do shabat eu fiz um homem inteiramente são?
24 Nungoqi non nde nei pene wute unje map puq wundim wayequ. Nungoqi wute wuqond muqdi tuquine ir wawo.”
24 Não julgueis segundo a aparência, mas julgai segundo o reto juízo.
25 Muq Jerusalem kin wute ninge pengu rind riri, “Wuti mi puq mand kin tene bri nen?
25 Então, alguns dos de Jerusalém diziam: Não é este que eles procuram matar?
26 Muq ni rar quan mingine yenu wand nand, di wute ni ningg wand ninge simbe mand segi. Beghi ningg wute nyamb kin ni nei mamb wuti nen nganyene Kraist bri?
26 Mas eis que ele fala publicamente, e nada lhe dizem. Porventura, sabem os governantes que este é verdadeiramente o Cristo?
27 Wuti nen ni tiqe beghi nei bab, pudi otiwo Kraist nganye nandi kin ni tiqe wuti iri nei numbuw ye tuqui segi.”
27 Entretanto, nós sabemos de onde este homem é; mas quando vier o Cristo, nenhum homem saberá de onde ele é.
28 Muq God ningg baj kin imb pe tende Jisas ni wute wand bei neny nenyne di nari, “Te nganye nungoqi nge nei wumbigh, di nge muai pu gadi kin te nei wamb. Pudi nge ngeningne ren gadi segi. Ni nge tiqi nundogh gadi kin te nganyene. Pudi nungoqi ni nei wumbig segi,
28 Então, clamava Jesus no templo enquanto ensinava, dizendo: Vós me conheceis e sabeis de onde sou; e eu não vim de mim mesmo, mas aquele que me enviou é verdadeiro, o qual vós não conheceis.
29 nge ngeningne ni nei gibig, te pugri nge ni nde pu gadi, di ni nge tiqi nundogh gadi.”
29 Mas eu conheço-o; porque dele eu sou, e ele me enviou.
30 Jisas ni wand ren simbe nand kin te ningg Jerusalem kin wute ninge ni mait nase ningg, pudi wuti iri Jisas nait nase segi, te pugri Jisas ni mait nase kin ngeri te segine.
30 Então, eles buscavam prendê-lo; mas nenhum homem lançou mão dele, porque ainda não era chegada a sua hora.
31 Jisas ni yumbo ur gre ye bei nand kin te ningg wute nganye buagi ni nei rimbig. Ni riri, “Asi mari Kraist ni nandi di yumbo ur gre ye nganye ei bei nand puq mand kin te muq wuti nen ni yumbo ur bei nand kin te wand te ane tuquine.”
31 E muitos da multidão creram nele e diziam: Quando o Cristo vier, ele fará ainda mais milagres do que os que este homem tem feito?
32 Parisi ni wute Jisas ningg pugri misag rire kin te mutungu. Muq prist mingg yumbui di Parisi ane wute God ningg baj yeng muaw kin te tiqi mundom mo ei Jisas mait nase ningg.
32 Os fariseus ouviram a multidão murmurar essas coisas a respeito dele; e os fariseus e os principais sacerdotes enviaram oficiais para o prenderem.
33 Jisas nari, “Nge nungoqi ane musoqne pas, pre di wuti nge tiqi nundogh gadi kin ni nde mune ko.
33 Então, disse-lhes Jesus: Ainda por um pouco de tempo eu estou convosco, e então eu vou para aquele que me enviou.
34 Nungoqi nge meri wutigh, pudi nge wuqoind segi, di nge kas kin pe tende nungoqi waru kin tuqui segi.”
34 Vós me buscareis, e não me achareis; e onde eu estou, vós não podeis vir.
35 Juda mingg wute nyamb kin oyi oyi wand wand mare mari, “Wuti nen ni muainde bri no ningg bu nari ni no di beghi buqoid kin tuqui segi? Ni tiqe aye pe beghi wute tende mas, di wute Grik kin te God ningg wand bei nem kin pe tende bri no?
35 Disseram, pois, os judeus uns para os outros: Para onde ele irá que não o acharemos? Ele irá para os dispersos entre os gentios, e ensinará os gentios?
36 Puate pughe ningg bu ni nari, ‘Nungoqi nge meri wutigh pudi nge wuqoind tuqui segi,’ di ‘Nge kas kin pe te nungoqi waru tuqui segi’?”
36 Que tipo de palavra é esta que ele disse: Vós me buscareis, e não me achareis; e onde eu estou, vós não podeis vir?
37 Muq mir yembe mindiny ruso ruso mir te pre kin nginy di nginy te yumbui nganye. Nginy te ningg Jisas nes newo, di quan kumone simbe nand nari, “Wuti iri yawo singar nati tedi nge nde nandi, ei wuye ne.
37 No último dia, o grande dia da festa, Jesus pôs-se em pé e clamou, dizendo: Se algum homem tem sede, deixai-o vir a mim, e beber.
38 God ningg wand buk pe vise kin taq pugri, wute nge nei mimbigh kin ni wuye wute me di mas kin te ni nde wuye ambri kin pugri yuroru gud gud kuse.”
38 Quem crê em mim, como diz a escritura, do seu ventre fluirão rios de água viva.
39 Jisas puq nand kin te ni Ququ Yuwon Ye wute ni nei rimbig kin te neny ye te ningg nari. Pudi Jisas ni nati pre di mune nes newo nginy tu wam newo no di yumbui ningg nas segine, pugri bu wute ni nei rimbig kin te Ququ Yuwon Ye neny segine.
39 (Mas isso ele falou do Espírito, que haviam de receber os que nele cressem; porque o Espírito Santo ainda não fora dado, pois Jesus ainda não tinha sido glorificado).
40 Jisas ni wand simbe nand rutungu kin te ningg wute ninge riri, “Nganyene nganye, wuti nen ni propet iri beghi ghimbi buag kin te.”
40 Então, muitos da multidão, ouvindo este dizer, diziam: Verdadeiramente, este é o Profeta.
41 Ninge riri, “Ni Kraist.” Pudi ninge pengu rind rindne, “Pughe gri ei Kraist Galili pu nandi?
41 Outros diziam: Este é o Cristo. Mas diziam outros: Virá o Cristo da Galileia?
42 Wand buk pe vise buqod kin te pugri, Kraist ni Devit ningg kuqo nde gri ei nandi ye, di Devit nas kin tiqe Betlehem pu ei nandi.”
42 Não diz a escritura que o Cristo vem da semente de Davi, e da cidade de Belém, de onde era Davi?
43 Jisas ni wand simbe nand kin te ningg wute bir, ninge opu ninge opu.
43 Assim, houve uma divisão entre o povo por causa dele.
44 Ninge Jisas mait nase ningg, pudi wuti iri Jisas nait nase segi.
44 E alguns deles queriam prendê-lo, mas nenhum homem lhe pôs as mãos.
45 Wute God ningg baj yeng muaw kin te ni Jisas mait nase ningg mo pre, mune prist mingg yumbui di Parisi nde mandi. Muq prist mingg yumbui di Parisi ni pengu mindim mari, “Pughe ningg nungoqi wuti te wutanyi segine wandi?”
45 Então, os oficiais foram até os principais sacerdotes e fariseus, e eles lhes perguntaram: Por que não o trouxestes?
46 Wute God ningg baj yeng muaw ye ni mari, “Wuti iri ni wand simbe nand kin pugri wand nand kin tuqui segi.”
46 Responderam os oficiais: Nunca homem algum falou assim como este homem.
47 Muq Parisi ni mari, “Nungoqi anene wandoqi nunduq bri?
47 Então responderam-lhes os fariseus: Vós também fostes enganados?
48 Nungoqi beghi wute nyamb kin di Parisi kin wuti iri Jisas ningg wand nutungu nari te nganyene puq nand kin iri nei wumbig?
48 Alguém dos governantes ou dos fariseus acreditou nele?
49 Pudi wute buagi ren Moses ningg lo nei rumbuw segi di ninde ruru ye te God di lo ane ni mai neny ye.”
49 Mas esta multidão, que não sabe a lei, é maldita.
50 Muq Nikodemus, Parisi te asi Jisas nde no kin te ni nari,
50 Nicodemos (o que de noite fora até Jesus, sendo um deles) disse-lhes:
51 “Beghi lo wuri, wuti unje paip segine ni pughe sin nen kin te beghi simbe nundug pre muqdi unje paip.”
51 Porventura, julga a nossa lei algum homem sem primeiro ouvi-lo e ter conhecimento do que ele fez?
52 Wute te ni oyi mand mari, “Nu anene Galili kinne bri? Nu wand buk pe rise kin te qond, di te pugri propet ni Galili pu mandi segi.”
52 Eles responderam, e disseram-lhe: És tu também da Galileia? Examina e vê; porque da Galileia não se levanta profeta.
53 Muq Juda mingg wute nyamb kin te ire ire nikin baj pe mo.
53 E cada homem foi para sua própria casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.