João 5

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Jisas ni Juda mingg wuti nyamb kin iri wo te sabi nindig pre, di Juda ni ngeri yumbui ire chumbuai rindiny kin te ningg Jerusalem newo no.
1 Depois disso, Jesus voltou a Jerusalém para uma das festas religiosas dos judeus.
2 Muq Jerusalem tende ngimrawu ire ni Sipsip Ngimrawu puq munduw kin tende tumone wuye ngamo ire Hibru wand pe Betesda puq munduw kin tende wuse. Di baj wase ede 5 pela pu wuye ngamo pe tende mase mase mondo mandi.
2 Dentro da cidade, junto à porta das Ovelhas, ficava o tanque de Betesda, com cinco pátios cobertos.
3 — ausente —
3 Ficavam ali cegos, mancos e paralíticos, uma multidão de enfermos, esperando um movimento da água,
4 — ausente —
4 pois um anjo do Senhor descia de vez em quando e agitava a água. O primeiro que entrava no tanque após a água ser agitada era curado de qualquer enfermidade que tivesse.
5 Wuti iri ni nyinge nare tuqui segi pu nas ber 38 pela pu nawo kin ni anene tende nas.
5 Um dos homens ali estava doente havia 38 anos.
6 Jisas wuti te tende nase kin te nuqoind di wute ninge simbe rindig riri ni asine pugri pu nase. Segi ni pengu nindig nari, “Nu mune oghi ningg kuari?”
6 Quando Jesus o viu e soube que estava enfermo por tanto tempo, perguntou-lhe: “Você gostaria de ser curado?”.
7 Muq wuti num kin te oyi nand nari, “Yumbui, nge wuye ideng kup kin tende puayi wute nge ghav mindigh wuye pe mi kaghe kin wute segi. Nge kaghe ko pune di wuti aye naghe no sunyi nateri pre.”
7 O homem respondeu: “Não consigo, senhor, pois não tenho quem me coloque no tanque quando a água se agita. Alguém sempre chega antes de mim”.
8 Muq Jisas wuti num kin te ningg nari, “Yes yewo! Nunon kuase kin sunyi te ghateri di nyinge ghare yo.”
8 Jesus lhe disse: “Levante-se, pegue sua maca e ande!”.
9 Muq wuti te opu oghi, nikin nase kin sunyi te nateri di nyinge nare no.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado. Ele pegou sua maca e começou a andar. Uma vez que esse milagre aconteceu no sábado,
10 di te ningg Juda mingg wute nyamb kin ni wuti te Jisas sabi nindig mune oghi kin te ningg mari, “Muq te Sabat, lo ni nu sunyi ghare yo kin te ningg segi puq wund.”
10 os líderes judeus disseram ao homem que havia sido curado: “Hoje é sábado! A lei não permite que você carregue essa maca!”.
11 Wuti Jisas sabi nindig oghi kin te oyi nand nari, “Wuti nge sabi nindigh oghi kin ni nge simbe nindigh nari, ‘Nu sunyi ghateri di nyinge ghare yo’.”
11 Mas ele respondeu: “O homem que me curou disse: ‘Pegue sua maca e ande’”.
12 Muq ni pengu mindig, “Wuti tughe bu nu sunyi kuateri di nyinge kuare kuo puq nunduw?”
12 “Quem foi que lhe disse uma coisa dessas?”, perguntaram eles.
13 Pudi wuti te ni wuti sabi nindig kin te nei nimbig segi, te pugri Jisas ni wute buagi tende tumone yeru kin tende mingi nar no pre.
13 O homem não sabia, pois Jesus havia desaparecido no meio da multidão.
14 Dobu Jisas ni wuti te God ningg baj pe tende nas nuqoind di simbe nindig nari, “Nu tungu, nu mune oghi pre. Muq nu munene yumbo ur brequ ghand wayequ, eti mune num yumbui nganye kurew.”
14 Mais tarde, Jesus o encontrou no templo e lhe disse: “Agora você está curado; deixe de pecar, para que nada pior lhe aconteça”.
15 Muq wuti te no, di Juda mingg wute nyamb kin te pugri simbe nindim nari, “Wuti taq Jisas bu nge sabi nindigh.”
15 O homem foi até os líderes judeus e lhes disse que tinha sido Jesus quem o havia curado.
16 Pugri bu Jisas ni Sabat kin nginy te ningg ni yumbo ren puq nen kin te ningg Juda ni Jisas unje maip mai isis meng.
16 Então os líderes judeus começaram a perseguir Jesus por não respeitar as regras do sábado.
17 Jisas ni simbe nindim nari, “Nge wuyi nikin yembe te kin yembe nand nand rindi rindi muq, di nge mune pugrine yembe gad ye.”
17 Jesus, porém, disse: “Meu Pai sempre trabalha, e eu também”.
18 Te kin ningg wute Juda kin ni buid map ei Jisas mi nati ningg. Ni Sabat lo gure nuaq kin te ninggne segi, pudi ni God nikin kiyi puq nindig kin te ningg anene. Te pugri ni puq nand kin te ningg ni nari ni God temi tuquine kin pugri.
18 Assim, os líderes judeus se empenharam ainda mais em encontrar um modo de matá-lo, pois ele não apenas violava o sábado, mas afirmava que Deus era seu Pai e, portanto, se igualava a Deus.
19 Muq Jisas ni oyi pugri simbe nindim nari, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wo ni nikinne yumbo yembe nindiny kin tuqui segi. Ni kiyi yumbo yembe nindiny nuqond kin tene yembe nindiny, te pugri yumbo kiyi yembe nindiny kin te wo segine yembe nindiny ye.
19 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: o Filho não pode fazer coisa alguma por sua própria conta. Ele faz apenas o que vê o Pai fazer. Aquilo que o Pai faz, o Filho também faz.
20 Te pugri kiyi ni kuwonyimi quan nganye yawo nirang righe, di te ningg ni yumbo buagi yembe nindiny kin te bei nindig omo. Te nganye, ni yumbo mune nganye yumbui kin te bei neng ye te ningg nungoqi puye wand ye.
20 Pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo que faz. Na verdade, o Pai lhe mostrará obras ainda maiores que estas, para que vocês fiquem admirados.
21 Wuyi ni wute mati kin nindimi mewo di simbe nindim ni mune mas ye, pugrine kuwonyimi ni wute pughe ye nindimi mewo yawo gureg kin te nindimi mewo ye.
21 Pois assim como o Pai dá vida àqueles que ele ressuscita dos mortos, também o Filho dá vida a quem ele quer.
22 Wuyi ni wute ir nawo segi, pudi ni kuwonyimi gre neng di wute ir nawo,
22 Além disso, o Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho autoridade absoluta para julgar,
23 ei te wute buagi wuyi nyamb rindivi viyo kin pugrine kuwonyimi nyamb rindivi viyo. Wuti iri kuwonyimi nyamb nindivi viyo segi, te ni wuyi ni tiqi nundog nandi ye te anene ni nyamb te nindivi viyo segi.
23 para que todos honrem o Filho como honram o Pai. Quem não honra o Filho certamente não honra o Pai, que o enviou.
24 “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wuti nge wand gad kin te nutungu di wuti nge tiqi nundogh gadi kin te nei nimbig ye, ni nas nas te kin nas di wuyi ni yembe neng segi. Te pugri ni wute mati kin pugri ye pe tende pu newo naghe no wute mas kin pugri pe tende no pre.
24 “Eu lhes digo a verdade: quem ouve minha mensagem e crê naquele que me enviou tem a vida eterna. Jamais será condenado, mas já passou da morte para a vida.
25 Nge nungoqi nganyene simbe guduq, ngeri ire wundi ye te muq wundi pre di muq ven nde puayi wute mati pu pugri mas ye ni God ningg wo wand nand kin te mutungu, di wute mutungu kin ni mas ye.
25 “E eu lhes asseguro que está chegando a hora, e de fato já chegou, em que os mortos ouvirão minha voz, a voz do Filho de Deus. E aqueles que a ouvirem viverão.
26 Te pugri wuyi ni nde gri wute mas di te kin pugrine muq ni kuwonyimi gre neng ei ninde gri wute mas.
26 O Pai tem a vida em si mesmo, e concedeu a seu Filho igual poder de dar vida,
27 Di ni wute ir nawo kin gre neng, te pugri ni God nde pu nandi wuti nganye nas ye.
27 e lhe deu autoridade para julgar a todos, porque ele é o Filho do Homem.
28 “Nungoqi nge simbe gad kin ren ningg puye wand wayequ, te pugri ngeri ire wundi kin tende puayi wute riti kin buagi ngamo pe rise kin ni wand nand kin te rutungu,
28 Não fiquem tão surpresos! Na verdade, vem o tempo em que todos os mortos ouvirão, em seus túmulos, a voz do Filho de Deus
29 di res riwo ye. Wute yumbo ur oghi rind ye ni res riwo di ris, di wute yumbo ur brequ rind ye ni res riwo ei God ni yembe neny.
29 e ressuscitarão. Aqueles que fizeram o bem ressuscitarão para terem vida eterna, e aqueles que continuaram a fazer o mal ressuscitarão para serem julgados.
30 Nge ngening nde gre pene yumbo ninge yembe gidiny tuqui segi. Nge wand kutungu kin pugrine wute ir kawo, di wute ir kawo kin te tuquine ir kawo, te pugri nge ngeningne yumbo ren puq ken segi, pudi wuti nge tiqi nundogh kin ni nge yumbo ren puq ken ningg nari.”
30 Não posso fazer coisa alguma por minha própria conta. Julgo conforme aquilo que Deus me diz. Logo, meu julgamento é justo, pois não faço minha própria vontade, mas a vontade do Pai, que me enviou.”
31 Muq Jisas ni mune simbe nand nari, “Nge ngening ningg wand simbe gad, tedi nungoqi nge wand simbe gad kin te nganyene puq wand kin tuqui segi.
31 “Se eu testemunhasse a respeito de mim mesmo, meu testemunho não seria válido.
32 Wuti aye iri wand ghav nand kin ni nge ningg simbe nand ye, di nge nei gab ni wand nand ye te nganyene.
32 Mas há outro que também testemunha sobre mim, e eu lhes asseguro que tudo que ele diz a meu respeito é verdadeiro.
33 “Nungoqi wute Jon nde tiqi wundom mo, di ni wand nganyene kin te ningg simbe nindim.
33 Vocês enviaram investigadores para ouvir João, e o testemunho dele sobre mim é verdadeiro.
34 Ren kin te wute nge wand ghav mindigh ningg kari segi. Pudi Jon nge ningg wand simbe nand kin te simbe gad ei nungoqi te nei wumbiny di God nungoqi nitaqu wowi.
34 Claro que não tenho necessidade alguma de testemunhas humanas, mas digo estas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Jon ni lam kin pugri nimbiq di wute ti neny, di nungoqi nonne wondo ti pe tende chumbuai ane was.
35 João era como uma lâmpada que queimava e brilhava e, por algum tempo, vocês se empolgaram com a mensagem dele.
36 “Jon nge ningg wand simbe nand kin te ni nge wand ghav nindigh. Pudi yembe nge wuyi negh yembe gidiny di omone ei kawo ye ni quan nganye ghav rind, te pugri wuyi nge tiqi nundogh gadi.
36 Mas eu tenho um testemunho maior que o de João: as obras que realizo. O Pai me deu essas obras para concluir, e elas provam que ele me enviou.
37 Di wuyi nge tiqi nundogh gadi ye ni nikinne nge ningg simbe nand pre. Nungoqi ni wand nand kin gibe ko te wuntungu segi, di ni quenge wundig segi,
37 E o Pai, que me enviou, testemunhou, ele próprio, a meu respeito. Vocês nunca ouviram sua voz, nem o viram pessoalmente,
38 di ni ningg wand nungoqi nde umbo pe vise segi, te pugri nungoqi nge ni tiqi nundogh gadi kin nge wand simbe gad kin te nganyene puq wand segi.
38 e não têm sua mensagem no coração, pois não creem em mim, aquele que foi enviado por ele.
39 Nungoqi wand God ningg buk pe rise kin te wuqond nei wumbiny ningg, te pugri nungoqi wari nungoqi pugri puq wen ei was was te kin was ye. Wand buk pe rise kin te nge ninggne ur mand,
39 “Vocês estudam minuciosamente as Escrituras porque creem que elas lhes dão vida eterna. Mas as Escrituras apontam para mim!
40 pudi nungoqi nge nde wandi ei was was te kin was yambu wari.
40 E, no entanto, vocês se recusam a vir a mim para receber essa vida.
41 “Wute nge nyamb mindivi viyo kin te ningg kari segi,
41 “Sua aprovação não vale nada para mim,
42 pudi nge nungoqi nei gubuq pre. Nge nei gab kin te pugri God wute yawo nirany righe kin pugri ye te nungoqi nde umbo pe rise segi.
42 pois eu sei que o amor a Deus não está em vocês.
43 Nge wuyi nde nyamb pe gadi, di nungoqi nge wand gad kin te wutungu segi. Pudi wuti iri nikin nde nyamb pe nandi tedi nungoqi ni ningg wand wutungu.
43 Eu vim em nome de meu Pai, e vocês me rejeitaram. Se outro vier em seu próprio nome, vocês o receberão.
44 Nungoqi nonne oyi oyi nyamb wundivi viyo, di nungoqi yumbo ur ninge puq wen ei God irine nas ye nungoqi nyamb nindivi viyo ningg puq wen segi, tedi pughe gri ei nge nei wumbigh?
44 Não é de admirar que não possam crer, pois vocês honram uns aos outros, mas não se importam com a honra que vem do único Deus!
45 “Pudi eti nungoqi nei wumbiq wari nge wuyi simbe gidig kari nungoqi unje wap, pugri nei wamb wayequ. Wuti wuyi simbe nindig nari nungoqi unje wap puq nand kin te Moses, nungoqi non wari ni nungoqi ghav nunduq ye.
45 “Mas não sou eu quem os acusará diante do Pai. Moisés os acusará! Sim, Moisés, em quem vocês põem sua esperança.
46 Nungoqi nganyene nganye Moses wand nand kin te wari nganyene, tedi nge wand gad kin te anene wari nganyene, te pugri Moses ni nge ningg wand ur nand.
46 Se cressem, de fato, em Moisés, creriam em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Pudi muq nungoqi Moses wand ur nand ye te wari nganyene puq wand segi, tedi pughe gri ei nge wand gad kin te wari nganyene?”
47 Contudo, uma vez que não creem naquilo que ele escreveu, como crerão no que eu digo?”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.