João 10

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Muq Jisas ni Parisi simbe nindim nari, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wuti iri ni sipsip yeru kin imb ngimrawu pe gri nar no segi, pudi aye pe gri newo naghe ye ni wuti nyungu kin.
1 Jesus disse:
2 Wuti ngimrawu pe gri nar no ye ni sipsip bag namb ye.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor do rebanho.
3 Wuti sipsip yeru kin imb te yeng nuaw ye ni ngim bi nuang nar no, nikin te sipsip ire ire nyamb nirany, nitari neyi ni, te pugri sipsip ni ningg gibe ko te rutungu.
3 O porteiro abre a porta para ele. As ovelhas reconhecem a sua voz quando ele as chama pelo nome, e ele as leva para fora do curral.
4 Ni nikin te sipsip te nitari neyi ni, pre ni ye nawo, di sipsip dobu ruru, te pugri sipsip ni gibe ko te nei rimbig.
4 Quando todas estão do lado de fora, ele vai na frente delas, e elas o seguem porque conhecem a voz dele.
5 Pudi ni wuti aye ni nei rimbig segi kin nde dobu ruru ye tuqui segi. Wute aye mondo di ni wu rise ruso, te pugri ni wute aye ningg gibe ko nei rimb segi.”
5 Mas de jeito nenhum seguirão um estranho! Pelo contrário, elas fugirão, pois não conhecem a voz de estranhos.
6 Jisas ni kopuqu wand ven simbe nand, pudi Juda mingg wute nyamb kin wand puate ni nei mamb segi.
6 Jesus fez esta comparação, mas ninguém entendeu o que ele queria dizer.
7 Pugri bu Jisas munene nari, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, nge te sipsip yeru kin imb ngimrawu kin pugri.
7 Então Jesus continuou:
8 Wute asine mandi pre nge gadi kin ni nyungu mbuaq di wute mambui yumbo mitanyri ye, pudi sipsip ni ningg wand rutungu segi.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e bandidos, mas as ovelhas não deram atenção à voz deles.
9 Nge sipsip yeru kin imb ngimrawu kin pugri. Wute nge nde gri rir ruso ye ni yuwon pu ris ye. Ni rir ruso di riyi ri di qi puch nyungo ris kin te ruqond.
9 Eu sou a porta. Quem entrar por mim será salvo; poderá entrar e sair e achará comida.
10 Wute nyungu ye ni nyungu mand ninggne mandi, di wute mamb riti di yumbo unje mipiny. Nge gadi kin te gadi ei te wute ris, di yuwon pu ris.
10 O ladrão só vem para roubar, matar e destruir; mas eu vim para que as ovelhas tenham vida, a vida completa.
11 “Nge sipsip bag gab kin wuti yuwon nganye. Wuti sipsip bag namb yuwon nganye ye ni sipsip ningg nati, ei te ni sipsip yuwon pu ris.
11 — Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Wuti aye wong maind di nandi sipsip bag namb kin ni sipsip kiyi kin pugri bag namb segi. Pugri bu nyombui dabo kin nandi nuqoind kin tende puayi ni sipsip si nare yeru wu nase no. Muq nyombui dabo kin te nandi sipsip te nat di bure ire ire ruso.
12 Um empregado trabalha somente por dinheiro; ele não é pastor, e as ovelhas não são dele. Por isso, quando vê um lobo chegando, ele abandona as ovelhas e foge. Então o lobo ataca e espalha as ovelhas.
13 Wuti te wu nase no, te pugri sipsip te ni te segi wuti aye te, pugri bu ni sipsip te oghine nei nimbiny segi.
13 O empregado foge porque trabalha somente por dinheiro e não se importa com as ovelhas. Eu sou o bom pastor. Assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai, assim também conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem. E estou pronto para morrer por elas.
16 Nge sipsip aye yeru, pudi ni imb wen kin segi. Nge ni anene kitari ne gadi ye. Ni anene nge wand gad kin te rutungu ye, di sipsip tit irene yequ di wuti irine bag namb.
16 Tenho outras ovelhas que não estão neste curral. Eu preciso trazer essas também, e elas ouvirão a minha voz. Então elas se tornarão um só rebanho com um só pastor.
17 Wuyi nge quan nganye yawo niragh righe ye puate taq pugri, nge kati di munene kes kewo ye.
17 — O Pai me ama porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Wuti iri nge ni kati segi, pudi nge ngening nde nei pene kati. Nge kati kin gre rise, di mune kes kewo kin gre rise. Nge wuyi ni nge pugri simbe nindigh.”
18 Ninguém tira a minha vida de mim, mas eu a dou por minha própria vontade. Tenho o direito de dá-la e de tornar a recebê-la, pois foi isso o que o meu Pai me mandou fazer.
19 Jisas ni puq nand kin te ningg Juda ni munene bir mawo opu opu yemu.
19 Quando ouviu isso, o povo se dividiu outra vez. Muitos diziam:
20 Wute quan mari, “Ququ brequ ninde nas, di ni jebo nand. Pughe ningg ni ningg wand putungu?”
20 — Ele está dominado por um demônio! Está louco! Por que é que vocês escutam o que ele diz?
21 Pudi ninge mari, “Wuti ququ brequ ninde nas kin ni pugri wand nand kin tuqui segi. Ququ brequ ni wuti rar nat tuqui segi kin sabi nindig munene rar nat ye tuqui segi.”
21 Outros afirmavam: — Quem está dominado por um demônio não fala assim! Será que um demônio pode dar vista aos cegos?
22 Muq Jerusalem tende God ningg baj asi sabi munduw kin te ningg mir yembe mindiny. Tende puayi te uyi kin ngeri pe,
22 Era inverno, e em Jerusalém estavam comemorando a Festa da Dedicação .
23 di Jisas ni God ningg baj pe tende wase ede iri Solomon te wase ede puq mindig kin tende tiq nyinge nare no.
23 Jesus estava andando pelo pátio do Templo, perto da entrada chamada “ Alpendre de Salomão ”.
24 Wute buagi rindi Jisas nde yeru yeru rundo rindi di riri, “Beghi wand nganyene kin ghimbi puany pu pas nganye ye bri? Nu Kraist ate nu beghi oghi pune simbe ndug.”
24 Então o povo se ajuntou em volta dele e perguntou: — Até quando você vai nos deixar na dúvida? Diga com franqueza: você é ou não é o
25 Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi simbe guduq pre, pudi nungoqi wari te nganyene segi. Nge simbe gad kin sambu taq te wuyi nde nyamb pe nungoqi yumbo ur gre ye bei guduq,
25 Jesus respondeu:
26 pudi nungoqi wari te nganyene segi. Te pugri nungoqi nge te sipsip segi.
26 mas vocês não creem porque não são minhas ovelhas.
27 Nge te sipsip ni nge wand gad kin te rutungu. Nge ni nei gibiny, di ni nge nde dobu ruwi.
27 As minhas ovelhas escutam a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Nge kari ni ris ris te kin ris di riti segi, di wuti iri nge nde si pe pu nateri ye tuqui segi.
28 Eu lhes dou a vida eterna, e por isso elas nunca morrerão. Ninguém poderá arrancá-las da minha mão.
29 Nge wuyi ni nge sipsip ren negh kin ni quan nganye yumbui, wuti iri sipsip nge wuyi nde si nambu yeru kin nateri ye tuqui segi.
29 O poder que o Pai me deu é maior do que tudo, e ninguém pode arrancá-las da mão dele.
30 Nge di nge wuyi temu beghi irene.”
30 Eu e o Pai somos um.
31 Muq wute Juda kin ni munene wet materi ei Jisas wet pe mi ningg,
31 Então eles tornaram a pegar pedras para matar Jesus.
32 pudi Jisas simbe nindim nari, “Nge yumbo ur gre ye wuyi nde pu rindi kin te nganye buagi bei guduq pre. Muq yumbo ur pughe ye puq ken kin te ningg bu nungoqi nge wet pe wi ningg?”
32 E ele disse:
33 Ni oyi mand mari, “Beghi nu yumbo ur gre ye bei guad kin te ningg nu wet pe pi segi. Pudi nu God wand brequ gudig, te pugri nu beghi kin pugrine, muq nu kuari nu God tequ irene puq guad kin te ningg bu nu wet pe pi ningg.”
33 Eles responderam: — Não é por causa de nenhuma coisa boa que queremos matá-lo, mas porque, ao dizer isso, você está
34 Jisas ni oyi nindim nari, “Nungoqi nde lo buk pe God ni puq nand nari, ‘Nge kari nungoqi god ningg was.’ [Sng 82:6]
34 Então Jesus afirmou:
35 Beghi nei bab God ningg wand buk pe vise kin ir vighe segi ye. God ni wute yabene ni ningg lo materi kin te god puq nindim,
35 Sabemos que as
36 pugri bu nge wuti God naip ko di tiqi nundogh gadi ye nge kari nge God ningg wo puq gad kin te ningg nungoqi wari nge God wand brequ gidig puq wand kin tuqui segi.
36 Quanto a mim, o Pai me escolheu e me enviou ao mundo. Então por que vocês dizem que blasfemo contra Deus quando afirmo que sou Filho dele?
37 Nge wuyi ni puq nen kin te puq ken segi, tedi piyi nge nei wumbigh wayequ.
37 Se não faço o que o meu Pai manda, não creiam em mim.
38 Pudi nge wuyi yumbo puq nen kin te puq ken di nge wand gad kin te nganyene puq wand segi, tedi piyi nungoqi nge yumbo ur gre ye bei gad kin te oyi nganyene puq wand, te ei nungoqi nei wamb wuyi nge nde nas di nge ninde kas.”
38 Mas, se eu faço, e vocês não creem em mim, então creiam pelo menos nas coisas que faço. E isso para que vocês fiquem sabendo de uma vez por todas que o Pai vive em mim e que eu vivo no Pai.
39 Muq munene Jisas mait nase ningg, pudi ni wu nase no.
39 A essa altura tentaram novamente prendê-lo, mas Jesus escapou das mãos deles.
40 Muq Jisas ni wuye Jordan nisiny opu gri Jon ni asi wute wuye nap kin tende no. Ni tende nas,
40 Ele voltou de novo para o lado leste do rio Jordão, foi para o lugar onde João Batista tinha batizado antes e ficou lá.
41 di wute nganye buagi ninde rundo. Ni riri, “Jon ni yumbo ur gre ye bei nand segi, pudi ni wuti nen ningg simbe nand kin wand buagi te nganyene.”
41 E muita gente ia vê-lo, dizendo: — João não fez nenhum milagre, mas tudo o que ele disse sobre Jesus é verdade.
42 Di wute nganye buagi tende ris kin ni Jisas nei rimbig.
42 E naquele lugar muita gente creu em Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.