Hebreus 12
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT
1 Wute God nei rimbig kin asi ris ye te nganye buagi nganye beghi rundomu rundomu yeru. Pugri bu beghi mune yumbo buagi beghi imb ruangu kin te kring pap ruso. Di yumbo ur brequ beghi nde quan nganye gre rind kin te si pare, di God beghi ngim nupung wuso pu wuse ye tende ei nyinge pare ningg buid pap.
1 Portanto, uma vez que estamos rodeados de tão grande multidão de testemunhas, livremo-nos de todo peso que nos torna vagarosos e do pecado que nos atrapalha, e corramos com perseverança a corrida que foi posta diante de nós.
2 Jisas, wuti beghi God nei bibig kin puate di ni beghi nei te puq nengu yumbui rise ye, beghi rar ninde ei budub. Ni kruse pe nati ye te ningg wune namb di yambu nari segi. Ni otiwo chumbuai nand kin chumbuai te ni ghimbi ruang pu rise kin te nei nimbiny di kruse pe nati kin minyuw te nei nimbiny segi. Di muq ni God ningg sia king pe si tuan pe opu nas.
2 Mantenhamos o olhar firme em Jesus, o líder e aperfeiçoador de nossa fé. Por causa da alegria que o esperava, ele suportou a cruz sem se importar com a vergonha. Agora ele está sentado no lugar de honra à direita do trono de Deus.
3 Wute yumbo ur brequ mand kin ni quan nganye yambu mireng di mai meng kin te nei wumbiny. Te ei nungoqi nei wamb di nikin pugri si yavi wati di God nei wumbig kin nei te si ware segi.
3 Pensem em toda a hostilidade que ele suportou dos pecadores; desse modo, vocês não ficarão cansados nem desanimados.
4 Nungoqi wute yumbo ur brequ mand kin mai meuq kin te puaq wand ningg buid wap wap pudi te kin ningg wati segine.
4 Afinal, ainda não chegaram a arriscar a vida na luta contra o pecado.
5 Di God nungoqi nikin wo kin pugri umbo neuq kughe kin wand neuq kin te nei gheri wupiny pre bu? Ni nari,
5 Acaso vocês se esqueceram das palavras de ânimo que Deus lhes dirigiu como filhos dele? Ele disse: “Meu filho, não despreze a disciplina do Senhor; não desanime quando ele o corrigir.
6 Te pugri pripri Yumbui ni wute buagi ni yawo nirany righe kin unje rip kin te bei neny ningg bu mai neny ye. Di wute buagi ni wo puq nindiny kin te ni unje rip tedi teti nawo ningg yembe neny. [Snd 3:11-12]
6 Pois o Senhor disciplina quem ele ama e castiga todo aquele que aceita como filho”.
7 Nungoqi mai pughe ware, te nungoqi te ningg kring wo wayequ, nungoqi nei wamb kin God nungoqi nuyi kin pugri nungoqi unje wap kin te bei neuq ningg bu mai neuq, pugri ei nei wamb. Te pugri wo buagi nikin kiyi ni buraqi mireny ye.
7 Enquanto suportam essa disciplina de Deus, lembrem-se de que ele os trata como filhos. Quem já ouviu falar de um filho que nunca foi disciplinado pelo pai?
8 God nikin wo buagi te buraqi nireny ye. Nungoqi unje wap pu muq God nikin wo aye te mai neny kin pugri mai neuq segi, te nungoqi ni ningg wo nganye segi, nungoqi mingi puayi wo kin pugri.
8 Se Deus não os disciplina como faz com todos os seus filhos, significa que vocês não são filhos de verdade, mas ilegítimos.
9 Te ire di aye ren mune neine wumbiny. Beghi qi pe kin wuyi ni beghi buraqi mirengu, di te ningg beghi nei bab ni yumbui. Beghi qi pe kin wuyi nde nambu pas kin te yuwon, pudi beghi ququ kin wuyi nde nambu pas kin te quan nganye yuwon. Beghi puq pen tedi pas pas te kin pas ye.
9 Uma vez que respeitávamos nossos pais terrenos que nos disciplinavam, não devemos nos submeter ainda mais à disciplina do Pai de nosso espírito e, assim, obter vida?
10 Beghi qi pe kin wuyi ni beghi buraqi mirengu ningg mai mengu kin te rise nganye tuqui segi. Di ni muqond pughe puayi beghi mai mengu kin tuqui ei mai mengu. Pudi God ni beghi mai nengu kin te ni beghi yuwon pu pas ye te ningg bu puq nengu. Te ei beghi ni kin pugrine yuwon nganye pas.
10 Pois nossos pais nos disciplinaram por alguns anos como julgaram melhor, mas a disciplina de Deus é sempre para o nosso bem, a fim de que participemos de sua santidade.
11 God beghi unje pap kin te bei nengu ningg mai nengu ye tende puayi beghi chumbuai bad segi, yivany pare. Pudi tende dobu beghi nei pateri, di te ningg beghi ni nari kin pugrine tuquine pas, di beghi umbo yuwon gud.
11 Nenhuma disciplina é agradável no momento em que é aplicada; ao contrário, é dolorosa. Mais tarde, porém, produz uma colheita de vida justa e de paz para os que assim são corrigidos.
12 Pugri bu nungoqi si riti kin te wundiri riwo di nungoqi sungomyu buid rip segi kin te teti wawo.
12 Portanto, revigorem suas mãos cansadas e seus joelhos enfraquecidos.
13 Nungoqi ngim gi wuti kin te ninggne ei nyinge ware, te ei nungoqi nyinge brequ rise kin te mune brequ rise segi yuwon kin tuqui. [Snd 4:26]
13 Façam caminhos retos para seus pés a fim de que os mancos não caiam, mas sejam fortalecidos.
14 Wute buagi aye te ningg umbo yuwon gud te ningg ei quan nganye buid wap, di God nde rar pe yuwon nganye was ye te ningg ei quan nganye buid wap. Te pugri wuti iri yuwon nganye nas segi ni Yumbui nuqoind tuqui segi.
14 Esforcem-se para viver em paz com todos e procurem ter uma vida santa, sem a qual ninguém verá o Senhor.
15 Nungoqi yeng wawo yuwon eti wuti iri God nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te si nare, di nyumo yi brequ riyi kin pugri mai yembe nindiny di wute nganye buagi nei yuwon ye unje nipiny.
15 Cuidem uns dos outros para que nenhum de vocês deixe de experimentar a graça de Deus. Fiquem atentos para que não brote nenhuma raiz venenosa de amargura que cause perturbação, contaminando muitos.
16 Nungoqi yeng wawo yuwon, eti nungoqi kin iri ni nyumbueg ane segi segi wand kin yumbo ur brequ nand. Di eti nungoqi kin iri Iso kin pugri, ni kiseyu nas bu kiseyu kin yumbo nateri yamb rise kin te mir woju irene ningg ni oyi ni yumbo te ni kiqam neng. Eti nungoqi kin iri ni ni kin pugri God ningg yumbo yuwon ye te nei nimbiny segi.
16 Vigiem para que ninguém seja imoral ou profano, como Esaú, que trocou seus direitos como filho mais velho por uma simples refeição.
17 Te pugri nungoqi nei wamb tende dobu di ni nei nare nitinde ei kiseyu ningg wand yuwon ye kiyi ningg te mune nateri ningg nari pudi tuqui segi, ni kiyi segi puq nindig. Piyi ni ngam giji ritiri ri, kiyi ningg wand yuwon ye te mune nateri ningg buid nap, pudi tuqui segi.
17 Como vocês sabem, mais tarde, quando ele quis a bênção do pai, foi rejeitado. Era tarde para que houvesse arrependimento, embora ele tivesse implorado com lágrimas.
18 Nungoqi wute Israel kin rand pe rindi di yumbo rutungu di ruqond kin pugri wandi segi. Ni rand pe tende rindi wase nyungu, bur ir kui, wuye burpoq di nyumurighi yeng ruqond,
18 Vocês não chegaram a um monte que se pode tocar, a um lugar de fogo ardente, escuridão, trevas e vendaval,
19 di biugel quan kumo wuri kin te rutungu, di God wand nand kin gibe koq rutungu. Ni wuti wand nand kin gibe koq rutungu wune rimb di riri ni mune wand nand rutungu yambu riri.
19 ao toque da trombeta e à voz tão terrível que aqueles que a ouviram suplicaram que nada mais lhes fosse dito,
20 Te pugri ni wand te ritevi yambu riri. Wand taq ven: Piyi wute o umo rand pe tende rundo te ni wet pe mambui mambui di riti. [Kis 19:12-13]
20 pois não podiam suportar a ordem que recebiam: “Se até mesmo um animal tocar no monte, deve ser apedrejado”.
21 Moses wute buagi ane yumbo pugri kin rand pe tende ruqond di wune rimb di Moses nari, “Nge wune ningg buyaq gad.” [Lo 9:19]
21 O próprio Moisés ficou tão assustado com o que viu a ponto de dizer: “Fiquei apavorado e tremendo de medo”.
22 Pudi muq nungoqi rand Saion, God nas nas te kin nas ye ni ningg tiqe pe wandi pre. Te wam kin Jerusalem, angelo nganye buagi nganye mikur chumbuai chumbuai mas kin tiqe pe wandi.
22 Vocês, porém, chegaram ao monte Sião, à cidade do Deus vivo, à Jerusalém celestial, aos incontáveis milhares de anjos em alegre reunião,
23 Nungoqi wute Jisas nei rimbig kin te nikin wo kiseyu kin pugri ni nyamb wam ur mindiny pu rise ye chumbuai ane rikur pu ris ye tende wandi. Nungoqi God wute buagi ir nawo ye ninde wandi, di wute God nari kin tuquine nganye puq men ye di God puq nem quan nganye yuwon mas ye ni mingg ququ nde wandi.
23 à congregação dos filhos mais velhos, cujos nomes estão escritos no céu, e a Deus, que é juiz de todos, aos espíritos dos justos no céu, agora aperfeiçoados,
24 Nungoqi Jisas wuti God wand urupui taq namb ye te kin mingi wuti ni nde wandi, di ni yavi beghi nde puraq nundug kin tende wandi. Abel ningg yavi tende God ni wute mai neny, pudi Jisas ningg yavi ni yuwon nganye, yavi tende pe God wute wand puaq nindiny.
24 a Jesus, o mediador da nova aliança, e ao sangue aspergido, que fala de coisas melhores do que falava o sangue de Abel.
25 Nungoqi yeng wawo yuwon, eti nungoqi wuti wam pu wand nand kin ni wand te wutungu yambu wari. Te pugri wute God ningg wu wand qi pe ven nde mutungu yambu mari kin wute te ni wu mase mo kin tuqui segi. Ni wu mase mo tuqui segi, pugri bu muq beghi mune God wam pu wu wand nundug kin te dob beg, tedi beghi oyi quan nganye tuqui segi.
25 Tenham cuidado para não se recusarem a ouvir aquele que fala. Porque, se aqueles que se recusaram a ouvir o mensageiro terreno não escaparam, certamente não escaparemos se rejeitarmos aquele que nos fala do céu.
26 Tende puayi ni wand nand ye te ningg qi anene tit wup. Pudi muq ni wand taq namb pre. Ni nari, “Nge munene tit kipiq ye. Pudi muq nge qine tit kipiq segi, nge qi di yumbo yumbo nginy tu wam yeru kin anene tit kap ye.” [Hag 2:6]
26 Quando Deus falou naquela ocasião, sua voz fez a terra tremer, mas agora ele promete: “Mais uma vez, farei tremer não só a terra, mas também os céus”.
27 Wand puch “munene” ven bei vind yumbo yumbo ni yembe nindiny kin gre rind segi, tit rip kin te ni kring nap ruso ye. Te ei yumbo tit rip segi kin tene rise.
27 Isso significa que toda a criação será abalada e removida, de modo que permaneçam apenas as coisas inabaláveis.
28 Beghi sunyi ni nde si nambu rise bu tit rip tuqui segi ye tende pateri, pugri bu beghi te ningg ei ni quan nganye chumbuai bidig. Beghi God chumbuai ane yumbo ur pughe gri pe ni yumbui nyamb birag ei ni chumbuai nand ye yumbo ur te kin pe ni yumbui nyamb birag. Beghi ni wune bibig, di ni nde nambu ei pas di ni nyamb bidivi viyo.
28 Uma vez que recebemos um reino inabalável, sejamos gratos e agrademos a Deus adorando-o com reverência e santo temor.
29 Te pugri beghi God ni wase yumbui yumbo yumbo buagi rinde namb omo ye te kin pugri. [Lo 4:24]
29 Porque nosso Deus é um fogo consumidor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.