Hebreus 12
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH
1 Wute God nei rimbig kin asi ris ye te nganye buagi nganye beghi rundomu rundomu yeru. Pugri bu beghi mune yumbo buagi beghi imb ruangu kin te kring pap ruso. Di yumbo ur brequ beghi nde quan nganye gre rind kin te si pare, di God beghi ngim nupung wuso pu wuse ye tende ei nyinge pare ningg buid pap.
1 Assim nós temos essa grande multidão de testemunhas ao nosso redor. Portanto, deixemos de lado tudo o que nos atrapalha e o pecado que se agarra firmemente em nós e continuemos a correr, sem desanimar, a corrida marcada para nós.
2 Jisas, wuti beghi God nei bibig kin puate di ni beghi nei te puq nengu yumbui rise ye, beghi rar ninde ei budub. Ni kruse pe nati ye te ningg wune namb di yambu nari segi. Ni otiwo chumbuai nand kin chumbuai te ni ghimbi ruang pu rise kin te nei nimbiny di kruse pe nati kin minyuw te nei nimbiny segi. Di muq ni God ningg sia king pe si tuan pe opu nas.
2 Conservemos os nossos olhos fixos em Jesus, pois é por meio dele que a nossa fé começa, e é ele quem a aperfeiçoa. Ele não deixou que a cruz fizesse com que ele desistisse. Pelo contrário, por causa da alegria que lhe foi prometida, ele não se importou com a humilhação de morrer na cruz e agora está sentado do lado direito do trono de Deus.
3 Wute yumbo ur brequ mand kin ni quan nganye yambu mireng di mai meng kin te nei wumbiny. Te ei nungoqi nei wamb di nikin pugri si yavi wati di God nei wumbig kin nei te si ware segi.
3 Pensem no sofrimento dele e como suportou com paciência o ódio dos pecadores. Assim, vocês, não desanimem, nem desistam.
4 Nungoqi wute yumbo ur brequ mand kin mai meuq kin te puaq wand ningg buid wap wap pudi te kin ningg wati segine.
4 Porque na luta contra o pecado vocês ainda não tiveram de combater até à morte.
5 Di God nungoqi nikin wo kin pugri umbo neuq kughe kin wand neuq kin te nei gheri wupiny pre bu? Ni nari,
5 Será que vocês já esqueceram as palavras de encorajamento que Deus lhes disse, como se vocês fossem filhos dele? Pois ele disse: “Preste atenção, meu filho, quando o Senhor o castiga, e não se desanime quando ele o repreende.
6 Te pugri pripri Yumbui ni wute buagi ni yawo nirany righe kin unje rip kin te bei neny ningg bu mai neny ye. Di wute buagi ni wo puq nindiny kin te ni unje rip tedi teti nawo ningg yembe neny. [Snd 3:11-12]
6 Pois o Senhor corrige quem ele ama e castiga quem ele aceita como filho.”
7 Nungoqi mai pughe ware, te nungoqi te ningg kring wo wayequ, nungoqi nei wamb kin God nungoqi nuyi kin pugri nungoqi unje wap kin te bei neuq ningg bu mai neuq, pugri ei nei wamb. Te pugri wo buagi nikin kiyi ni buraqi mireny ye.
7 Suportem o sofrimento com paciência como se fosse um castigo dado por um pai, pois o sofrimento de vocês mostra que Deus os está tratando como seus filhos. Será que existe algum filho que nunca foi corrigido pelo pai?
8 God nikin wo buagi te buraqi nireny ye. Nungoqi unje wap pu muq God nikin wo aye te mai neny kin pugri mai neuq segi, te nungoqi ni ningg wo nganye segi, nungoqi mingi puayi wo kin pugri.
8 Se vocês não são corrigidos como acontece com todos os filhos de Deus, então não são filhos de verdade, mas filhos ilegítimos.
9 Te ire di aye ren mune neine wumbiny. Beghi qi pe kin wuyi ni beghi buraqi mirengu, di te ningg beghi nei bab ni yumbui. Beghi qi pe kin wuyi nde nambu pas kin te yuwon, pudi beghi ququ kin wuyi nde nambu pas kin te quan nganye yuwon. Beghi puq pen tedi pas pas te kin pas ye.
9 No caso dos nossos pais humanos, eles nos corrigiam, e nós os respeitávamos. Então devemos obedecer muito mais ainda ao nosso Pai celestial e assim viveremos.
10 Beghi qi pe kin wuyi ni beghi buraqi mirengu ningg mai mengu kin te rise nganye tuqui segi. Di ni muqond pughe puayi beghi mai mengu kin tuqui ei mai mengu. Pudi God ni beghi mai nengu kin te ni beghi yuwon pu pas ye te ningg bu puq nengu. Te ei beghi ni kin pugrine yuwon nganye pas.
10 Os nossos pais humanos nos corrigiam durante pouco tempo, pois achavam que isso era certo; mas Deus nos corrige para o nosso próprio bem, para que participemos da sua santidade .
11 God beghi unje pap kin te bei nengu ningg mai nengu ye tende puayi beghi chumbuai bad segi, yivany pare. Pudi tende dobu beghi nei pateri, di te ningg beghi ni nari kin pugrine tuquine pas, di beghi umbo yuwon gud.
11 Quando somos corrigidos, isso no momento nos parece motivo de tristeza e não de alegria. Porém, mais tarde, os que foram corrigidos recebem como recompensa uma vida correta e de paz.
12 Pugri bu nungoqi si riti kin te wundiri riwo di nungoqi sungomyu buid rip segi kin te teti wawo.
12 Portanto, levantem as suas mãos cansadas e fortaleçam os seus joelhos enfraquecidos.
13 Nungoqi ngim gi wuti kin te ninggne ei nyinge ware, te ei nungoqi nyinge brequ rise kin te mune brequ rise segi yuwon kin tuqui. [Snd 4:26]
13 Andem por caminhos aplanados para que o pé aleijado não manque, mas seja curado.
14 Wute buagi aye te ningg umbo yuwon gud te ningg ei quan nganye buid wap, di God nde rar pe yuwon nganye was ye te ningg ei quan nganye buid wap. Te pugri wuti iri yuwon nganye nas segi ni Yumbui nuqoind tuqui segi.
14 Procurem ter paz com todos e se esforcem para viver uma vida completamente dedicada ao Senhor, pois sem isso ninguém o verá.
15 Nungoqi yeng wawo yuwon eti wuti iri God nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin te si nare, di nyumo yi brequ riyi kin pugri mai yembe nindiny di wute nganye buagi nei yuwon ye unje nipiny.
15 Tomem cuidado para que ninguém abandone a graça de Deus. Cuidado, para que ninguém se torne como uma planta amarga que cresce e prejudica muita gente com o seu veneno.
16 Nungoqi yeng wawo yuwon, eti nungoqi kin iri ni nyumbueg ane segi segi wand kin yumbo ur brequ nand. Di eti nungoqi kin iri Iso kin pugri, ni kiseyu nas bu kiseyu kin yumbo nateri yamb rise kin te mir woju irene ningg ni oyi ni yumbo te ni kiqam neng. Eti nungoqi kin iri ni ni kin pugri God ningg yumbo yuwon ye te nei nimbiny segi.
16 E tomem cuidado também para que ninguém se torne imoral ou perca o respeito pelas coisas sagradas, como Esaú, que, por causa de um prato de comida, vendeu os seus direitos de filho mais velho.
17 Te pugri nungoqi nei wamb tende dobu di ni nei nare nitinde ei kiseyu ningg wand yuwon ye kiyi ningg te mune nateri ningg nari pudi tuqui segi, ni kiyi segi puq nindig. Piyi ni ngam giji ritiri ri, kiyi ningg wand yuwon ye te mune nateri ningg buid nap, pudi tuqui segi.
17 Como vocês sabem, depois ele quis receber a bênção do seu pai. Mas foi rejeitado porque não encontrou um modo de mudar o que havia feito, embora procurasse fazer isso até mesmo com lágrimas.
18 Nungoqi wute Israel kin rand pe rindi di yumbo rutungu di ruqond kin pugri wandi segi. Ni rand pe tende rindi wase nyungu, bur ir kui, wuye burpoq di nyumurighi yeng ruqond,
18 Vocês não foram como o povo de Israel. Vocês não chegaram perto de alguma coisa que se pode tocar, como o monte Sinai com o seu fogo destruidor, a escuridão e as trevas, a tempestade,
19 di biugel quan kumo wuri kin te rutungu, di God wand nand kin gibe koq rutungu. Ni wuti wand nand kin gibe koq rutungu wune rimb di riri ni mune wand nand rutungu yambu riri.
19 o barulho de trombeta e o som de uma voz. Quando os israelitas ouviram a voz, pediram que ela não dissesse mais nada,
20 Te pugri ni wand te ritevi yambu riri. Wand taq ven: Piyi wute o umo rand pe tende rundo te ni wet pe mambui mambui di riti. [Kis 19:12-13]
20 pois eles não podiam suportar a ordem que dizia: “Até um animal, se tocar o monte, deverá ser morto a pedradas.”
21 Moses wute buagi ane yumbo pugri kin rand pe tende ruqond di wune rimb di Moses nari, “Nge wune ningg buyaq gad.” [Lo 9:19]
21 O que estavam vendo era tão terrível, que Moisés disse: “Estou tremendo de medo!”
22 Pudi muq nungoqi rand Saion, God nas nas te kin nas ye ni ningg tiqe pe wandi pre. Te wam kin Jerusalem, angelo nganye buagi nganye mikur chumbuai chumbuai mas kin tiqe pe wandi.
22 Pelo contrário, vocês chegaram ao monte Sião e à cidade do Deus vivo, a Jerusalém celestial com os seus milhares de anjos.
23 Nungoqi wute Jisas nei rimbig kin te nikin wo kiseyu kin pugri ni nyamb wam ur mindiny pu rise ye chumbuai ane rikur pu ris ye tende wandi. Nungoqi God wute buagi ir nawo ye ninde wandi, di wute God nari kin tuquine nganye puq men ye di God puq nem quan nganye yuwon mas ye ni mingg ququ nde wandi.
23 Vocês chegaram à reunião alegre dos filhos mais velhos de Deus, isto é, daqueles que têm o nome deles escrito no céu. Vocês chegaram até Deus, que é o juiz de todos, e chegaram também aos espíritos dos que são corretos e que foram aperfeiçoados.
24 Nungoqi Jisas wuti God wand urupui taq namb ye te kin mingi wuti ni nde wandi, di ni yavi beghi nde puraq nundug kin tende wandi. Abel ningg yavi tende God ni wute mai neny, pudi Jisas ningg yavi ni yuwon nganye, yavi tende pe God wute wand puaq nindiny.
24 Vocês chegaram até Jesus, que fez a nova aliança e que borrifou o sangue que fala de coisas muito melhores do que o sangue de Abel.
25 Nungoqi yeng wawo yuwon, eti nungoqi wuti wam pu wand nand kin ni wand te wutungu yambu wari. Te pugri wute God ningg wu wand qi pe ven nde mutungu yambu mari kin wute te ni wu mase mo kin tuqui segi. Ni wu mase mo tuqui segi, pugri bu muq beghi mune God wam pu wu wand nundug kin te dob beg, tedi beghi oyi quan nganye tuqui segi.
25 Portanto, tenham cuidado e não recusem ouvir aquele que fala. Aqueles que recusaram ouvir a pessoa que entregou a mensagem divina na terra não puderam escapar. Por isso muito menos escaparemos nós se rejeitarmos aquele que lá do céu nos fala.
26 Tende puayi ni wand nand ye te ningg qi anene tit wup. Pudi muq ni wand taq namb pre. Ni nari, “Nge munene tit kipiq ye. Pudi muq nge qine tit kipiq segi, nge qi di yumbo yumbo nginy tu wam yeru kin anene tit kap ye.” [Hag 2:6]
26 Naquele tempo a voz de Deus fez com que a terra estremecesse, mas agora ele prometeu isto: “Mais uma vez farei com que trema não somente a terra, mas também o céu.”
27 Wand puch “munene” ven bei vind yumbo yumbo ni yembe nindiny kin gre rind segi, tit rip kin te ni kring nap ruso ye. Te ei yumbo tit rip segi kin tene rise.
27 As palavras “mais uma vez” mostram bem que as coisas criadas serão abaladas e mudadas, para que as que não podem ser abaladas continuem como estão.
28 Beghi sunyi ni nde si nambu rise bu tit rip tuqui segi ye tende pateri, pugri bu beghi te ningg ei ni quan nganye chumbuai bidig. Beghi God chumbuai ane yumbo ur pughe gri pe ni yumbui nyamb birag ei ni chumbuai nand ye yumbo ur te kin pe ni yumbui nyamb birag. Beghi ni wune bibig, di ni nde nambu ei pas di ni nyamb bidivi viyo.
28 Por isso sejamos agradecidos, pois já recebemos um Reino que não pode ser abalado. Sejamos agradecidos e adoremos a Deus de um modo que o agrade, com respeito e temor .
29 Te pugri beghi God ni wase yumbui yumbo yumbo buagi rinde namb omo ye te kin pugri. [Lo 4:24]
29 Porque, na verdade, o nosso Deus é um fogo destruidor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.