Gálatas 3
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs VC
1 Nungoqi Galesia kin nungoqi ghabe wand. Wute tughe nungoqi nei unje mupuq? Nungoqi Jisas Kraist kruse pe nati kin wand te otinde nganye wutungu pre, nungoqi non rar pe wuqond kin pugri.
1 Ó insensatos gálatas! Quem vos fascinou a vós, ante cujos olhos foi apresentada a imagem de Jesus Cristo crucificado?
2 Nge nungoqi wand puch irene pengu guduq ei nungoqi simbe wand nge kutungu ningg. Te pugri nungoqi lo wuri kin pugrine puq wen ye te ningg God ningg Ququ weti ni, o Jisas ningg wand yuwon ye wutungu di wari te nganyene puq wand ye te ningg God ningg Ququ weti ni?
2 Apenas isto quero saber de vós: recebestes o Espírito pelas práticas da lei ou pela aceitação da fé?
3 Nungoqi ghabe pughe gri wand ye? Nungoqi Ququ Yuwon Ye pe God nde rar pe tuquine was kin puate wi righe pre, pudi muq nungoqi non gre pene bri tuquine was was wati ningg wari?
3 Sois assim tão levianos? Depois de terdes começado pelo Espírito, quereis agora acabar pela carne?
4 Di asi nungoqi mai te ware kin te segine bri ware? Nungoqi segine nganye mai te ware segi.
4 Ter feito tais experiências em vão! Se é que foi em vão!
5 Nungoqi lo wuri kin pugrine puq wen ye te ningg bri God nungoqi Ququ Yuwon Ye neuq di yumbo gre ye isis nungoqi nde bei nand? O nungoqi Jisas ningg wand yuwon ye wutungu di wari te nganyene puq wand ye te ningg?
5 Aquele que vos dá o Espírito e realiza milagres entre vós, acaso o faz pela prática da lei, ou pela aceitação da fé?
6 Abraham nei wumbig. God ningg wand rise kin buk wuri, “Ni God nei nimbig, di God nei nimbig ye te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine nganye nas ye.” [Stt 15:6]
6 Foi este o caso de Abraão: ele creu em Deus e isto lhe foi levado em conta de justiça {Gn 15,6}.
7 Pugri bu nungoqi nei wamb. Wute God nei rimbig kin ni oyi Abraham ningg kuqo nganye ris ye, te kin ei nei wamb.
7 Sabei, pois: só os que têm fé é que são filhos de Abraão.
8 God ningg wand rise kin buk ni bei wund, God asine nei namb otiwo di wute aye Juda segi kin mune God nei rimbig di te ningg God ni puq neny ninde rar pe tuquine nganye ris. Pugri bu ni asine Abraham nde wand yuwon ye simbe nand nari, “Nu nde gri di otiwo wute buagi qi pe kin yuwon kuany ye.” [Stt 12:3; 18:18]
8 Prevendo a Escritura que Deus justificaria os povos pagãos pela fé, anunciou esta boa nova a Abraão: Em ti todos os povos serão abençoados {Gn 18,18}.
9 Pugri bu muq wute buagi aye God nei rimbig kin te God Abraham wuti ni nei nimbig ye yuwon nuang kin pugrine yuwon nuany ye.
9 De modo que os homens de fé são abençoados com a bênção de Abraão, homem de fé.
10 Te pugri wute riri ni Juda mingg lo wuri kin pugrine puq ren tedi God ni nateri ye puq rind kin wute te God ni brequ nindiny yamb ris. Te pugri God ningg wand rise kin buk wuri, “Wute ni pripri yumbo yumbo lo kin buk pe rise ye te kin pugrine puq ren ren ris segi kin te God ni brequ nindiny ye.” [Lo 27:26]
10 Todos os que se apóiam nas práticas legais estão sob um regime de maldição. Pois está escrito: Maldito aquele que não cumpre todas as prescrições do livro da lei {Dt 27,26}.
11 Pudi God ningg wand rise kin buk mune wuri, “Wute God nde rar pe tuquine nganye ris ye ni God nei rimbig ye te ningg di urupui ris ye.” [Hab 2:4]
11 Que ninguém é justificado pela lei perante Deus é evidente, porque o justo viverá pela fé {Hab 2,4}.
12 Wute lo wuri kin pugrine puq ren kin puate te God nei rimbig kin te segi. Te pugri God ningg wand rise kin buk wuri, “Wuti iri yumbo yumbo buagi lo wuri kin pugrine puq nen nen nas kin te ningg ni nati segi nas kin tuqui.” [Wkp 18:5]
12 Ora, a lei não provém da fé e sim {do cumprimento}: quem observar estes preceitos viverá por eles {Lv 18,5}.
13 Beghi lo wuri kin pugrine yumbo yumbo buagi puq pen segi ye te ningg God beghi brequ nundug yamb, pudi God beghi brequ nundug kin te oyi Kraist nde rise di beghi lo pe taq pu pugri pas pu wong nundumu di nitamu powi. Te pugri God ningg wand rise kin buk wuri, “Wute buagi nyumo pe qungu mi mati kin te God ni brequ nindim ye.” [Lo 21:23]
13 Cristo remiu-nos da maldição da lei, fazendo-se por nós maldição, pois está escrito: Maldito todo aquele que é suspenso no madeiro {Dt 21,23}.
14 Ni beghi wong nundumu ei te God asi Abraham nde wand taq namb nari ni yuwon nuang puq nand kin te wute Juda segi kin Kraist Jisas nati ye te ningg ninde mune rindi ye. Te ei beghi Kraist nde nei budub di God asi Ququ nengu puq nand kin te peti nowi.
14 Assim a bênção de Abraão se estende aos gentios, em Cristo Jesus, e pela fé recebemos o Espírito prometido.
15 Mand, muq nge God ni wand taq namb kin te beghi wutamu wand taq bab kin yumbo ur pe simbe gad. Te pugri wute temi wand mand di wand ire taq mamb pre, te wuti aye wand te kin puch puaq nand o wand aye puch jiju nand tuqui segi. God ni wand taq namb ye te kin pugrine.
15 Irmãos, vou apresentar-vos uma comparação de ordem humana. Se um testamento for feito em boa e devida forma, por quem quer que seja, ninguém o pode anular ou acrescentar-lhe alguma coisa.
16 God ni Abraham nde wand taq namb di Abraham kuqo iri nde wand taq namb. God ningg wand rise kin buk wuri “nu nuqo buagi” puq wund segi. Tedi wute quan puq wund, te segi. Ni wuri, “nu nuqo iri.” Ni wuti irine ningg wuri. Wuti te te Kraist. [Stt 12:7]
16 Ora, as promessas foram feitas a Abraão e à sua descendência. Não diz: aos seus descendentes, como se fossem muitos, mas fala de um só: e a tua descendência {Gn 12,7}, isto é, a Cristo.
17 Nge kari kin taq pugri, God ni wand taq namb kin te asine Abraham nde wand taq namb di nari ni te kin pugrine puq nen ye. Dobu ber 430-pela pu ruso pre ni lo nem. Lo te dobune rise ye, ni God asine wand taq namb pre kin wand te nyinge ruwo vighe tuqui segi.
17 Afirmo, portanto: a lei, que veio quatrocentos e trinta anos mais tarde, não pode anular o testamento feito por Deus em boa e devida forma e não pode tornar sem efeito a promessa.
18 Te pugri beghi lo wuri kin pugrine puq pen ye te ningg di God beghi yumbo nengu puq nand kin te pateri tuqui ye, tedi yumbo te God ni wand taq namb kin tende grine pateri segi. Pudi God nikin nde nei pene wand taq namb di yumbo Abraham neng kin te ningg beghi ane pateri.
18 Porque, se a herança se obtivesse pela lei, já não proviria da promessa. Ora, pela promessa é que Deus deu o seu favor a Abraão.
19 Te muqdi lo ni yembe pughe kin? Ni wand taq namb pre dobu lo mune neny, te pugri lo ni wuse ei bei wund wute yumbo ur te kin rind kin te ni yumbo ur brequ rind. Lo ni wuse wuse ruso ruso Abraham ningg kuqo, te Kraist, God ni ningg qa wand taq namb kin te nandi. God angelo nde gri lo te Moses, mingi wuti kin pugri nas kin, ninde si pe beghi nengu.
19 Então que é a lei? É um complemento ajuntado em vista das transgressões, até que viesse a descendência a quem fora feita a promessa; foi promulgada por anjos, passando por um intermediário.
20 Pudi wuti irine yumbo ninge yembe nindiny ningg tedi mingi wuti ningg nari tuqui segi. Di God nikin irine nas kin pugri nikinne wand taq namb.
20 Mas não há intermediário, tratando-se de uma só pessoa, e Deus é um só.
21 Lo kin wand ni puate te ningg God wand taq namb kin wand te ane veri bri? Te segi nganye. Te pugri ni lo nengu di lo te wute puq weny riti segi ris kin tuqui ye, tedi wute lo wuri kin pugrine puq ren ye te ningg ni puq weny God nde rar pe tuquine nganye ris.
21 Portanto, é a lei contrária às promessas de Deus? De nenhum modo. Se fosse dada uma lei que pudesse vivificar, em verdade a justiça viria pela lei;
22 Pudi God ningg wand rise kin buk ni raqene simbe wund wuri God ni wute buagi rar nuqond yumbo ur brequ pe taq pu ris. Te pu ei God wute Jisas Kraist nei rimbig ye te ningg yumbo yuwon kin neny ningg wand taq namb kin te wute Jisas nei rimbig kin te neny.
22 mas a Escritura encerrou tudo sob o império do pecado, para que a promessa mediante a fé em Jesus Cristo fosse dada aos que crêem.
23 Asi beghi Jisas nei bibig kin ngeri te rindi segine, beghi wute taq yemu kin pugri lo ni taq wumbumu. Te ei beghi taq pune yembu yembu ruso otiwo God Jisas nei bibig kin ngeri te raqe nand ningg.
23 Antes que viesse a fé, estávamos encerrados sob a vigilância de uma lei, esperando a revelação da fé.
24 Pugri bu lo ni beghi yumbo ur brequ ningg yeng wuangu wutamu Kraist nde wuso, di Kraist oyi nei bibig di te ningg God beghi puq nengu ninde rar pe tuquine nganye pas.
24 Assim a lei se nos tornou pedagogo encarregado de levar-nos a Cristo, para sermos justificados pela fé.
25 Muq beghi Jisas nei bibig kin ngeri te rindi pre. Pugri bu muq lo beghi mune yeng wuangu segi.
25 Mas, depois que veio a fé, já não dependemos de pedagogo,
26 Nungoqi Kraist Jisas nei wumbig ye te ningg nungoqi buagi ane God ningg wo.
26 porque todos sois filhos de Deus pela fé em Jesus Cristo.
27 Te pugri nungoqi Kraist nde nyamb pe wuye mupuqu ei nungoqi Kraist ane was kin te nungoqi buagi ane Kraist ningg yumbo ur wateri di ni kin pugri was pre.
27 Todos vós que fostes batizados em Cristo, vos revestistes de Cristo.
28 Pugri bu nungoqi kin kin segi, Kraist Jisas nde nungoqi buagi ane irene. Piyi Juda kin o Grik kin, wute wute aye nde taq pu yeru yembe rind kin o ir pu ris kin, quayi o nyumbueg, nungoqi buagi ane irene.
28 Já não há judeu nem grego, nem escravo nem livre, nem homem nem mulher, pois todos vós sois um em Cristo Jesus.
29 Nungoqi Kraist te, tedi nungoqi Abraham ningg kuqo, di nungoqi God Abraham nde wand taq namb kin yumbo te wateri ye.
29 Ora, se sois de Cristo, então sois verdadeiramente a descendência de Abraão, herdeiros segundo a promessa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.