Gálatas 3
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT
1 Nungoqi Galesia kin nungoqi ghabe wand. Wute tughe nungoqi nei unje mupuq? Nungoqi Jisas Kraist kruse pe nati kin wand te otinde nganye wutungu pre, nungoqi non rar pe wuqond kin pugri.
1 Ó gálatas insensatos! Quem os enfeitiçou? Jesus Cristo não lhes foi explicado tão claramente como se tivessem visto com os próprios olhos a morte dele na cruz?
2 Nge nungoqi wand puch irene pengu guduq ei nungoqi simbe wand nge kutungu ningg. Te pugri nungoqi lo wuri kin pugrine puq wen ye te ningg God ningg Ququ weti ni, o Jisas ningg wand yuwon ye wutungu di wari te nganyene puq wand ye te ningg God ningg Ququ weti ni?
2 Deixem-me perguntar apenas uma coisa: vocês receberam o Espírito porque obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
3 Nungoqi ghabe pughe gri wand ye? Nungoqi Ququ Yuwon Ye pe God nde rar pe tuquine was kin puate wi righe pre, pudi muq nungoqi non gre pene bri tuquine was was wati ningg wari?
3 Será que perderam o juízo? Tendo começado no Espírito, por que agora procuram tornar-se perfeitos por seus próprios esforços?
4 Di asi nungoqi mai te ware kin te segine bri ware? Nungoqi segine nganye mai te ware segi.
4 Será que foi à toa que passaram por tantos sofrimentos? É claro que não foi à toa!
5 Nungoqi lo wuri kin pugrine puq wen ye te ningg bri God nungoqi Ququ Yuwon Ye neuq di yumbo gre ye isis nungoqi nde bei nand? O nungoqi Jisas ningg wand yuwon ye wutungu di wari te nganyene puq wand ye te ningg?
5 Volto a perguntar: acaso aquele que lhes deu o Espírito e realizou milagres entre vocês agiu assim porque vocês obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
6 Abraham nei wumbig. God ningg wand rise kin buk wuri, “Ni God nei nimbig, di God nei nimbig ye te ningg God nari ni God nde rar pe tuquine nganye nas ye.” [Stt 15:6]
6 Da mesma forma, “Abraão creu em Deus, e assim foi considerado justo”.
7 Pugri bu nungoqi nei wamb. Wute God nei rimbig kin ni oyi Abraham ningg kuqo nganye ris ye, te kin ei nei wamb.
7 Logo, os verdadeiros filhos de Abraão são aqueles que creem.
8 God ningg wand rise kin buk ni bei wund, God asine nei namb otiwo di wute aye Juda segi kin mune God nei rimbig di te ningg God ni puq neny ninde rar pe tuquine nganye ris. Pugri bu ni asine Abraham nde wand yuwon ye simbe nand nari, “Nu nde gri di otiwo wute buagi qi pe kin yuwon kuany ye.” [Stt 12:3; 18:18]
8 As Escrituras previram esse tempo em que Deus declararia os gentios justos por meio da fé. Ele anunciou essas boas-novas a Abraão há muito tempo, quando disse: “Todas as nações da terra serão abençoadas por seu intermédio”.
9 Pugri bu muq wute buagi aye God nei rimbig kin te God Abraham wuti ni nei nimbig ye yuwon nuang kin pugrine yuwon nuany ye.
9 Portanto, todos os que creem participam da mesma bênção que Abraão recebeu por crer.
10 Te pugri wute riri ni Juda mingg lo wuri kin pugrine puq ren tedi God ni nateri ye puq rind kin wute te God ni brequ nindiny yamb ris. Te pugri God ningg wand rise kin buk wuri, “Wute ni pripri yumbo yumbo lo kin buk pe rise ye te kin pugrine puq ren ren ris segi kin te God ni brequ nindiny ye.” [Lo 27:26]
10 Contudo, os que confiam na lei para serem declarados justos estão sob maldição, pois as Escrituras dizem: “Maldito quem não se mantiver obediente a tudo que está escrito no Livro da Lei”.
11 Pudi God ningg wand rise kin buk mune wuri, “Wute God nde rar pe tuquine nganye ris ye ni God nei rimbig ye te ningg di urupui ris ye.” [Hab 2:4]
11 É evidente, portanto, que ninguém pode ser declarado justo diante de Deus pela lei. Pois as Escrituras dizem: “O justo viverá pela fé”.
12 Wute lo wuri kin pugrine puq ren kin puate te God nei rimbig kin te segi. Te pugri God ningg wand rise kin buk wuri, “Wuti iri yumbo yumbo buagi lo wuri kin pugrine puq nen nen nas kin te ningg ni nati segi nas kin tuqui.” [Wkp 18:5]
12 A lei, porém, não é baseada na fé, pois diz: “Quem obedece à lei viverá por ela”.
13 Beghi lo wuri kin pugrine yumbo yumbo buagi puq pen segi ye te ningg God beghi brequ nundug yamb, pudi God beghi brequ nundug kin te oyi Kraist nde rise di beghi lo pe taq pu pugri pas pu wong nundumu di nitamu powi. Te pugri God ningg wand rise kin buk wuri, “Wute buagi nyumo pe qungu mi mati kin te God ni brequ nindim ye.” [Lo 21:23]
13 Mas Cristo nos resgatou da maldição pronunciada pela lei tomando sobre si a maldição por nossas ofensas. Pois as Escrituras dizem: “Maldito todo aquele que é pendurado num madeiro”.
14 Ni beghi wong nundumu ei te God asi Abraham nde wand taq namb nari ni yuwon nuang puq nand kin te wute Juda segi kin Kraist Jisas nati ye te ningg ninde mune rindi ye. Te ei beghi Kraist nde nei budub di God asi Ququ nengu puq nand kin te peti nowi.
14 Por meio de Cristo Jesus, os gentios foram abençoados com a mesma bênção de Abraão, para que recebêssemos, pela fé, o Espírito prometido.
15 Mand, muq nge God ni wand taq namb kin te beghi wutamu wand taq bab kin yumbo ur pe simbe gad. Te pugri wute temi wand mand di wand ire taq mamb pre, te wuti aye wand te kin puch puaq nand o wand aye puch jiju nand tuqui segi. God ni wand taq namb ye te kin pugrine.
15 Irmãos, apresento-lhes um exemplo da vida diária. Ninguém pode anular ou fazer acréscimos a uma aliança irrevogável.
16 God ni Abraham nde wand taq namb di Abraham kuqo iri nde wand taq namb. God ningg wand rise kin buk wuri “nu nuqo buagi” puq wund segi. Tedi wute quan puq wund, te segi. Ni wuri, “nu nuqo iri.” Ni wuti irine ningg wuri. Wuti te te Kraist. [Stt 12:7]
16 Pois bem, Deus fez a promessa a Abraão e a seu descendente. Observem que as Escrituras não dizem “a seus descendentes”, como se fosse uma referência a muitos, mas sim “a seu descendente”, isto é, Cristo.
17 Nge kari kin taq pugri, God ni wand taq namb kin te asine Abraham nde wand taq namb di nari ni te kin pugrine puq nen ye. Dobu ber 430-pela pu ruso pre ni lo nem. Lo te dobune rise ye, ni God asine wand taq namb pre kin wand te nyinge ruwo vighe tuqui segi.
17 É isto que quero dizer: a lei, que veio 430 anos depois, não pode anular a aliança que Deus estabeleceu com Abraão, pois nesse caso a promessa seria quebrada.
18 Te pugri beghi lo wuri kin pugrine puq pen ye te ningg di God beghi yumbo nengu puq nand kin te pateri tuqui ye, tedi yumbo te God ni wand taq namb kin tende grine pateri segi. Pudi God nikin nde nei pene wand taq namb di yumbo Abraham neng kin te ningg beghi ane pateri.
18 Portanto, se a herança pudesse ser recebida pela obediência à lei, ela não viria pela aceitação da promessa. No entanto, Deus, em sua bondade, a concedeu a Abraão como promessa.
19 Te muqdi lo ni yembe pughe kin? Ni wand taq namb pre dobu lo mune neny, te pugri lo ni wuse ei bei wund wute yumbo ur te kin rind kin te ni yumbo ur brequ rind. Lo ni wuse wuse ruso ruso Abraham ningg kuqo, te Kraist, God ni ningg qa wand taq namb kin te nandi. God angelo nde gri lo te Moses, mingi wuti kin pugri nas kin, ninde si pe beghi nengu.
19 Qual era, então, o propósito da lei? Ela foi acrescentada à promessa para mostrar às pessoas seus pecados. Mas a lei deveria durar apenas até a vinda do descendente prometido. Por meio de anjos, a lei foi entregue a um mediador.
20 Pudi wuti irine yumbo ninge yembe nindiny ningg tedi mingi wuti ningg nari tuqui segi. Di God nikin irine nas kin pugri nikinne wand taq namb.
20 O mediador, porém, só é necessário quando dois ou mais precisam chegar a um acordo, e Deus é um só.
21 Lo kin wand ni puate te ningg God wand taq namb kin wand te ane veri bri? Te segi nganye. Te pugri ni lo nengu di lo te wute puq weny riti segi ris kin tuqui ye, tedi wute lo wuri kin pugrine puq ren ye te ningg ni puq weny God nde rar pe tuquine nganye ris.
21 Existe, portanto, algum conflito entre a lei e as promessas de Deus? De maneira nenhuma! Se a lei fosse capaz de nos conceder nova vida, seríamos declarados justos pela obediência a ela.
22 Pudi God ningg wand rise kin buk ni raqene simbe wund wuri God ni wute buagi rar nuqond yumbo ur brequ pe taq pu ris. Te pu ei God wute Jisas Kraist nei rimbig ye te ningg yumbo yuwon kin neny ningg wand taq namb kin te wute Jisas nei rimbig kin te neny.
22 Mas as Escrituras afirmam que somos todos prisioneiros do pecado, de modo que nós, os que cremos, recebemos a promessa de libertação apenas pela fé em Jesus Cristo.
23 Asi beghi Jisas nei bibig kin ngeri te rindi segine, beghi wute taq yemu kin pugri lo ni taq wumbumu. Te ei beghi taq pune yembu yembu ruso otiwo God Jisas nei bibig kin ngeri te raqe nand ningg.
23 Antes que o caminho da fé se tornasse disponível, fomos colocados sob a custódia da lei e mantidos sob a sua guarda, até que essa fé fosse revelada.
24 Pugri bu lo ni beghi yumbo ur brequ ningg yeng wuangu wutamu Kraist nde wuso, di Kraist oyi nei bibig di te ningg God beghi puq nengu ninde rar pe tuquine nganye pas.
24 Em outras palavras, a lei foi nosso guardião até a vinda de Cristo; ela nos protegeu até que, por meio da fé, pudéssemos ser declarados justos.
25 Muq beghi Jisas nei bibig kin ngeri te rindi pre. Pugri bu muq lo beghi mune yeng wuangu segi.
25 Agora que veio o caminho da fé, não precisamos mais da lei como guardião.
26 Nungoqi Kraist Jisas nei wumbig ye te ningg nungoqi buagi ane God ningg wo.
26 Pois todos vocês são filhos de Deus por meio da fé em Cristo Jesus.
27 Te pugri nungoqi Kraist nde nyamb pe wuye mupuqu ei nungoqi Kraist ane was kin te nungoqi buagi ane Kraist ningg yumbo ur wateri di ni kin pugri was pre.
27 Todos que foram unidos com Cristo no batismo se revestiram de Cristo.
28 Pugri bu nungoqi kin kin segi, Kraist Jisas nde nungoqi buagi ane irene. Piyi Juda kin o Grik kin, wute wute aye nde taq pu yeru yembe rind kin o ir pu ris kin, quayi o nyumbueg, nungoqi buagi ane irene.
28 Não há mais judeu nem gentio, escravo nem livre, homem nem mulher, pois todos vocês são um em Cristo Jesus.
29 Nungoqi Kraist te, tedi nungoqi Abraham ningg kuqo, di nungoqi God Abraham nde wand taq namb kin yumbo te wateri ye.
29 E agora que pertencem a Cristo, são verdadeiros filhos de Abraão, herdeiros dele segundo a promessa de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.