Atos 8

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ni Stiven mi nati, muq Sol ni tende yenu nuqond di ni umbo yuwon gud.
1 E Saulo aprovou a morte de Estêvão. Naquele mesmo dia a igreja de Jerusalém começou a sofrer uma grande perseguição. E todos os cristãos, menos os
2 Wute ninge God ningg wand mutungu kin ni Stiven ngamo mowi di ni ningg yumbui quanji mindig.
2 Alguns homens religiosos sepultaram Estêvão e choraram muito por causa da sua morte.
3 Muq Sol ni wute Jisas nei rimbig kin brequ nindiny nindiny. Ni baj manyi nar no, wute Jisas nei rimbig kin nateri. Di ni nitari no, taq namb.
3 Porém Saulo se esforçava para acabar com a igreja. Ele ia de casa em casa, arrastava homens e mulheres e os jogava na cadeia.
4 Wute Jisas nei mimbig kin wu mase ire ire mo ye ni tiqe aye pe mas wand yuwon ye bir mawo.
4 Aqueles que tinham sido espalhados anunciavam o evangelho por toda parte.
5 Pilip ni tiqe ire Samaria yequ kin tende naghe no, Kraist ningg wand bir nuany.
5 Filipe foi até a capital da Samaria e anunciava Cristo às pessoas dali,
6 Wute nganye buagi nganye ni Pilip ningg wand rutungu, di yumbo ur gre ye isis nand kin te ruqond, di wand nand ye te ningg ange ruaq yuwon.
6 e as multidões ouviam com atenção o que ele dizia. Todos o escutavam e viam os milagres que ele fazia.
7 Wute nganye buagi ququ brequ ninde mas, pudi muq ququ brequ te suquan moyi gri nyeq mand, di ni si mare wu mase mo. Muq wute nganye buagi ngape riti di nyinge brequ kin mune oghi.
7 Os espíritos maus, gritando, saíam de muitas pessoas, e muitos coxos e paralíticos eram curados.
8 Pugri bu wute buagi tiqe te kin quan nganye chumbuai rind.
8 E assim o povo daquela cidade ficou muito alegre.
9 Tiqe tende wuti iri nas, ni nyamb Saimon. Asi ni pripri awo namb di mu nand. Ni puq nen di wute buagi Samaria kin nei kumo rimb. Ni pripri nari, “Nge yumbui.”
9 Morava ali um homem chamado Simão, que desde algum tempo atrás fazia feitiçaria entre os samaritanos e os havia deixado muito admirados. Ele se fazia de importante,
10 Di wute buagi nyamb kin di nyamb segi kin quan buagine Saimon wandne rutungu. Ni riri, “Wuti nen God ningg gre ninde vise.” Gre te ningg ni Yumbui Gre puq rindig ye.
10 e os moradores de Samaria, desde os mais importantes até os mais humildes, escutavam com muita atenção o que ele dizia. Eles afirmavam: — Este homem é o poder de Deus! Ele é “o Grande Poder”!
11 Pripri ni mu pe yumbo ur isis nand, di wute te ruqond, di ni nei kumo rimb. Di ni Saimon ningg wand rutungu ningg buid rip.
11 Eles davam atenção ao que Simão fazia porque durante muito tempo ele os havia deixado assombrados com as suas feitiçarias.
12 Pudi Pilip ni God ni yumbui nas kin wand di Jisas Kraist ningg wand yuwon ye bir nawo. Di wute buagi quayi nyumbueg ane Pilip ningg wand rutungu riri ni wand nganyene nand, di ni wuye nap.
12 Mas eles acreditaram na mensagem de Filipe a respeito da boa notícia do Reino de Deus e a respeito de Jesus Cristo e foram batizados, tanto homens como mulheres.
13 Muq Saimon mune pugrine God nei nimbig di ni wuye naip. Di ni Pilip nde naru. Ni yumbo ur gre ye isis nuqond, di nei kumo namb.
13 O próprio Simão também creu. E, depois de ser batizado, acompanhava Filipe de perto, muito admirado com os grandes milagres e maravilhas que ele fazia.
14 Aposel Jerusalem mas kin ni wand mutungu wute Samaria kin God ningg wand ritevi. Pugri bu ni Pita Jon temi tiqi mundom ninde mo.
14 Os apóstolos , que estavam em Jerusalém, ficaram sabendo que o povo de Samaria também havia recebido a palavra de Deus e por isso mandaram Pedro e João para lá.
15 — ausente —
15 Quando os dois chegaram, oraram para que a gente de Samaria recebesse o Espírito Santo,
16 — ausente —
16 pois o Espírito ainda não tinha descido sobre nenhum deles. Eles apenas haviam sido batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Pugri bu muq ni temi ninde si meny kuyo, di ni Ququ Yuwon Ye riti nowi.
17 Aí Pedro e João puseram as mãos sobre eles, e assim eles receberam o Espírito Santo.
18 Saimon ni nuqond aposel temi te sine wute nde mi kuyo di ni Ququ Yuwon Ye riti ni. Di Saimon wet bidi ni temi nde nare nandi,
18 Simão viu que, quando os apóstolos punham as mãos sobre as pessoas, Deus dava a elas o Espírito Santo. Por isso ofereceu dinheiro a Pedro e a João,
19 muq nari, “Nungoqi tequ gre te nge mune wegh. Te pu ei otiwo nge wuti iri nde si ki kuyo, di ni segine Ququ Yuwon Ye neti nowi.”
19 dizendo: — Quero que vocês me deem também esse poder. Assim, quando eu puser as mãos sobre alguém, essa pessoa receberá o Espírito Santo.
20 Pudi Pita ni simbe nindig nari, “God nikin nei pe beghi gre nengu, pudi nu kuari nu segine ei wet bidi pe wong guad! Nu puq guad ye te ningg otiwo nu nunon wet bidi anene brequ pe yo!
20 Então Pedro respondeu: — Que Deus mande você e o seu dinheiro para o inferno! Você pensa que pode conseguir com dinheiro o
21 God nde rar pe nu umbo tuquine kuse segi kin te muq beghi God ningg yembe ren bad kin ren nde nu mune gheyi ghandi kin tiq segi.
21 Você não tem direito de tomar parte no nosso trabalho porque o seu coração não é honesto diante de Deus.
22 Pugri bu muqdi nu nei ghare tinde di nei brequ ven dob yeny. Di Yumbui pengu ndig ei qond ni nu wand puaq nunduw kin tuqui bri.
22 Arrependa-se, deixe o seu plano perverso e peça ao Senhor que o perdoe por essa má intenção.
23 Nge nu guqoid, nu God ningg yumbo ningg buyaq nganye guad, di yumbo ur brequ taq nganye rimb pu yengu.”
23 Vejo que você está cheio de inveja, uma inveja amarga como fel, e vejo também que você está preso pelo pecado.
24 Muq Saimon ni pugri oyi nand, “Nungoqi tequ ei Yumbui ane nge ningg wand wand, ei nge ghav nindigh. Te ei mai nungoqi tequ wari kin ren nge kare segi.”
24 Aí Simão disse a Pedro e a João: — Por favor, peçam ao Senhor por mim para que não aconteça comigo nada do que vocês disseram.
25 Di Pita Jon temi Yumbui ningg wand wute buagi simbe mindiny. Pre ni temi mune Jerusalem mo. Ni mo ngimi Samaria mingg tiqe nganye buagi wand yuwon ye bir muany.
25 Depois de terem dado o seu testemunho e de terem pregado a palavra do Senhor, Pedro e João voltaram para Jerusalém. No caminho eles espalhavam o evangelho em muitos povoados da Samaria.
26 Muq Yumbui ningg angelo Pilip simbe nindig nari, “Nu bogisumb di nu yes yewo, ngim ire Jerusalem pu wuso Gasa kin te wung yo.” Ngim tende tiqe ninge yeru segi.
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: — Apronte-se e vá para o Sul, pelo caminho que vai de Jerusalém até a cidade de Gaza. (Pouca gente passava por aquele caminho.)
27 Muq Pilip ni nes newo sir nap pre, nyinge nare. Ni no ngimi wuti Itiopia kin nuqoind. Ni wuti yumbui nyamb kin. Ni wute Kwin Kandasi Itiopia kin yumbo yumbo yeng muany ye yumbui. Wuti nen Jerusalem nandi God yumbui nyamb nirang pre,
27 — ausente —
28 muq mune no ningg. Ni nikin wilkar pe nas muq hos qo naimb. Ni buk propet Aisaia ur nindiq kin te nundoq nundoq no.
28 — ausente —
29 Muq God ningg Ququ Yuwon Ye Pilip simbe nindig, “Nu wilkar tende ghondo.”
29 Então o Espírito Santo disse a Filipe: — Chegue perto dessa carruagem e acompanhe-a.
30 Muq Pilip ni vig namb tumo nondo wuti te propet Aisaia ningg buk nundoq nundoq nas kin te nutungu. Di ni pengu nindig nari, “Nu wand te guqod ye puate nei gubiny o segi?”
30 Filipe correu para perto da carruagem e ouviu o funcionário lendo o livro do profeta Isaías. Aí perguntou: — O senhor entende o que está lendo?
31 Muq ni pugri oyi nindig nari, “Wute nge puate simbe mindigh segine, tedi pughe gri ei nge nei gab?” Muq ni Pilip ningg nari, “Nu ghowi yi nge temu pas.”
31 — Como posso entender se ninguém me explica? — respondeu o funcionário. Então convidou Filipe para subir e sentar-se com ele na carruagem.
32 Ni God ningg wand puch buk tende pe nuqond kin taq pugri vise:
32 A parte das Escrituras Sagradas que o funcionário estava lendo era esta: “Ele era como um cordeiro que é levado para ser morto; era como uma ovelha que fica muda quando cortam a sua lã. Ele não disse nada.
33 Ni minyuw kin wand simbe mindig, di ni murundi naghe, di ni kot tuquine mutungu segi. Ni mi nati pre, muq ni qi pe ven nde mune nas segi. Pugri bu ni kuqo pughe ye ris be wute simbe mindiny?” [Ais 53:7-8]
33 Foi humilhado, e foram injustos com ele. Ninguém poderá falar a respeito de descendentes dele, já que a sua vida na terra chegou ao fim.”
34 Wuti Itiopia kin ni wand te nuqond pre, muq Pilip ningg nari, “Nge nu pengu guduw, propet wuti tughe ningg bu wand ven puq nand? Ni nikin ningg puq nand, o ni wuti aye ningg puq nand?”
34 O funcionário perguntou a Filipe: — Por favor, me explique uma coisa! De quem é que o profeta está falando isso? É dele mesmo ou de outro?
35 Muq Pilip ni wand te kin puate bir nuang. Ni God ningg wand puch ven simbe nand nare no no, muq Jisas ningg wand yuwon ye te mune bir nuang.
35 Então, começando com aquela parte das Escrituras, Filipe anunciou ao funcionário a boa notícia a respeito de Jesus.
36 — ausente —
36 Enquanto estavam viajando, chegaram a um lugar onde havia água. Então o funcionário disse: — Veja! Aqui tem água. Será que eu não posso ser batizado?
37 — ausente —
37 [Filipe respondeu: — Se o senhor crê de todo o coração, é claro que pode. E o funcionário disse: — Sim, eu creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus.]
38 Muq ni nari di wilkar yequ. Di Pilip wuti te temi wuye pe maghe mo. Muq Pilip ni wuye naip.
38 Ele mandou parar a carruagem, os dois entraram na água, e Filipe o batizou ali.
39 Pre, temi wuye si mare mowi mi, Yumbui ningg Ququ nandi, Pilip nitanyi no. Di wuti te Pilip mune nuqoind segi. Muq wuti te Jisas nei nimbig ye te ningg chumbuai nand, di wilkar pe newo no, di mune no.
39 Quando eles estavam saindo da água, o Espírito do Senhor levou Filipe embora. O funcionário não viu mais Filipe, porém continuou a sua viagem, cheio de alegria.
40 Pudi God ningg Ququ Pilip nitanyi brequne nganye no Asotus yenu. Ni tiqe manyi wand yuwon ye bir nawo nawo no. Dobu ni no Sisaria no nar.
40 De repente, Filipe se encontrou na cidade de Azoto e seguiu viagem, anunciando o evangelho por todas as cidades até chegar a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.