Atos 27
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT
1 Beghi bot pitaqwi di Itali po ningg wand taq mamb pre, muq ni Pol di wute aye taq kin ninge ane matemi, di ami 100-pela mingg yumbui Julius ninde mi mondo. Julius ni ami tit ire Sisar ningg ami puq munduw ye te kin iri.
1 Quando chegou a hora, zarpamos para a Itália. Paulo e muitos outros prisioneiros foram colocados sob a guarda de um oficial romano chamado Júlio, capitão do Regimento Imperial.
2 Muq beghi Adramitium mingg bot pe tende po. Bot te tiqe ninge Esia opu yeru kin te wuso ningg. Beghi po di wuti iri ni nyamb Aristarkus, ni Masedonia kin, Tesalonaika nas ye, ni beghi ane po.
2 Aristarco, um macedônio de Tessalônica, nos acompanhou. Partimos num navio que tinha vindo do porto de Adramítio, no litoral noroeste da província da Ásia. Estavam previstas diversas paradas em portos ao longo da costa.
3 Beghi po po yambgriq Saidon po par. Julius ni Pol yuwon nuang ye pugri bu ni Pol rar nuqoind no nikin kimand nuqond, ni mir ninge meng nare nandi.
3 No dia seguinte, quando ancoramos em Sidom, Júlio demonstrou bondade a Paulo permitindo-lhe que desembarcasse para visitar amigos e receber ajuda material deles.
4 Beghi Saidon si piraq po nyumurighi bot choch nipiq, di beghi tuquine po ye ko ruso, bu beghi nyumurighi puaq baid ningg ailan Saiprus dobu gri puaq bidiq po.
4 Quando partimos de lá, fomos costeando a ilha de Chipre, devido aos ventos contrários que tornavam difícil manter o rumo.
5 Beghi Pampilia di Silisia opu po, di gherim mingine po po Maira po par. Maira te tiqe ire Lisia opu yequ kin.
5 Prosseguindo por mar aberto, passamos pelo litoral da Cilícia e da Panfília, chegando a Mirra, na província de Lícia.
6 Tiqe tende muq ami 100-pela mingg yumbui ni Aleksandria mingg bot ire nundoq, muq bot te Itali wuso ningg di ni beghi ningg nari bot te ningg pewo po di ane po.
6 Ali, o oficial no comando encontrou um navio egípcio de Alexandria que estava de partida para a Itália e nos fez embarcar.
7 Beghi po kin te gherim seme gub bu bot waghi waghi wuso wuso nginy quan pugri pawo. Wute bot pe yembe mand kin te quan nganye buid map, di beghi badi Nidus pi peyi. Di nyumurighi quan nganye buid nap, bu beghi tuquine po ye tuqui segi. Pugri bu beghi Krit ailan dobu gri Salmone opu gri bijaqi bijaqi po.
7 Navegamos vagarosamente por vários dias e, depois de muita dificuldade, nos aproximamos de Cnido. Por causa dos ventos contrários, atravessamos para Creta, acompanhando o litoral menos exposto da ilha, defronte ao cabo de Salmona.
8 Di ni mune buid nganye map, bu mune po po Krit ailan yequ kin qunambe ne bidiwo po po, gherim sungriq ire “Sungriq Yuwon Ye” puq munduw kin tende po par. Gherim sungriq te Lasea tiqe tumone.
8 Costeamos a ilha com grande esforço, até que chegamos a Bons Portos, perto da cidade de Laseia.
9 Beghi bot pe po kin te nginy quan nganye pawo, bu Juda ni mir uny mas kin ngeri muq prene, di muq gherim seme gub kin puayi. Pugri bu Pol ni wute bot pe yembe mand kin te simbe nindim nari,
9 Havíamos perdido muito tempo. As condições climáticas estavam se tornando perigosas para a navegação, pois se aproximava o fim do outono, e Paulo tratou dessa questão com os oficiais do navio.
10 “Nungoqi wutungu, nge nei gab kin beghi po tedi ngimi di mai yumbui ire budoq ye. Nge nei gab kin bot brequ wuse, di yumbo ninge ir ruso, di beghi pas ye tuqui segi. Nge pugri bu nei gab.”
10 Disse ele: “Senhores, se prosseguirmos, vejo que teremos problemas adiante. Haverá grande prejuízo para o navio e para a carga, e perigo para nossa vida”.
11 Pudi ami 100-pela mingg yumbui ni bot kiyi di bot te ye yumbui ni simbe mand kin te ni quan nganye nei nimbiny. Pugri bu ni Pol ningg wand nutungu segi.
11 Mas o oficial encarregado dos prisioneiros deu mais ouvidos ao capitão e ao proprietário do navio que a Paulo.
12 Gherim sungriq wen wung nyumurighi yumbui naghe kin tende di bot yeru ye tiq segi. Pugri bu wute bot pe yembe mand kin ni buagi anene wand wand mare, ei bot munene miraq mo, Piniks ei yequ. Piniks tende opu ni sunyi yuwon ye. Piniks te gherim sungriq ire Krit ailan pe wuse ye. Tende nyumurighi yumbui naghe ye tuqui segi.
12 E, uma vez que Bons Portos era uma enseada aberta, um péssimo lugar para passar o inverno, a maioria da tripulação desejava ir a Fenice, que ficava mais adiante na costa de Creta, e passar o inverno ali. Fenice era um bom porto, com abertura apenas para o sudoeste e o noroeste.
13 Muq nyumurighi tamu im gri oyi nandi kin te buid nap segi, bu ni mari, muq ni sungriq tende mo kin tuqui. Pugri bu ni anka qo maimb nowi nandi, di sel wuq muaw. Di Krit yequ ye pe qunambe ne jiji pe tumone budiyo po.
13 Quando um vento leve começou a soprar do sul, os marinheiros pensaram que conseguiriam chegar lá a salvo. Por isso, levantaram âncora e foram costeando Creta.
14 Pudi brequne nyumurighi yeng yumbui dabo pu oyi nati ni,
14 Mas o tempo mudou de repente, e um vento com força de furacão, chamado Nordeste, soprou sobre a ilha e nos empurrou para o mar aberto.
15 di bot choch nipiq gherim mingine wuso bu bot mune miraq mitindaq dabo mune wundi ye tuqui segi, bu beghi bot si piraq, nyumurighi niraq no.
15 Como os marinheiros não conseguiam manobrar o navio para ficar de frente para o vento, desistiram e deixaram que fosse levado pela tempestade.
16 Beghi po po ailan woju iri ni nyamb Kauda tende dobu badi di beghi bot kin kanu woju te qo bibiq wuwi wi ei bot pe taq bibiq ningg buid kumo pap brequne qo bibiq wuwi wi tiq segi.
16 Navegamos pelo lado menos exposto de uma pequena ilha chamada Cauda, onde, com muito custo, conseguimos içar para bordo o barco salva-vidas que viajava rebocado.
17 Di kanu woju te qo mimbiq wuwi wi bot pe muaq wughe, taq mimbiq. Ni sare aye materi, bot mune taq mimbiq ei bir wus tiq segi. Di ni wune mamb, eti nyumurighi nare no, Aprika opu gherim kughe kuso segi pe tende mo, pugri bu ni sel mindiqi wuti di segine yembu.
17 Então os marinheiros amarraram cordas em volta do casco do navio para reforçá-lo. Temiam ser arrastados para os bancos de areia de Sirte, diante do litoral africano, por isso baixaram a âncora flutuante para desacelerar o navio e deixaram que fosse levado pelo vento.
18 Nyumurighi yeng yumbui te yenune ruso ruso yambgriq di wute bot pe yembe mand kin ni yumbo sir ninge materi gherim pe memare righe.
18 No dia seguinte, como ventos com força de vendaval continuavam a castigar o navio, a tripulação começou a lançar a carga ao mar.
19 Mune yambgriq ni sel di sare ninge memare righe.
19 No terceiro dia, removeram até mesmo parte do equipamento do navio e o jogaram fora.
20 Nginy quan beghi tomnji buqod segi di nginy buqoid segi, te tene ruso ruso nginy quan pudi nyumurighi yeng te gure no segine bu beghi pari, “Muqdi beghi pas segi ye, beghi pati ye.”
20 A tempestade terrível prosseguiu por muitos dias, escondendo o sol e as estrelas, até que perdemos todas as esperanças.
21 Wute buagi mir mand segine ruso ruso nginy quan nganye mawo, di Pol nes newo, wute bot pe yembe mand kin te simbe nindim nari, “Mand nungoqi kei nge ningg wand te wutungu segi, bu Krit si piraq badi pre muq yumbo ren kin puq rengu, di yumbo yumbo meware ruso.
21 Fazia tempo que ninguém comia. Por fim, Paulo reuniu a tripulação e disse: “Os senhores deveriam ter me dado ouvidos no princípio e não ter deixado Bons Portos. Teriam evitado todo este prejuízo e esta perda.
22 Pudi muq nungoqi nei kumo wamb wawo yeru. Te pugri beghi kin wuti iri nati ye tuqui segi. Botne di brequ wuse.
22 Mas tenham bom ânimo! O navio afundará, mas nenhum de vocês perderá a vida.
23 Te pugri nge God ningg wuti, nge ni yumbui nyamb girag ye. Pugri bu burpoq God ningg angelo iri nandi, nge nde tumone yenu,
23 Pois, ontem à noite, um anjo do Deus a quem pertenço e sirvo se pôs ao meu lado
24 muq ni nari, ‘Pol nu wune ghamb wayequ. Nu yo Sisar nde rar ngimi yeru ye. God nu ningg wand te nutungu pre di nu yuwon nuaw bu wute buagi nu ane bot pe was kin te iri si weri ye tuqui segi.’
24 e disse: ‘Não tenha medo, Paulo! É preciso que você compareça diante de César. E Deus, em sua bondade, concedeu proteção a todos que navegam com você’.
25 Pugri bu nge mand, nungoqi wune wamb wawo yeru. Te pugri nge nei gab muqdi ni nge simbe nindigh kin pugrine nganye ei puq nen ye.
25 Portanto, tenham bom ânimo! Creio em Deus; tudo ocorrerá exatamente como ele disse.
26 Pugri bu muqdi beghi po ailan iri ningg po ei bot wet iri ningg giq wund ei yequ.”
26 É necessário, porém, que sejamos impulsionados para uma ilha”.
27 Bur 13-pela pu beghi Gherim Edria puq munduw kin mingi tende yembu. Di bur 14 te ningg beghi tende yembune, di bur mingi wute bot pe yembe mand kin mari muqdi beghi ailan iri ningg bri badi pre.
27 Por volta da meia-noite, na décima quarta noite de tempestade, enquanto éramos levados de um lado para o outro no mar Adriático, os marinheiros perceberam que estávamos perto de terra firme.
28 Ni mandi, sare iri wet nyaw wuq muang pre, tende mi naghe no pre, meti nowi muqoind, gherim kughe kuso kin 40 mita. Muq munene kring maru tende munene mi naghe no muqoind 30 mitane.
28 Lançaram a sonda e verificaram que a água tinha 37 metros de profundidade. Um pouco depois, lançaram a sonda novamente e encontraram apenas 27 metros.
29 Pugri bu ni nei mamb mari, muqdi dabo jiji pe mandi ye. Di ni wune mamb, eti bot wuso wet nyaw pe giq wund. Pugri bu ni bot umbo gawo pe opu anka temi aye temi pu memare maghe. Pre muq nginy ti neyi ningg nikin god pengu mindim.
29 Temiam que, se continuássemos assim, seríamos atirados contra as rochas na praia. Por isso, lançaram quatro âncoras da parte de trás do navio e ansiavam para que o dia chegasse logo.
30 Wute ninge bot pe yembe mand ye ni bot si miraq yequ ningg mari, bu ni kanu woju te meq wughe. Ni wute ninge te wandoqi mindim mari, ni anka bot kime pe opu memare maghe.
30 Dando a entender que iriam lançar as âncoras da parte da frente, os marinheiros baixaram o barco salva-vidas, na tentativa de abandonar o navio.
31 Pugri bu Pol ami di ni mingg yumbui te simbe nindim nari, “Wute bot pe yembe mand kin men mo tedi wati.”
31 Paulo, então, disse ao oficial no comando e aos soldados: “Se os marinheiros não permanecerem a bordo, vocês não conseguirão se salvar”.
32 Pugri bu ami mes mewo, kanu woju te sare pend muaw, ir wughe.
32 Então os soldados cortaram as cordas do barco salva-vidas e o deixaram à deriva.
33 Be pend ruso nginy nawi ningg tumo, Pol wute buagi simbe nindim ei mir mand. Ni nari, “Nungoqi nei kumo wamb di musoq ju mir wand segi segine wik teri ruso bu nungoqi ngape buid rip segi.
33 Enquanto amanhecia, Paulo insistiu que todos comessem. “De tão preocupados, vocês não se alimentam há duas semanas”, disse ele.
34 Pugri bu nge simbe guduq, ei nungoqi mir wand. Te ei ngape musoq ju buid rip. Nungoqi wutungu, wuti iri nati segi ye. Buagi anene yuwon pu pas ye.”
34 “Por favor, comam alguma coisa agora, para seu próprio bem. Pois nem um fio de cabelo de sua cabeça se perderá.”
35 Ni pugri puq nand pre, muq ninde rar pe bret nitaqwi, God chumbuai nindig pre, muq bir nuaq di naq.
35 Em seguida, tomou um pão, deu graças a Deus na presença de todos, partiu-o em pedaços e comeu.
36 Ni pugri puq nen bu wute buagi nei yuwon rind, muq ni mir ninge materi me.
36 Todos se animaram e começaram a comer.
37 Beghi quan buagine bot pe pas kin taq 276-pela pu.
37 Havia um total de 276 pessoas a bordo.
38 Ni mir mand pre, muq wute bot pe yembe mand kin wit materi, gherim pe memare righe. Ni puq men ei bot mai wuyo segi.
38 Depois de se alimentar, a tripulação aliviou o peso do navio mais um pouco, atirando ao mar toda a carga de trigo.
39 Nginy neyi bu ni sunyi te muqond, pudi ni mong map ruso segi. Ni gherim sungriq ire quan nganye wur wuso kin tende muq jiji yuwon nganye nase, pugri bu ni tuqui map, ni tuqui tedi segine bot miraq mondo mandi tende mar mo, ei bot wuso dabo jiji pe yequ.
39 Ao amanhecer, não reconheceram a terra, mas viram uma enseada com uma praia e cogitaram se seria possível chegar ali e atracar o navio.
40 Pugri bu ni bot anka te buagi ane pend mawo gherim pe maghe mo. Muq ni sare te bot stia taq maimb pu nase kin te mune bure mand. Di ni sel mune mindiqi wuyo, ei nyumurighi nandi sel pe naghe ei bot te niraq jiji pe no.
40 Então cortaram as âncoras e as deixaram no mar. Depois, afrouxaram as cordas que controlavam os lemes, levantaram a vela da frente e foram rumo à praia,
41 Pudi bot wonji wuso segi bot kime te quan nganye giq nand gre, bu bot wuso segi, yequ. Di gherim mune seme gub gudi, di bot umbo gawo paqe wuaq.
41 mas o navio foi apanhado entre duas correntezas contrárias e encalhou antes do esperado. A parte da frente se encravou e ficou imóvel, enquanto a parte de trás, atingida pela força das ondas, começou a se partir.
42 Muq ami buagi ni wute taq pu yemu kin te mi mati ningg. Ni mari, eti ni ghiri mumboq mo mar, tedi wu mase mo ye.
42 Os soldados queriam matar os prisioneiros para que não nadassem até a praia e depois fugissem.
43 Pudi ami 100-pela mingg yumbui ni Pol ghav nindig ningg. Pugri bu ni segi puq nand. Muq ni simbe nindim wute buagi ghiri mumboq tuqui kin ye mawo prare maghe mo, ghiri mumboq jiji pe mo.
43 O oficial no comando, porém, desejava poupar a vida de Paulo e não permitiu que executassem seu plano. Ordenou aos que sabiam nadar que saltassem ao mar primeiro e fossem em direção a terra.
44 Di wute ninge nyumo bidi materi, di bot bir kin bidi te materi muqdi ghiri mumboq jiji pe mo. Pugri bu wute buagi oghine mo jiji pe mo mar.
44 Os outros se agarraram a tábuas ou pedaços do navio destruído. Assim, todos chegaram à praia em segurança.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.