Atos 25
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH
1 Pestus mune nandi nikin nde opu Sisaria nas nginy temi ire nawo pre, Jerusalem no.
1 Três dias depois de chegar àquela província , Festo saiu da cidade de Cesareia e foi até Jerusalém.
2 Ni no Jerusalem nas di prist mingg yumbui ninge di Juda mingg wute yumbui nyamb kin ninde mondo di mari Pol ni unje nap.
2 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus apresentaram lá as suas acusações contra Paulo e pediram a Festo
3 Ni ngimne yeng mawo pu mas ei Pol mi nati ningg wand wand mare pre. Pugri bu ni mo Pestus simbe mindig, ei Pestus ni mingg wand nutungu di nari ei Pol brequne mitanyi Jerusalem mo.
3 o favor de mandar trazer Paulo para Jerusalém. É que eles tinham combinado matar Paulo no caminho.
4 Pudi Pestus ni oyi nindim nari, “Segi, Pol ni Sisaria pene taq pu yenu ye. Brequne di nge ningne mune Sisaria ko ye.
4 Mas Festo respondeu: — Paulo está preso em Cesareia, e eu logo voltarei para lá.
5 Pugri bu nungoqi non wute nyamb kin te mingg wari ei nge ane Sisaria po, ei wuti te ni yumbo pughe unje nap pu tedi ni kotim maind.”
5 Que os líderes de vocês me acompanhem até lá e o acusem, se é que ele fez algum mal.
6 Pestus ni ane mas kin nginy 8-pela o 10-pela pugri mawo pre, muq mune Sisaria no. Yambgriq ni kot kin sunyi pe nas, di nari ami Pol mitanyi mandi.
6 Festo passou oito ou dez dias entre eles e depois voltou para Cesareia. No dia seguinte sentou-se no tribunal e mandou que trouxessem Paulo.
7 Pol nandi yenu di Juda Jerusalem pu mandi kin te ni mandi Pol nde yemu yemu mondo mandi di mari wuti nen quan nganye unje nap. Ni wand isis simbe mand pudi ni wand puate ire map viso kin tuqui segi.
7 Quando Paulo chegou, os judeus que tinham vindo de Jerusalém ficaram em volta dele e começaram a fazer muitas acusações graves, mas não conseguiram provar nada.
8 Muq Pol ni oyi simbe nand nari, “Nge musoq ju Juda mingg lo ire gure kuaq o God ningg baj pe unje kap segi, o nge Sisar nde wand brequ ninge gad segi.”
8 Então Paulo se defendeu, dizendo: — Eu não fiz nada contra a
9 Pudi Pestus ni Juda puamb nuam ei mari ni wuti yuwon ye puq mand ningg nari, bu ni Pol pugri pengu nindig nari, “Nu Jerusalem kuo di nge karu tende nu kot kutungu ye?”
9 Festo, querendo agradar os judeus, perguntou a Paulo: — Você não quer ir a Jerusalém e ser julgado lá por mim a respeito destas coisas?
10 Pudi Pol ni nari, “Muq baj ven nge yengu ye ven Sisar ningg kot baj. Baj ven ndene ei nge kot tungu ye. Nu nonne nei guab, nge wute Juda kin unje kap segi.
10 Paulo respondeu: — Estou diante do tribunal do Imperador romano, e é aqui que devo ser julgado. Não fiz mal nenhum aos judeus, como o senhor sabe muito bem.
11 Nge lo gure kuaq di yumbo ninge unje kap di te ningg lo wuri nge kati kin tuqui ye, tedi piyi mi kati, nge segi puq gad segi. Pudi Juda men ni nge kotim maind kin te wand nganye kin pe kotim maind segi, tedi wuti iri nge ninde si pe ni godo tuqui segi. Nge mune Sisar nde kot gad ningg kari.”
11 Se não respeitei a lei ou se fiz alguma coisa que mereça a pena de morte, estou pronto para morrer. Mas, se o que dizem contra mim não é verdade, ninguém pode me entregar a eles. Portanto, apelo para o Imperador.
12 Muq Pestus ni wute ni ghav mindig kin ni ane wand mand pre, muq ni nari, “Nu Sisar nu kot nutungu ningg kuari, te kin muq di nu Sisar nde yo.”
12 Então Festo, depois de conversar com os seus conselheiros, disse: — Já que você apelou para o Imperador, então irá para o Imperador.
13 Nginy ninge mawo pre, muq King Agripa ni kunyumbu Bernaisi teri Sisaria rindi, ei Pestus ruqoind ningg.
13 Alguns dias depois o rei Agripa e Berenice, sua irmã, chegaram a Cesareia para cumprimentar Festo.
14 Ni teri Sisaria ris nginy quan pugri ruwo, di Pestus Pol ningg wand te Agripa simbe nindig. Ni simbe nindig nari, “Wuti iri nen asi Peliks ni gavman kin yumbui ningg nas kin tende puayine taq pu yenu. Di muq Peliks ni pre pudi ni wuti nen si neri taq pune yenu.
14 Quando já fazia alguns dias que eles estavam lá, Festo contou ao rei o caso de Paulo. Ele disse: — Está aqui um homem que Félix deixou como prisioneiro.
15 Nge Jerusalem kewo ko kin tende Juda mingg prist mingg yumbui di Juda mingg quayi kiyi mandi kotim maind, di nge simbe mindigh ei ni pi nati.
15 Quando fui a Jerusalém, os chefes dos sacerdotes e os líderes dos judeus fizeram acusações contra ele e me pediram que o condenasse.
16 “Pudi nge ni simbe gidim kari, beghi Rom gavman kin yumbo ur te beghi wuti iri wandoqi bidig mai beg di pi nati ye tuqui segi. Wuti ni kot vise te muqdi beghi ni ghimbi buag, ni wute kotim maind kin te ei ane kot mand, di ni oyi wand nand kin te putungu, ni unje nap, tedi pi nati.
16 Mas eu lhes disse que os romanos não costumam condenar ninguém sem primeiro colocar os acusadores diante do acusado, dando a este a oportunidade de se defender.
17 “Ni nge ane Sisaria badi, di nge mune ghimbi kawo segi, beghi badi yambgriqne di nge kot baj pe kas, di nge kari wuti te mitanyi mandi.
17 Por isso, quando eles vieram até aqui, não perdi tempo, e, logo no dia seguinte, sentei no tribunal, e mandei que trouxessem o homem.
18 Nge nei gab kin kari ni unje nganye nap bu ni kotim maind ningg, pudi wute ni kotim maind kin te mes mewo wand mand, pudi ni wand ire brequ kin pe kotim maind segi.
18 Os seus inimigos chegaram, mas não o acusaram de nenhum crime grave como pensei que iam fazer.
19 Ni wuti te ane umbo ker mawo kin te nikin God nei mimbig kin ngim te ningg bu umbo ker mawo, di wuti iri Jisas puq mindig kin te ni nati, pudi Pol ni nari ni nati, pudi mune nes newo. Te kin ningg bu umbo ker mawo.
19 A única acusação que tinham contra ele era a respeito da própria religião deles e também sobre um homem que já morreu, chamado Jesus. Paulo afirma que esse homem está vivo.
20 Nge ni wand ven kutungu pudi wand ven kin nge pughe gri teti kawo kin te nei gab segi, bu nge simbe gidig kari, ‘Nu Jerusalem kuo ningg, tedi nge nu ningg kot tende mune kutungu.’
20 Eu não sabia como conseguir informações sobre esse assunto. Por isso perguntei a Paulo se queria ir a Jerusalém para ser julgado lá a respeito dessas acusações.
21 Pudi Pol ni nari, taq pune nas di Sisar nde ei mune no kot nand ningg nari. Pugri bu nge kari di ni taq pu yenu, di otiwo Sisar nde no.”
21 Mas Paulo apelou para o Imperador e pediu para ficar preso até que o Imperador resolvesse o seu caso. Então mandei os guardas tomarem conta dele até que eu pudesse mandá-lo para o Imperador.
22 Muq Agripa ni Pestus simbe nindig nari, “Muqdi nge ning grine mune ni ningg kot te kutungu yawo kuregh.”
22 Aí Agripa disse a Festo: — Eu gostaria de ouvir esse homem. — Amanhã o senhor vai ouvi-lo! — respondeu Festo.
23 Pugri bu yambgriq be King Agripa Bernaisi teri rindi. Ni teri chongo quan nganye yuwon kin rire righe pre muq rindi, wute pripri rikur kin baj pe rir ruso. Ni teri rir ruso di ami mingg yumbui nyamb kin di tiqe te ye yumbui ni ane rir ruso. Muq Pestus ni nari di ami Pol mitanyi mandi.
23 No dia seguinte Agripa e Berenice chegaram com grande cerimônia e pompa. Entraram na sala de audiências com os chefes militares e os homens mais importantes da cidade. Festo mandou que trouxessem Paulo
24 Muq Pestus ni nari, “King Agripa di wute buagi beghi ane pas kin nungoqi wuti nen wuqoind. Juda mingg wute buagi Jerusalem kin di ven kin ni nge nde kotim rind. Di ni quan kumone ngam rire riri, ‘Nu wuti nen yi nati. Ni nas segi kin.’
24 e disse: — Rei Agripa e todos os que estão aqui, vejam este homem! É contra ele que todos os judeus, tanto daqui como de Jerusalém, estão fazendo acusações diante de mim. Eles insistem em dizer que este homem deve morrer,
25 Wuti nen ni pi nati kin tuqui ye yumbo ninge unje nap tedi pi nati ye tuqui. Pudi nge guqod kin ni musoq ju yumbo ninge unje nap segi. Di nikinne nari, ni Sisar nde mune no ei Sisar ni kot te nutungu ningg. Pugri bu nge nei gab kin ni mune tiqi gudog Rom no ye.
25 mas eu acho que ele não fez nada para ser condenado à morte. Como ele mesmo pediu para ser julgado pelo Imperador, resolvi atendê-lo.
26 — ausente —
26 Porém até agora não sei bem o que escrever a respeito dele ao Imperador. Então eu o trouxe aqui, diante dos senhores — e especialmente do senhor, rei Agripa — a fim de lhe fazer perguntas. Assim terei alguma coisa para escrever.
27 — ausente —
27 Pois acho absurdo mandar um prisioneiro sem explicar claramente as acusações que existem contra ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.