Atos 25

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pestus mune nandi nikin nde opu Sisaria nas nginy temi ire nawo pre, Jerusalem no.
1 Três dias depois de ter assumido o governo da província, Festo saiu de Cesareia e foi para Jerusalém.
2 Ni no Jerusalem nas di prist mingg yumbui ninge di Juda mingg wute yumbui nyamb kin ninde mondo di mari Pol ni unje nap.
2 E, logo, os principais sacerdotes e os maiorais dos judeus lhe apresentaram queixa a respeito de Paulo.
3 Ni ngimne yeng mawo pu mas ei Pol mi nati ningg wand wand mare pre. Pugri bu ni mo Pestus simbe mindig, ei Pestus ni mingg wand nutungu di nari ei Pol brequne mitanyi Jerusalem mo.
3 Contra ele, pediram a Festo o favor de mandar que ele fosse trazido a Jerusalém. É que eles tinham armado uma emboscada para matar Paulo no caminho.
4 Pudi Pestus ni oyi nindim nari, “Segi, Pol ni Sisaria pene taq pu yenu ye. Brequne di nge ningne mune Sisaria ko ye.
4 Festo, porém, respondeu que Paulo continuaria preso em Cesareia e que ele mesmo, muito em breve, partiria para lá.
5 Pugri bu nungoqi non wute nyamb kin te mingg wari ei nge ane Sisaria po, ei wuti te ni yumbo pughe unje nap pu tedi ni kotim maind.”
5 E concluiu: — Aqueles de vocês que estiverem habilitados me acompanhem; e, havendo contra este homem qualquer crime, acusem-no.
6 Pestus ni ane mas kin nginy 8-pela o 10-pela pugri mawo pre, muq mune Sisaria no. Yambgriq ni kot kin sunyi pe nas, di nari ami Pol mitanyi mandi.
6 E, não se demorando entre eles mais de oito ou dez dias, foi para Cesareia. No dia seguinte, assentando-se no tribunal, ordenou que Paulo fosse trazido.
7 Pol nandi yenu di Juda Jerusalem pu mandi kin te ni mandi Pol nde yemu yemu mondo mandi di mari wuti nen quan nganye unje nap. Ni wand isis simbe mand pudi ni wand puate ire map viso kin tuqui segi.
7 Quando Paulo chegou, os judeus que tinham vindo de Jerusalém ficaram em volta dele, fazendo muitas e graves acusações contra ele, as quais, entretanto, não podiam provar.
8 Muq Pol ni oyi simbe nand nari, “Nge musoq ju Juda mingg lo ire gure kuaq o God ningg baj pe unje kap segi, o nge Sisar nde wand brequ ninge gad segi.”
8 Então Paulo, defendendo-se, disse: — Nenhum pecado cometi contra a lei dos judeus, nem contra o templo, nem contra César.
9 Pudi Pestus ni Juda puamb nuam ei mari ni wuti yuwon ye puq mand ningg nari, bu ni Pol pugri pengu nindig nari, “Nu Jerusalem kuo di nge karu tende nu kot kutungu ye?”
9 Então Festo, querendo assegurar o apoio dos judeus, perguntou a Paulo: — Você gostaria de ir a Jerusalém e ser ali julgado por mim a respeito destas coisas?
10 Pudi Pol ni nari, “Muq baj ven nge yengu ye ven Sisar ningg kot baj. Baj ven ndene ei nge kot tungu ye. Nu nonne nei guab, nge wute Juda kin unje kap segi.
10 Paulo respondeu: — Estou diante do tribunal de César, onde convém que eu seja julgado. Não fiz mal nenhum aos judeus, como o senhor sabe muito bem.
11 Nge lo gure kuaq di yumbo ninge unje kap di te ningg lo wuri nge kati kin tuqui ye, tedi piyi mi kati, nge segi puq gad segi. Pudi Juda men ni nge kotim maind kin te wand nganye kin pe kotim maind segi, tedi wuti iri nge ninde si pe ni godo tuqui segi. Nge mune Sisar nde kot gad ningg kari.”
11 Se de fato pratiquei algum mal ou crime digno de morte, estou pronto para morrer. Se, pelo contrário, não são verdadeiras as coisas de que me acusam, ninguém pode me entregar a eles. Apelo para César.
12 Muq Pestus ni wute ni ghav mindig kin ni ane wand mand pre, muq ni nari, “Nu Sisar nu kot nutungu ningg kuari, te kin muq di nu Sisar nde yo.”
12 Então Festo, tendo falado com o conselho, respondeu: — Já que apelou para César, para César você irá.
13 Nginy ninge mawo pre, muq King Agripa ni kunyumbu Bernaisi teri Sisaria rindi, ei Pestus ruqoind ningg.
13 Passados alguns dias, o rei Agripa e Berenice chegaram a Cesareia a fim de saudar Festo.
14 Ni teri Sisaria ris nginy quan pugri ruwo, di Pestus Pol ningg wand te Agripa simbe nindig. Ni simbe nindig nari, “Wuti iri nen asi Peliks ni gavman kin yumbui ningg nas kin tende puayine taq pu yenu. Di muq Peliks ni pre pudi ni wuti nen si neri taq pune yenu.
14 Como se demorassem ali alguns dias, Festo expôs ao rei o caso de Paulo, dizendo: — Félix deixou aqui preso certo homem,
15 Nge Jerusalem kewo ko kin tende Juda mingg prist mingg yumbui di Juda mingg quayi kiyi mandi kotim maind, di nge simbe mindigh ei ni pi nati.
15 a respeito de quem os principais sacerdotes e os anciãos dos judeus apresentaram queixa, quando eu estive em Jerusalém, pedindo que o condenasse.
16 “Pudi nge ni simbe gidim kari, beghi Rom gavman kin yumbo ur te beghi wuti iri wandoqi bidig mai beg di pi nati ye tuqui segi. Wuti ni kot vise te muqdi beghi ni ghimbi buag, ni wute kotim maind kin te ei ane kot mand, di ni oyi wand nand kin te putungu, ni unje nap, tedi pi nati.
16 Eu lhes disse que não é costume dos romanos condenar quem quer que seja, sem que o acusado tenha presentes os seus acusadores e possa defender-se da acusação.
17 “Ni nge ane Sisaria badi, di nge mune ghimbi kawo segi, beghi badi yambgriqne di nge kot baj pe kas, di nge kari wuti te mitanyi mandi.
17 Assim, quando eles vieram para cá, sem nenhuma demora, no dia seguinte, assentando-me no tribunal, determinei que o homem fosse trazido.
18 Nge nei gab kin kari ni unje nganye nap bu ni kotim maind ningg, pudi wute ni kotim maind kin te mes mewo wand mand, pudi ni wand ire brequ kin pe kotim maind segi.
18 Levantando-se os acusadores, não mencionaram nenhum dos crimes de que eu suspeitava.
19 Ni wuti te ane umbo ker mawo kin te nikin God nei mimbig kin ngim te ningg bu umbo ker mawo, di wuti iri Jisas puq mindig kin te ni nati, pudi Pol ni nari ni nati, pudi mune nes newo. Te kin ningg bu umbo ker mawo.
19 Traziam contra ele algumas questões referentes à sua própria religião e particularmente a certo morto, chamado Jesus, que Paulo afirma estar vivo.
20 Nge ni wand ven kutungu pudi wand ven kin nge pughe gri teti kawo kin te nei gab segi, bu nge simbe gidig kari, ‘Nu Jerusalem kuo ningg, tedi nge nu ningg kot tende mune kutungu.’
20 Estando eu perplexo quanto ao modo de investigar estas coisas, perguntei-lhe se queria ir a Jerusalém para ali ser julgado a respeito disso.
21 Pudi Pol ni nari, taq pune nas di Sisar nde ei mune no kot nand ningg nari. Pugri bu nge kari di ni taq pu yenu, di otiwo Sisar nde no.”
21 Mas, havendo Paulo apelado para que ficasse em custódia para o julgamento de César, ordenei que o acusado continuasse detido até que eu o enviasse a César.
22 Muq Agripa ni Pestus simbe nindig nari, “Muqdi nge ning grine mune ni ningg kot te kutungu yawo kuregh.”
22 Então Agripa disse a Festo: — Eu também gostaria de ouvir este homem. Festo respondeu: — Amanhã você poderá ouvi-lo.
23 Pugri bu yambgriq be King Agripa Bernaisi teri rindi. Ni teri chongo quan nganye yuwon kin rire righe pre muq rindi, wute pripri rikur kin baj pe rir ruso. Ni teri rir ruso di ami mingg yumbui nyamb kin di tiqe te ye yumbui ni ane rir ruso. Muq Pestus ni nari di ami Pol mitanyi mandi.
23 De fato, no dia seguinte, vindo Agripa e Berenice, com grande pompa, tendo eles entrado na sala de audiência juntamente com oficiais superiores e homens eminentes da cidade, Paulo foi trazido por ordem de Festo.
24 Muq Pestus ni nari, “King Agripa di wute buagi beghi ane pas kin nungoqi wuti nen wuqoind. Juda mingg wute buagi Jerusalem kin di ven kin ni nge nde kotim rind. Di ni quan kumone ngam rire riri, ‘Nu wuti nen yi nati. Ni nas segi kin.’
24 Então Festo disse: — Rei Agripa e todos os senhores aqui presentes, vejam este homem, por causa de quem toda a multidão dos judeus recorreu a mim tanto em Jerusalém como aqui, clamando que não convinha que ele vivesse mais.
25 Wuti nen ni pi nati kin tuqui ye yumbo ninge unje nap tedi pi nati ye tuqui. Pudi nge guqod kin ni musoq ju yumbo ninge unje nap segi. Di nikinne nari, ni Sisar nde mune no ei Sisar ni kot te nutungu ningg. Pugri bu nge nei gab kin ni mune tiqi gudog Rom no ye.
25 Porém eu achei que ele não tinha feito nada que fosse passível de morte; entretanto, tendo ele apelado para o imperador, resolvi mandá-lo para lá.
26 — ausente —
26 No entanto, a respeito dele, nada tenho de mais concreto que possa escrever ao imperador. Por isso, eu o trouxe à presença dos senhores e, especialmente, à sua presença, ó rei Agripa, para que, feita a arguição, eu tenha alguma coisa que escrever.
27 — ausente —
27 Porque não me parece razoável enviar um preso sem mencionar, ao mesmo tempo, as acusações que existem contra ele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.