Atos 22
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT
1 “Chech buagi di wuyi buagi, muqdi nge oyi nungoqi wand te oyi guduq yamb.”
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Quayi nyumbueg buagi ni rutungu Pol ni Arameik wand pe wand nand di buagi anene musoq ju wand rind segi, di musoq ju tit rip segi, waghine yeru.
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 “Nge Juda kin. Nge moyu Tarsus Silisia opu yequ kin tende wuri wundi. Pudi nge Jerusalem ren nde yengu yengu yumbui ko. Di nge ven nde kas di Gamaliel nde skul gad. Tende nge beghi Juda mingg yumbo ur di beghi Juda kin lo te nei gibiny omo. Pugri bu nge God ningg yembe gidig, ei ni chumbuai nand yawo kuregh. Muq nungoqi mune God yembe wundig ningg buid wap kin pugrine, nge asi pugrine qa buid kap.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Nge asi pugrine quayi nyumbueg Jisas nei rimbig kin unje kap mai isis keny. Ninge guqod di gabui riti wand nganye rind, di ninge sen pe si taq gibiny pre kitari ko taq gab.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Prist mingg yumbui ni yumbui di lotu kaunsil ni nge asi puq ken ye te kin wand nungoqi simbe munduq ye tuqui. Ni nyumo raqe ur mand nge megh kare ko ni kimand Damaskus kin kem muqond, ngiq mand, di wute Jisas nei rimbig kin sen pe si taq gibiny kitari gadi Jerusalem ei lotu kaunsil ni mai meny ningg.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 “Nge ko ko belo pugri pe nge Damaskus tumo godo. Nge tumo godo pune ti yumbui ire brequne nganye pris kin pugri naghe,
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 di nge opu qi pe mei ko pugrine kase. Muq nge kutungu, wuti pugri wam tende wand nand nari, ‘Sol, Sol pughe kin ningg nge unje kuaip mai isis kuegh ningg?’
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 “Muq nge oyi pugri pengu gidig kari, ‘Yumbui, nu tughe?’
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Wute nge ane yembu kin ni ti tene muqond, pudi ni wuti nge temu wand bad kin ni gibe ko te mutungu segi.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 “Muq nge kari, ‘Yumbui, muqdi nge pughe sin ei ken?’
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 “Ti te quan nganye ti wuri, bu nge nde rar pe wughe bu nge rar ghave rimbigh di rar kat yumbo guqod ye tiq segi. Muq wute te nge ane nyinge pare po kin te ni nge si mitigh rise, mitanyi Damaskus par po.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 “Di wuti iri tende nas ni nyamb Ananaias. Ni wuti God rar ngimi nowi nas di God ningg lo te musoq gure nawo segi ye. Ni pugri puq nen ye bu Juda buagi Damaskus mas kin mari, ‘Ananaias wuti yuwon ye.’
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Ni nge nde nandi, di nandi nge nde tumo yenu, muq nge pugri simbe nindigh nari, ‘Chech Sol, muq nu mune rar ghat yumbo qond tuqui.’ Muq tendene nge rar mune yuwon di ni guqoid.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 “Muq ni nari, ‘Beghi koku mingg God ni nu naip kuo pre. Ni nu naip kuo ei nu ni ningg nei te nei mbig, di nu God ningg wuti tuquine nas ye qoind, di ni mim pe nu wand simbe nunduw kutungu ningg.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Di nu ei ni ningg wand ghare yo ye, te ni yumbo ninge muq puq nen nu guqod di kutungu ye te wute buagi simbe ndiny.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 Pugri bu muq nu pughe kin ningg ghimbi kuawo? Nu yes yewo Jisas pengu ndig, di nu wand puaq nunduw, ei nu wuye maip.’
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 “Nge munene gadi Jerusalem, muq God ningg baj pe kar ko God ane wand ningg. Nge kar ko God ane wand wand yengu di rar kinne ri righe ruso,
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 Yumbui guqoid. Ni simbe nindigh nari, ‘Brequne di nu Jerusalem si raq di aye pe yo. Ven nde nge ningg wand te bir ghawo pudi wute rutungu segi ye.’
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 “Pudi nge oyi Yumbui simbe gidig kari, ‘Yumbui wute buagi nge nei rimbigh. Asi nge tiqe manyi ko, di God yumbui nyamb mirang kin baj manyi pe kar ko, wute nu nei rumbuw kin taq gab di yas kuany.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Asi wute Stiven wuti nu wand bir nawo kin te wet nyaw pe mi, nge anene qa yeng bad di nge ni mi kin te ningg nge ngiq gad. Ni Stiven mi ningg mo di ni saket ir mawo mare mandi nge nde mawo ris di nge yeng kuany.’
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 “Pudi Yumbui nge simbe nindigh nari, ‘Nge nu tiqi gudow, nu Jerusalem si raq wonji wute Juda segi kin pe yo’.”
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Muq wute buagi Pol ningg wand te ange ruaq rutungu rutungu yeru yeru di Pol ni nari ni Juda segi kin pe no puq nand. Ni te rutungu muq ni quan buagine ghis tene menge rip riri, “Wi nati, wuti pugri kin ni qi pe ven nde nas ye tiq segi.”
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Ni quan nganye umbo ker ruwo di menge rip riri riri, di ni saket ir ruwo rip ruwo, di qusuqu si pe riteri rip ruwo.
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Muq ami mingg yumbui te nari ei Pol mitanyi ami mas pe mar mo. Ni nari ni mitanyi mar mo yas muang di pengu mindig ei muqond pughe kin ningg bu wute Pol ruqoind riri.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Muq ni Pol yas muang ningg sare pe taq maimb pu yenu, di Pol ami 100-pela mingg yumbui iri nandi ninde tumone yenu kin te simbe nindig nari, “Nge Rom kinne, di Rom mingg lo pughe puq wund, nungoqi wute Rom kin pugri puq wem tuqui ye o segi? Di nungoqi nge kot wutungu segine bu nei wamb segi nge unje kap o segi, te kin segine muq nge yas wagh, te kin oghi o brequ?”
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Ami 100-pela mingg yumbui te ni wand ven nutungu, muq ni no nikin yumbui nyamb kin te simbe nindig nari, “Nu pughe sin kuen ningg? Wuti nen Rom kinne.”
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Muq ami mingg yumbui nyamb kin ni nandi, Pol pengu nindig nari, “Nu Rom kin bu?”
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Muq ami mingg yumbui nyamb kin ni nari, “Nge wet bidi quan nganye mekare ruso, bu nge wuti Rom kin, muq ven kas.”
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Muq ami ninge Pol yas muang ningg yemu kin te Pol wand ven simbe nand mutungu, di ni quan buagine kring mo. Di ami mingg yumbui nyamb kin asi ni nari di Pol sen pe taq maimb kin te ni nuqond Pol Rom kinne bu ni mune wunene namb.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Ami mingg yumbui nyamb kin ni oghine nei namb segi, Pol ni pughe kin bri unje nap kin te ningg bu Juda ni riri. Pugri bu nginy aye ningg muq ami mingg yumbui nyamb kin te nandi nari di ni si meri. Muq ni Juda mingg prist yumbui di lotu kaunsil te ningg nari mandi mikur ei wand mand. Ni mandi mikur muq ni puate nei namb ningg di nari Pol mitanyi mandi, Juda mingg lotu kaunsil nde rar ngimi mowi yenu.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.