Atos 22

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 “Chech buagi di wuyi buagi, muqdi nge oyi nungoqi wand te oyi guduq yamb.”
1 — Irmãos e pais, escutem agora o que tenho a dizer em minha defesa.
2 Quayi nyumbueg buagi ni rutungu Pol ni Arameik wand pe wand nand di buagi anene musoq ju wand rind segi, di musoq ju tit rip segi, waghine yeru.
2 Quando ouviram que Paulo lhes falava em língua hebraica, fizeram mais silêncio ainda. Paulo continuou:
3 “Nge Juda kin. Nge moyu Tarsus Silisia opu yequ kin tende wuri wundi. Pudi nge Jerusalem ren nde yengu yengu yumbui ko. Di nge ven nde kas di Gamaliel nde skul gad. Tende nge beghi Juda mingg yumbo ur di beghi Juda kin lo te nei gibiny omo. Pugri bu nge God ningg yembe gidig, ei ni chumbuai nand yawo kuregh. Muq nungoqi mune God yembe wundig ningg buid wap kin pugrine, nge asi pugrine qa buid kap.
3 — Eu sou judeu, nasci em Tarso da Cilícia, mas fui criado nesta cidade e aqui fui instruído aos pés de Gamaliel, segundo o rigor da Lei de nossos antepassados, sendo zeloso para com Deus, assim como todos vocês o são no dia de hoje.
4 Nge asi pugrine quayi nyumbueg Jisas nei rimbig kin unje kap mai isis keny. Ninge guqod di gabui riti wand nganye rind, di ninge sen pe si taq gibiny pre kitari ko taq gab.
4 Persegui este Caminho até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na cadeia.
5 Prist mingg yumbui ni yumbui di lotu kaunsil ni nge asi puq ken ye te kin wand nungoqi simbe munduq ye tuqui. Ni nyumo raqe ur mand nge megh kare ko ni kimand Damaskus kin kem muqond, ngiq mand, di wute Jisas nei rimbig kin sen pe si taq gibiny kitari gadi Jerusalem ei lotu kaunsil ni mai meny ningg.
5 Disto são testemunhas o sumo sacerdote e todos os anciãos. Deles eu recebi cartas para os irmãos judeus de Damasco, e fui até lá para trazer amarrados a Jerusalém os que também lá estivessem, para serem punidos.
6 “Nge ko ko belo pugri pe nge Damaskus tumo godo. Nge tumo godo pune ti yumbui ire brequne nganye pris kin pugri naghe,
6 — Ora, aconteceu que, enquanto eu viajava, já perto de Damasco, quase ao meio-dia, repentinamente, uma grande luz do céu brilhou ao redor de mim.
7 di nge opu qi pe mei ko pugrine kase. Muq nge kutungu, wuti pugri wam tende wand nand nari, ‘Sol, Sol pughe kin ningg nge unje kuaip mai isis kuegh ningg?’
7 Então caí por terra, ouvindo uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 “Muq nge oyi pugri pengu gidig kari, ‘Yumbui, nu tughe?’
8 Perguntei: “Senhor, quem é você?” Ao que me respondeu: “Eu sou Jesus, o Nazareno, a quem você persegue.”
9 Wute nge ane yembu kin ni ti tene muqond, pudi ni wuti nge temu wand bad kin ni gibe ko te mutungu segi.
9 — Os que estavam comigo viram a luz, sem, contudo, perceber o sentido da voz de quem falava comigo.
10 “Muq nge kari, ‘Yumbui, muqdi nge pughe sin ei ken?’
10 Então perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” E o Senhor me disse: “Levante-se, entre em Damasco, onde lhe dirão tudo o que você precisa fazer.”
11 “Ti te quan nganye ti wuri, bu nge nde rar pe wughe bu nge rar ghave rimbigh di rar kat yumbo guqod ye tiq segi. Muq wute te nge ane nyinge pare po kin te ni nge si mitigh rise, mitanyi Damaskus par po.
11 Tendo ficado cego por causa da intensidade daquela luz, guiado pela mão dos que estavam comigo, cheguei a Damasco.
12 “Di wuti iri tende nas ni nyamb Ananaias. Ni wuti God rar ngimi nowi nas di God ningg lo te musoq gure nawo segi ye. Ni pugri puq nen ye bu Juda buagi Damaskus mas kin mari, ‘Ananaias wuti yuwon ye.’
12 — Um homem chamado Ananias, piedoso conforme a Lei, tendo bom testemunho de todos os judeus que ali moravam,
13 Ni nge nde nandi, di nandi nge nde tumo yenu, muq nge pugri simbe nindigh nari, ‘Chech Sol, muq nu mune rar ghat yumbo qond tuqui.’ Muq tendene nge rar mune yuwon di ni guqoid.
13 veio procurar-me e, chegando perto de mim, disse: “Irmão Saulo, recupere a visão!” Nessa mesma hora, recuperei a visão e olhei para ele.
14 “Muq ni nari, ‘Beghi koku mingg God ni nu naip kuo pre. Ni nu naip kuo ei nu ni ningg nei te nei mbig, di nu God ningg wuti tuquine nas ye qoind, di ni mim pe nu wand simbe nunduw kutungu ningg.
14 Então ele disse: “O Deus de nossos pais escolheu você de antemão para conhecer a vontade dele, ver o Justo e ouvir a voz dele.
15 Di nu ei ni ningg wand ghare yo ye, te ni yumbo ninge muq puq nen nu guqod di kutungu ye te wute buagi simbe ndiny.
15 Porque você terá de ser testemunha dele diante de todos, anunciando as coisas que você tem visto e ouvido.
16 Pugri bu muq nu pughe kin ningg ghimbi kuawo? Nu yes yewo Jisas pengu ndig, di nu wand puaq nunduw, ei nu wuye maip.’
16 E agora, o que está esperando? Levante-se, receba o batismo e lave os seus pecados, invocando o nome dele.”
17 “Nge munene gadi Jerusalem, muq God ningg baj pe kar ko God ane wand ningg. Nge kar ko God ane wand wand yengu di rar kinne ri righe ruso,
17 — Quando voltei para Jerusalém, enquanto orava no templo, sobreveio-me um êxtase,
18 Yumbui guqoid. Ni simbe nindigh nari, ‘Brequne di nu Jerusalem si raq di aye pe yo. Ven nde nge ningg wand te bir ghawo pudi wute rutungu segi ye.’
18 e vi o Senhor. Ele me disse: “Ande logo e saia imediatamente de Jerusalém, porque não aceitarão o seu testemunho a meu respeito.”
19 “Pudi nge oyi Yumbui simbe gidig kari, ‘Yumbui wute buagi nge nei rimbigh. Asi nge tiqe manyi ko, di God yumbui nyamb mirang kin baj manyi pe kar ko, wute nu nei rumbuw kin taq gab di yas kuany.
19 Eu respondi: “Senhor, eles bem sabem que eu ia de sinagoga em sinagoga, prendendo e açoitando os que criam em ti.
20 Asi wute Stiven wuti nu wand bir nawo kin te wet nyaw pe mi, nge anene qa yeng bad di nge ni mi kin te ningg nge ngiq gad. Ni Stiven mi ningg mo di ni saket ir mawo mare mandi nge nde mawo ris di nge yeng kuany.’
20 Quando se derramava o sangue de Estêvão, tua testemunha, eu também estava presente, consentia nisso e até guardei as capas dos que o matavam.”
21 “Pudi Yumbui nge simbe nindigh nari, ‘Nge nu tiqi gudow, nu Jerusalem si raq wonji wute Juda segi kin pe yo’.”
21 Mas ele me disse: “Vá, porque eu o enviarei para longe, aos gentios.”
22 Muq wute buagi Pol ningg wand te ange ruaq rutungu rutungu yeru yeru di Pol ni nari ni Juda segi kin pe no puq nand. Ni te rutungu muq ni quan buagine ghis tene menge rip riri, “Wi nati, wuti pugri kin ni qi pe ven nde nas ye tiq segi.”
22 Até este ponto a multidão ficou ouvindo. Mas, quando Paulo disse isso, começaram a gritar bem alto: — Fora com ele! Mate-o, porque ele não merece viver!
23 Ni quan nganye umbo ker ruwo di menge rip riri riri, di ni saket ir ruwo rip ruwo, di qusuqu si pe riteri rip ruwo.
23 Enquanto eles gritavam, tiravam as suas capas e jogavam poeira para o ar,
24 Muq ami mingg yumbui te nari ei Pol mitanyi ami mas pe mar mo. Ni nari ni mitanyi mar mo yas muang di pengu mindig ei muqond pughe kin ningg bu wute Pol ruqoind riri.
24 o comandante ordenou que Paulo fosse recolhido à fortaleza e que, sob açoite, fosse interrogado para saber por que motivo estavam gritando assim contra ele.
25 Muq ni Pol yas muang ningg sare pe taq maimb pu yenu, di Pol ami 100-pela mingg yumbui iri nandi ninde tumone yenu kin te simbe nindig nari, “Nge Rom kinne, di Rom mingg lo pughe puq wund, nungoqi wute Rom kin pugri puq wem tuqui ye o segi? Di nungoqi nge kot wutungu segine bu nei wamb segi nge unje kap o segi, te kin segine muq nge yas wagh, te kin oghi o brequ?”
25 Quando o estavam amarrando com correias, Paulo perguntou ao centurião que ali estava: — Será que vocês têm o direito de açoitar um cidadão romano, sem que ele tenha sido condenado?
26 Ami 100-pela mingg yumbui te ni wand ven nutungu, muq ni no nikin yumbui nyamb kin te simbe nindig nari, “Nu pughe sin kuen ningg? Wuti nen Rom kinne.”
26 Ouvindo isto, o centurião procurou o comandante e lhe disse: — Que é isso que o senhor está prestes a fazer? Saiba que aquele homem é cidadão romano.
27 Muq ami mingg yumbui nyamb kin ni nandi, Pol pengu nindig nari, “Nu Rom kin bu?”
27 Então o comandante veio e perguntou a Paulo: — Diga-me uma coisa: você é romano? Paulo respondeu: — Sou.
28 Muq ami mingg yumbui nyamb kin ni nari, “Nge wet bidi quan nganye mekare ruso, bu nge wuti Rom kin, muq ven kas.”
28 E o comandante disse: — Eu tive de gastar muito dinheiro para conseguir essa cidadania. Ao que Paulo respondeu: — Pois eu a tenho de nascença.
29 Muq ami ninge Pol yas muang ningg yemu kin te Pol wand ven simbe nand mutungu, di ni quan buagine kring mo. Di ami mingg yumbui nyamb kin asi ni nari di Pol sen pe taq maimb kin te ni nuqond Pol Rom kinne bu ni mune wunene namb.
29 Imediatamente se afastaram os que iam interrogá-lo com açoites. O próprio comandante ficou com medo quando soube que Paulo era romano, porque tinha mandado amarrá-lo.
30 Ami mingg yumbui nyamb kin ni oghine nei namb segi, Pol ni pughe kin bri unje nap kin te ningg bu Juda ni riri. Pugri bu nginy aye ningg muq ami mingg yumbui nyamb kin te nandi nari di ni si meri. Muq ni Juda mingg prist yumbui di lotu kaunsil te ningg nari mandi mikur ei wand mand. Ni mandi mikur muq ni puate nei namb ningg di nari Pol mitanyi mandi, Juda mingg lotu kaunsil nde rar ngimi mowi yenu.
30 No dia seguinte, querendo certificar-se dos motivos por que Paulo vinha sendo acusado pelos judeus, o comandante o soltou e ordenou que se reunissem os principais sacerdotes e todo o Sinédrio. E, mandando trazer Paulo, apresentou-o diante deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.