Atos 12

Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tende puayi King Herot nari di wute ninge Jisas nei rimbig kin te unje map mai isis meny ningg mat rise.
1 Por essa época o rei Herodes começou a perseguir algumas pessoas da igreja.
2 Ni Jems Jon ni kise mame dobui pe mi nati.
2 Ele mandou matar à espada Tiago, o irmão de João.
3 Ni nuqond ni Jems mi nati ye te ningg Juda ni chumbuai mand, di ni nari di Pita mune taq maimb. Herot ni Juda bret yis segi ye mir mawo kin tende puayi ni Pita Jems temi pugri puq nem.
3 Quando viu que isso agradou os judeus, mandou também prender Pedro. Isso aconteceu durante a Festa dos Pães sem Fermento .
4 Ni Pita nait nase pre, muq ni taq naimb. Muq ami tit teri aye teri pu yeru, di ami tit ire ire ami temi aye temi pu. Ami men Pita yeng muang pu yemu. Herot ni nei namb kin nari otiwo wute buagi ni God asi Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei mimbiny pre, muqdi ni Pita ni neyi ni wute buagi nde rar pene ei kot nand.
4 Depois que prendeu Pedro, Herodes o colocou na cadeia e pôs quatro grupos de soldados, com quatro em cada grupo, para guardá-lo. É que Herodes queria apresentá-lo ao povo depois do dia da Páscoa .
5 Pugri bu Pita ni taq pune yenu di ami buagi yeng muang yuwon. Pudi wute Jisas nei rimbig kin te ni God pengu rindig rindig ei God ni ghav nindig.
5 E assim Pedro estava preso e era vigiado pelos guardas; mas a igreja continuava a orar com fervor por ele.
6 Prangi di Herot Pita nitanyi kot pe no ye. Pudi pend ruso segine, bur te ningg ami opu opu mase muq Pita mingine nase. Ni sen temi pe si taq mimbig, di sen iri si opu kin ami iri nait nase, di sen opu kin ami aye nait nase. Muq ami ninge ngimrawu yeng mawo pu yemu.
6 Na noite antes do dia em que Herodes ia apresentá-lo ao povo, Pedro estava dormindo, preso com duas correntes, entre dois soldados; e havia guardas de vigia no portão da cadeia.
7 Muq brequne Yumbui ningg angelo iri taq yemu ye baj pe bre newo, di rum te ti nase. Muq ni Pita ut pe ni nondo nandi di buraq nindig. Muq angelo ni nari, “Nu brequne yes yewo.” Muq sen temi Pita nde si pe mase ye te kinne bure ir maghe.
7 De repente, apareceu um anjo do Senhor, e uma luz brilhou dentro da cela. O anjo tocou no ombro de Pedro, acordou-o e disse: — Levante-se depressa! Então as correntes caíram das mãos dele.
8 Angelo ni simbe nindig nari, “Nu let taq ghaimb, su nyinge pe taq wundio.” Muq Pita ni angelo simbe nindig kin pugrine puq nen. Muq angelo ni simbe nindig nari, “Nu saket raq wughe, di nge nde dobu ghawi.”
8 — Aperte o cinto e amarre as sandálias! — disse o anjo. E Pedro fez o que o anjo mandou. — Ponha a
9 Pre muq ni temi rum te si miraq di mo. Pudi angelo te puq nen kin te Pita ni nei namb segi, ni nari ni ruqo nyemb pe bri nuqond.
9 Pedro saiu da cadeia e foi seguindo o anjo. Porém não sabia se, de fato, o anjo o estava libertando. Ele pensava que aquilo era uma visão.
10 Ni temi nyinge mare mo, ami tit temi imb pe yeng mawo kin te ibe miram, di dodi ain kin tende mondo, dodi kinne bi wuso. Muq temi mar mo, ngim ire ningg nyinge mare mo. Nyinge mare mo mo di brequne angelo Pita si neri sei nand no.
10 Eles passaram pelo primeiro e pelo segundo posto da guarda e chegaram ao portão de ferro que dava para a rua. O portão se abriu sozinho, e eles saíram. Andaram por uma rua, e, de repente, o anjo foi embora.
11 Muq Pita ni nei mune vinde vighe, ni nei namb, di ni nari, “Muq nge nei gab. God ni angelo tiqi nundog nandi ei Herot nde pu neti kowi, te ei Juda buagi ni nge pughe sin regh ningg riri pudi tiq segi.”
11 Então Pedro compreendeu o que estava acontecendo e disse: — Agora sei que, de fato, o Senhor mandou o seu anjo e me livrou do poder de Herodes e de tudo o que os judeus tinham a intenção de me fazer.
12 Ni ren kin nei namb pre muq ni no Maria, Jon ni nyamb ire Mak ni kumo nde baj pe no. Baj tende wute buagi miningne rindi rikur di God ane wand rind rind ris.
12 Quando Pedro entendeu o que havia acontecido, foi para a casa de Maria, a mãe de João Marcos. Muitas pessoas estavam reunidas ali, orando.
13 Muq Pita nondo baj imb kin ngimrawu pe baq nand, di yembe ye nyumbueg ire ni nyamb Roda ni wundi ei ngim bi wang ningg.
13 Ele bateu na porta da frente, e a empregada, que se chamava Rode, foi ver quem era.
14 Pudi ni Pita gibe ko wutungu, ni quan nganye yawo wure righe, di ni ngim bi wang segine vig wumb wur wuso ninge te simbe wundiny wuri, “Pita ngimrawu te yenu!”
14 Quando reconheceu a voz de Pedro, ficou tão contente, que, em vez de abrir a porta, voltou correndo para contar que Pedro estava lá fora.
15 Muq ni Roda simbe runduw riri, “Nu ghabe bri guad?”
15 Então eles disseram: — Você está maluca! Porém ela insistiu que era verdade. Aí eles disseram: — É o anjo dele!
16 Pudi Pita ni ngimrawu baq nand nandne, di ni ngim bi ruang, muq ni ruqoind di ni puyene rind.
16 Enquanto isso, Pedro continuava batendo. Finalmente eles abriram a porta e, quando viram que era Pedro mesmo, ficaram muito assustados.
17 Muq Pita ni si nipiny righe ei ni wand segi yeru. Muq ni wand segi yeru di ni taq yenu di pughe gri Yumbui ni ghav nindig ni neyi ni ye te simbe nand. Pre dobu muq ni mune pugri simbe nindiny nari, “Nungoqi wo, Jems di Jisas ningg wute aye yumbo ren kin ningg simbe wundim.” Pre, muq ni neyi ni aye pe no.
17 Ele fez um sinal com a mão para que ficassem quietos e contou como o Senhor o tinha tirado da prisão. — Contem isso a Tiago e aos outros irmãos! — disse ele. Em seguida saiu dali e foi para outro lugar.
18 Yambgriq burane ne ami rar mat, Pita nas segi. Di ni quan nganye nei kumo mamb di vig mo mandi nikinne oyi oyi pengu mand mari, “Pita muainde no?”
18 Quando amanheceu, houve uma grande confusão entre os soldados, pois eles não sabiam o que tinha acontecido com Pedro.
19 Muq Herot nari di ni Pita meri miting, pudi muqoind segi. Pugri bu ni ami te kotim nand, ei mi mati. Muq Herot ni Judia si niraq no, Sisaria nas.
19 Herodes mandou que o procurassem, mas não o acharam. Então, depois de fazer perguntas aos guardas, mandou matá-los. Depois disso, Herodes saiu da região da Judeia e ficou algum tempo na cidade de Cesareia.
20 Herot ni wute Tair kin di Saidon kin umbo ker nuany. Pugri bu ni quan buagine rikur King Herot nde rindi. Ni rindi, Blastus wuti iri king ningg baj te yeng nuany kin ni ane wand, di ni ninde opu nase ei ni ghav nindiny ningg riri. Pre muq ni king nde ruso. Pripri wute Tair opu kin di Saidon opu kin ni Herot nde opu mir wong rind riq ye. Pugri bu ni king ningg riri riri, ei ni umbo ker te pre di ni ane ruwo gudo ningg.
20 O rei Herodes estava com muita raiva dos moradores das cidades de Tiro e de Sidom. Então eles formaram um grupo e foram falar com Herodes. Primeiro conseguiram o apoio de Blasto, que era um alto funcionário do palácio. Aí pediram ao rei Herodes que fizesse as pazes com eles, pois os alimentos que a região deles recebia vinham do país do rei.
21 Muq king ni wand simbe nindiny kin nginy te naip no. Nginy te ningg Herot ni king ningg chongo te nare righe pre, ni king ningg sia pe nas, di ni wute wand simbe nindiny.
21 Herodes marcou um dia com eles e nesse dia vestiu a sua roupa de rei, sentou-se no trono e começou a fazer um discurso.
22 Muq wute Herot puamb ruang ningg riri, “Wuti nen nari kin te god gibe pugri, wuti gibe segi!”
22 E o povo gritava: — É um deus e não um homem que está falando!
23 Pugri puq rind ei Herot yawo nare righe ei ni oghi puq nindiny ningg. Muq Herot ni nikin nyambne nindivi viyo. Ni nari di wute God nyamb rindivi viyo segi. Di brequne Yumbui ningg angelo Herot ni meneri no nase, kuambki mandi me me di nati.
23 No mesmo instante um anjo do Senhor feriu Herodes, pois ele aceitou a honra que só Deus merece. E ele morreu, comido por vermes.
24 God ningg wand vir ir wute nganye buagi rutungu di God nei rimbig.
24 Porém a palavra de Deus era anunciada em toda parte e ia se espalhando.
25 Barnabas Sol temi wet bidi mare mandi kin te God ningg wute mingg quayi kiyi mem pre di Jerusalem si miraq mune mo. Ni mo di Jon Mak mitanyi ne mo.
25 Barnabé e Saulo terminaram o seu trabalho e voltaram de Jerusalém, trazendo João Marcos consigo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.