Apocalipse 18
Yumbui Ningg Wand Yuwon Ye (KMS) vs NVT
1 Ren nde dobu nge angelo aye iri God nas kin tiqe pe pu nati ni guqoid. Ni gre quan nganye rise di ni ningg ti te ningg qi ti wuri.
1 Depois disso, vi outro anjo descer do céu com grande autoridade, e a terra se iluminou com seu esplendor.
2 Ni gre ane ngam nare nari, “Babilon tiqe yumbui nyamb kin ni ir wughe pre! Di muq ni ququ brequ ni tiqe kin pugri yequ di ququ brequ isis ni suqo mo kin sunyi, di wapi brequ kin pe segi ye ni suqo mo kin sunyi kin pugri yequ.
2 Ele deu um forte grito: “Caiu a Babilônia! A grande cidade caiu! Tornou-se habitação de demônios, esconderijo de todo espírito impuro, covil de toda ave impura e de todo animal impuro e detestável.
3 Te pugri tiqe buagi aye te ni ningg wain te riq pre, te nyumbueg quayi ane segi segi rise kin wain gre kin. King buagi qi pe kin ni ane rise, di wute yumbo wong mand di yumbo mare mo wute meny wong rind ye ni yumbo ur brequ isis wund kin tende pe wet bidi quan materi.”
3 Porque todas as nações caíram por causa do Os reis da terra cometeram adultério com ela. Por ela tanto desejar luxo extravagante, os comerciantes da terra enriqueceram”.
4 Muq nge mim aye mune God nas kin tiqe pe gri vindi kutungu di ni viri, “Nge wute, nungoqi ninde pu weyi wi. Te ei ni te yumbo ur brequ te nungoqi mune ware segi, di ni ningg mai te nungoqi mune ware segi.
4 Então ouvi outra voz do céu, que disse: “Saiam dela, meu povo! Não participem de seus pecados, ou serão castigados com ela.
5 Te pugri ni yumbo ur brequ te irepe riwo riwo ruso nginy tu pe ritari righe di God ni yumbo unje wup kin te nei nimbiny nimbinyne.
5 Pois os pecados dela se amontoaram até o céu, e Deus se lembrou de seus atos perversos.
6 Ni yumbo pughe gri wute weny kin pugrine mune wew. Di ni pughe gri wute unje wup te mune oyi wand teri wand. Ni wute pughe gri wain groq wundiny riq kin te oyi mune quan nganye groq wunduw.
6 Façam com ela o que ela tem feito; deem-lhe em dobro o castigo por Ela preparou um cálice de terror para os outros, por isso preparem-lhe uma porção dobrada.
7 Ni nyamb yumbui di yumbo yuwon kin quan nganye wuteri kin pugrine ni mune mai di yivany quan nganye wure. Ninde umbo pe ni nyamb wundiri riwo di wuri, ‘Nge kwin ningg kas, nge nyarimo nyumbueg segi, di nge quanji gad segi ye.’
7 Glorificou a si mesma e viveu em luxo, agora retribuam com igual quantidade de tormento e tristeza. Ela se vangloriou em seu coração: ‘Sou rainha em meu trono. Não sou uma viúva desamparada, e não tenho motivo para me lamentar’.
8 Pugri bu nginy iri ningg ni mai te rindi ye, te wute mati, yivany, di mir segi. Ni wase pe wuso di wase nimbiq ye. Te pugri Yumbui God ni yumbo ur brequ wund kin te yuwonne ir nawo ye te ni gre quan nganye rise.
8 Por isso, estas pragas a alcançarão num só dia: morte, pranto e fome. O fogo a consumirá por completo, pois o Senhor Deus, que a julga, é poderoso”.
9 “King buagi qi pe kin ni ane rise di ni ningg yumbo yuwon kin materi ye ni wase nimbiq kin wase soqi mundoq kin tende puayi ni ningg quanji mand di yivany mare.
9 Os reis da terra que cometeram adultério com ela e desfrutaram seu luxo lamentarão por ela quando virem subir a fumaça de seus restos carbonizados.
10 Ni mai wuraq kin te ningg wune mamb, ni wonjine mo yemu di quanji mand mari, ‘Ware ju kuare! O tiqe yumbui nyamb kin, O Babilon, nu mai kuraq. Tiqe yumbui nginy iri ningg ni nyamb rise. Nginy aye ningg ni mai te wundi pre.’
10 Ficarão de longe, aterrorizados com seu tormento, e clamarão: “Que terrível, que terrível, ó Babilônia, grande cidade! Num só instante, o julgamento caiu sobre você!”.
11 “Wute yumbo wong mand di yumbo wute meny wong rind ye ni ni ningg quanji mand ye, te pugri ni muq yumbo aye mune wong mand segi.
11 Os comerciantes da terra chorarão e lamentarão por ela, pois não restou ninguém para comprar suas mercadorias.
12 Yumbo yabene materi kin te gol, silva, wet yuwon kin, di juwanji wo yuwon nganye kin; chongo quem kin yuwon nganye kin, chongo ambo kin, chongo ti riri kin, di chongo aye quan nganye ambo kin; nyumo tuqo yuwon kin sitron puq munduw ye, yumbo buagi elepan sawo pe yembe mindiny kin, yumbo aye ninge brons, ain, di wet ire mabel puq munduw kin pe yembe mindiny kin te mune materi segi.
12 Ela comprava grandes quantidades de ouro, prata, joias e pérolas; linho fino, púrpura, seda e tecido vermelho; produtos feitos de perfumada madeira de cedro, de marfim e de madeira preciosa; bronze, ferro e mármore.
13 Mir nyong kin yumbo isis, yumbo tuqo yuwon kin isis, wain di wel, plaua di wit, kau di sipsip, hos di wilkar, yembe ye wute di wute taq yeru kin te anene mune wong mand segi.
13 Também comprava canela, especiarias, incenso, mirra, bálsamo, vinho, azeite de oliva, farinha fina, trigo, gado, ovelhas, cavalos, carroças, escravos e vidas humanas.
14 “Di ni puq mand ye, ‘Mir nu te ningg kuari kin te nunde pu mare mo pre. Nu te yumbo buagi nu nyamb rew kin te muq mune rise segi, ni prene di mune ghateri segi ye.’
14 “Acabaram as coisas extravagantes de que você tanto gostava”, dizem eles. “Todo o seu luxo e esplendor se foram para sempre, e nunca mais serão seus.”
15 Wute yumbo quan kin ni tiqe tende yembe mand di yumbo quan materi ye ni wonjine yemu di mai wure kin te ningg wune mamb ye. Ni quanji mand yivany mare,
15 Os comerciantes que enriqueceram vendendo-lhe essas coisas ficarão de longe, aterrorizados com seu tormento. Chorarão e clamarão:
16 di mari, ‘Ware ju kuare! O tiqe yumbui nyamb kin nu mai kuraq. Ni chongo quem kin yuwon nganye kin wure righe, ambo di quan nganye ambo kin, di gol, wet yuwon kin nganye, di juwanji wo yuwon nganye pe yenji wup.
16 “Que terrível, que terrível para essa grande cidade! Ela se vestia da mais fina púrpura e de linho vermelho, adornada com ouro, pedras preciosas e pérolas!
17 Ni yumbo buagi te ris nganye segi, brequne brequ rise!’
17 Num só instante, toda a sua riqueza se foi!”. E todos os capitães dos navios mercantes, e também seus passageiros, marinheiros e tripulantes, ficarão de longe.
18 Ni tiqe yumbui te nimbiq wase soqi wuyo rundoq kin tende puayi di ni riri, ‘Tiqe ire tiqe yumbui wen kin pugri ye yequ segi.’
18 Quando virem subir a fumaça, gritarão e dirão: “Onde há outra cidade tão grande como essa?”.
19 Di ni qusuqu ngawu pe merire riwo, quanji rind di yivany wand rind riri, ‘Ware ju kuare! O tiqe yumbui nyamb kin nu mai kuraq! Wute buagi ni sip gherim pe yeru kin ni yumbo buagi nunde pu materi. Ni wus nganye segi, brequne brequ wuse pre.
19 Chorarão, jogarão pó sobre a cabeça e clamarão: “Que terrível, que terrível para essa grande cidade! Os donos dos navios se enriqueceram, transportando pelos mares sua imensa riqueza. Num só instante, tudo se foi!”.
20 God nas kin tiqe pe was kin nungoqi ni mai wuraq kin te ningg chumbuai wand. Nungoqi God ningg wute yuwon ye, aposel di propet nungoqi chumbuai wand. God ni nungoqi pughe gri puq weuq kin te ningg oyi mai new’.”
20 Alegrem-se com o destino dela, ó céus, ó povo santo, apóstolos e profetas! Porque finalmente Deus a julgou, por causa de vocês.
21 Muq angelo gre quan rise kin ni wet yumbui iri wit dang mindiq kin wet gib namb ye neti nowi gherim pe meneri naghe di nari, “Te kin pugrine God ni Babilon tiqe yumbui brequne mai new ye. Di tiqe yumbui te mune yequ segi ye.
21 Então um anjo poderoso levantou uma pedra enorme, do tamanho de uma grande pedra de moinho, a lançou no mar e gritou: “Assim, Babilônia, a grande cidade, será derrubada com violência e nunca mais será encontrada!
22 Wute hap griny mand kin, wute yuwo mari kin, pereru di biugel piq muqond kin nunde mas ye ni mune griny mand segi ye. Wute yembe isis mand kin nunde mas ye ni mune buqod segi. Wute nunde mune wit yi dang mand plaua yembe munduw segi ye.
22 Nunca mais se ouvirá em seu meio o som de harpas, cantores, flautas e trombetas. Nunca mais se achará em seu meio qualquer artífice em algum ofício. Nunca mais se ouvirá em seu meio o som do moinho.
23 Lam mune nunde namb ti riri buqod segi ye. Wuti ngam no kin ni ngam ane ni gibe ko mune nunde putungu segi ye. Wute nunde wet bidi yembe mand kin ni tiqe buagi aye nde ni nyamb yumbui nganye rise. Nu mu guad kin te ningg wute buagi ir maghe.
23 Nunca mais brilhará em seu meio a luz da lâmpada. Nunca mais se ouvirão em seu meio as vozes alegres de noivas e noivos. Pois seus comerciantes eram os poderosos do mundo, e suas feitiçarias enganavam nações.
24 Ni God ningg wute yuwon ye di propet mi mati kin di wute buagi aye qi pe mi mati kin te ningg nu mai kuraq.”
24 Em suas ruas corria o sangue de profetas e do povo santo, e o sangue dos que no mundo inteiro foram mortos”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.