Apocalipse 3
Gotena Epe Agale (KJS) vs AAI
1 Gore neme Sardis lotu ada-para pimi enaalinu pepa meda luma rapaape lisa. Go Gote-na ki medana luma medane laapo kone popome ni surubuma go kuba kedo ki medana luma medane laapo page neme surube. Go pe-pulu nimimi go agalere pagaliminalo luma rapaato. Neme nimina kone raayo adoma karule. Gore nimumi nimi-parare go-rupa leme: Go Yesuna ruru enaaliri epe-rupa pa pimi leme. Go leme pare nimi abala komabeme.
1 “Iti tur i Sardis ekaleisia ana tounamatar isan inakirum.
2 Go pea-le nimimi wagepu rekoma piralepape. Go puma nimina abi go saapimi konere puri mapalaalepape. Go napalimiri nimina pa saapimi kone page ora dia yoma komolalo pia. Gore nimiri nana Gote-na le agaa madaa piruma kogono ora epe-rupa napeme.
2 Kwamisir! Abisa kikimin biyamaim ema’am koufair kwanitinibo namorob nasawar, anayabin kwa abisa kwasisinaf au God matanamaim atitita’ur i men gewasin anababatun.
3 Go pea-le nimina kone marekaaoma piralepape. Abalade nimumi agale mogealisimi rabu nimimi epe-rupa pagisimi pare go agale waru pago surubuma koe ele giyoma perekealepape. Gore nimimi u narekoma piralimi rabu neme paake ne ali ribaa ipulumide-rupa epalua. Go palua-le aa-rabo epalua palo nimimi go yapidi-ri mada namakuaame.
3 Abisa kwanowar kwabaib i kwananot, kwanabosiyasiyar naatu dogor hinikitabir. Baise men kwanamimisir na’at, ayu boro bainowan mowan na’atube anan, naatu veya boro men kwa kwanotanotamaim ananamih.
4 Go pea pare nimi Sardis su-para pimi pa enaali medalomare nimina mamina elenu koto namaraalepape. Go pea-le nimimi nimina kaake pi mamina-nu maraoma ni raapu pora pamuamina. Gore nimi ora epe-rupa pimi-pulu ni raapu pamuamina.
4 Baise kwa Sardis wanawanan ekaleisia matan ta a faifuw i kwasouwen kwama’am, a faifuw kwes kwa’osen ayu bairi taremor tanan, anayabin kwa asinaf i gewasin.
5 Go puma enaali raayo yada puri paloma koe ele rabuaniaalimiri neme go kaake pi mamina mea maraalalua. Go pumare nimuna binuri epe-rupa ade abuna kagaa pirape buk madaa ora nakunalua. Dia-le nana Aapa-para nipuna ensel-nuna le agaa madaa neme go epe-rupa pimi enaaliri ora nana enaalinu toa.
5 Orot yait baiyow fokarin bisnowah i boro ana faifuw kwes na’us, naatu ayu wabin wanatowan ana bukamaim boro men anasafam, baise wabin boro anaorereb Tamai nanamaim na’atube tounamatar nahimaim.
6 Gore enaali raayome go agale pagalimiri waru pagalepape lisa. Go agalere Holi Spirit-mi mo Yesuna ruru enaali-para lakelea.
6 Yait tainin nama’am na’at Anun Kakafiyin ekaleisia isan abisa eo inanowar.”
7 Gore neme Filadelfia lotu ada-para piri ensel-nupara pepa meda luma rapaato lisa. Go agalere ni ora e-rupa ade abuna kone komea su piruma lagialo. Nemere naana kasua Devit-mi pora ki saapiruma lobesa-rupa pa ali medame mada napora poalia. Go page neme pora poalua rabuaari pa ali medalomame wala mada nalobalimi.
7 “Iti tur i ekaleisia Piladelfia wanawanan tema’am ana tounamatar isan inakirum,
8 Gore ele raayo nimimi peme elere neme abala ade. Nimina le agaa madaare neme go pora gaape lobo saayo-le ali medame mada poalua. Go puma nimimi oge-daa puri paleme-daa ade. Go pea-pulu nimimi nina agale pagoma ni madaa kone rulaeme.
8 Ayu aso’ob kwa asinaf, naatu kwana’itin, ayu kwa isa etawan i abotawiy naatu boro men yait ta nahir, ayu aso’ob kwa afair i kikimin, baise ayu au bai’obaiyen kwabosiyasiyar kwabi’ufunun naatu wabu men kwayayoub.
9 Pagalepa. Go Satan-na rururi nimumi naa Juda alinuna ruru leme. Go leme pare nimuri Juda alinu ruru napimi pare makirae agale le alinu pimi. Go alinuri neme nimu maa ipumare nimina rumu pege puma beten malaalua. Go palua raburi go enaali raayome ni madaa ranaame komoma mada makuaalimi.
9 Kwananowar! Sabuw iyab Satan ana Kou’ay Baremaim tema’am, taiyuwih hifufuwih tibijew moyamoy boro anao kikinih hinan kwa amaim hinakwafir hinare, naatu hinaso’ob kwa i ayu abiyabuwi.
10 Neme nimi-para agale mana loma pawa piralepape lo lagisuade. Nimimi go agale pagisimi rabu koe kedaanu go su kamaa epalia rabu neme nimi epe-rupa surubalua. Go kedaanuri enaali raayo kotalalo epalia.
10 Anayabin kwa au obaiyunen tur kwabai yatenubamaim ewawainabi, routobon nati tafaramamaim boro enan sabuw iyab nati me yan tema’am routubunih isan, ayu boro kwa anatafafari.
11 Go pumare pare nimi piri-para werepe epalua. Go pea-le nimina saapimi elere waru irulu saapiralepape. Go palimi rabu pa ali medame nimina ade abuna mapiraape yoto-daa paake namealia.
11 “Ayu boro’omo anan. Abisa kwabobotan i kwanabukikin, saise boro men yait ta kwa a kowas nabosair.
12 Gore ali medame puri paloma koe ele rabuaniaaliare neme nipu Gote-na epe adaa pigi-rupa mapiraalua. Go palua rabu nipumi go epe ada giyoma kamaa-nane mada napalia. Go puma neme nana Gote-na bi nipuna yogale madaa lu salua. Go page nana Gote-na ora kagaa adare Jerusalem suna biri go alina yogale madaa lu salua. Go kagaa adare yaa-para giyoma nana Gote piri-para epalia. Go puma nana kagaa bi go ali madaa lu salua.
12 Orot yait baiyow fokarin ebisnowah, i boro Tamai God Ana Bar ana wabat namatar. Naatu nati Tafaror Bar boro men nihamiyimih. Ayu boro Au God wabin biyanamaim anakirum naatu au God ana bar merar wabin anakirum. Jerusalem boubun au God biyan marane ere’ere, naatu ayu auman boro wabu boubun imaim anakirum.
13 Gore enaali raayome go agale pagalimiri go agale waru pagalepape. Go palimi rabu Holi Spirit-mi Yesuna ruru enaalinu-para epe enaali loma epe elenu gialia.
13 O yait tain nama’am na’at, tur iti Anun Kakafiyin ekaleisia isan eo inanowar.”
14 Gore neme Laodisia Yesuna ruru ensel-nupara pepa meda luma rapaape lisa. Go agalena puriri Gote-me su yaa warisa rabu wisade agale. Go agalere neme Gote madaa ora laaoma kone rulaayo. Gote-na warisade elena re pirina go agalere neme nimi-para lagialo.
14 “Tur iti inakirum Laodicea ekaleisia ana tounamatar isan.
15 Gore nimina kogonore neme abala adoba kirite. Go puma nimiri kupame nakomoma ora riripumi page nakomoma pimi. Go puma nimimi kone laapo wimi-daa gipia. Neme kone go-rupa salo: Kupame komoma nina kogono waru napaaeme enaaliri mada adalua. Go page riripumi komoma kogono waru peme go page mada adalua. Go pea pare abi na-ade.
15 Ayu kwa a bowabow i aso’ob, kwa men siba’u’i o men fora’abi, akokok i mi’itube iti ta’ane kwatama.
16 Pare dia nimi pa ogeasi riripu pi piruma ora riripu pea-rupa dia ora kupaa pea-rupa dia yapare nimina kogono rede napina neme nana agaa-para maaku-rupa raitalo pi.
16 Baise ana itinin i a fora’abin kikimin, men siba’u’un naatu men towa anababatun, imih ayu boro awou’umaim ana kwai’atait kwanatit.
17 Gore nimimi go-rupa leme: Naare kana adaapupe suma ele ora adaapupe wima leme. Naamere ora ele raayo yalaaema leme. Go leme pare nimi ora koe-rupa pimi-le nimi kodome komalo. Go puma nimiri kura konaapu nayamoma le rubu pi enaali-rupa pimi.
17 Kwa taiyuw i totobuyoy wairaf kwarouw kwao, naatu sawar etei aur karamin kwarouw kwao, naatu men kwakokok boro sawar ta kwanab, baise kwa taiyuw men kwa’inani kwaso’obamih, kwa i kakaf, tenakuyakuy, bai’akirayah, mata fim, segar.
18 Go pea-pulu neme go agale nimi lagialo: Naa kana gol kabalepape. Go gol-re repena sulaame roma epe suku suki pi ele wia-le kabo suma kamo le enaalinu piralimi. Go page nimimi kaake pi mamina kaboma nimina yogale kepealoma pitimi enaali raayona le agaa madaa yala napoteme. Go page nimina le-para sape epe marasin kabalepape. Go palimiri nimimi ele raayo mada adalimi.
18 Ayu biyau’umaim gold kwatutubun isan a tur aowen not ait, gold wairafamaim hi’afun hirurububunai inu’in kwatatutubun kwa boro totobuyoy wairaf kwatamatar. Naatu faifuw kwes kwata’us, saise a biya’ohow ana segar kwatasum. Naatu fiyow kwatatubun mata kwatasouw, saise mata takubunai kwatanuw gewas.
19 Gore enaali raayo madaa raanaame komere gore nimu-para agale mana loma nimuna kone ma-redepo yaainalo kuma mapaayo. Go pea-le nena kone ora waru suma koe ele madaa nimimi kone perekealepape.
19 “Sabuw iyab ayu abiyabuwih i akwararih ayayamutufurih, imih akokok gewasinamaim dogor baikitabir kwanab.
20 Pagalepa. Ni pora gaape-para rekaoma pora gaape lu aayo. Gore ali medame nana agale pagoma pora lobalia-daare ni nipuna ada-para epa kodobaoma nipu raapu pitua. Go puma neme nipu raapu eda no pitua nipu page ni raapu eda no piralia.
20 Ayu i iti, a etawan awan abat arurukikitar, orot babin yait fanau nanowar ana etawan nabobotawiy na’at, ayu boro anarun airi anafarambonen anaa anatom. Jesus a etawan erurukikir|alt="Jesus knocking on door" src="cn02107B.tif" size="col" loc="Rev 3.20" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.20"
21 Gore enaali raayome puri paloma yada puma koe ele rabuaaniaalimi nimuri nana epe pirape siaa king wia-para ni raapu mapiraalua. Gore abalade neme yada puma koe ele rabuaaniaasua-pulu ni page nina so Aapana epe pirape siaa king madaa aapa raapu piru aayo. Go-rupa mada piralimi lisa.
21 “Orot yait baiyow nabisnowah, ayu boro baibasit anitin au urama’ama’amaim namare, ayu baiyow aisnowah Tamai ana urama’ama’amaim amare airi ama’am na’atube.
22 Gore enaali raayome go agale pagalimiri waru pagalepape. Go agalere Holi Spirit-mi Yesuna ruru enaalinu-para agale lakelea.
22 O yait tain nama’am na’at, iti tur Anun Kakafiyin ekaleisia isah eo inanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.