Marcos 6

Kokolo Kao Tesene Solo (KHS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Peleya: amowa iya:pela: Yesu E koamesa: mene hapakeye. Mene hanapola: E sena ilipe hanosewala, ilipe Ewalapulu ilipe mene ha:na: tiyakeye.
1 Jesus deixou essa região e voltou com seus discípulos para Nazaré, cidade onde tinha morado.
2 Mene hanapola: sita:la:, ha:le tesene ikila emiwa Yu senayewi kekenesene koane hanapola:, Yesuyewi se tiye kinapita:, sena kesale muta ta:tapola: howa hapakeye. Howa hanose iyewi selese, “Eyewi nano ketea sopoke kami topula? Kote matanawa solo napolo selapita: kami topula? Eyewi Kote penaiyayewi matane tiye epe tiseya E tiya:yewi timiyawa kami matane tile?
2 No sábado seguinte, começou a ensinar na sinagoga, e muitos dos que o ouviam se admiraram e perguntavam: “De onde vem tanta sabedoria e poder para realizar esses milagres?
3 Ewa koane tisene kapenta senakeye. Ewa Meli e sa:keye. E ma:ela:wa Yemesewala, Yosepewala, Yutasewala, Saimonewana, sopoke niyewi potosekeye. E atela: ninipe semetei elakeye.” Au seya iyewi Yesuma himu semetei esa: eta: matanamake mapolose sita:nekeye.
3 Não é esse o carpinteiro, filho de Maria e irmão de Tiago, José, Judas e Simão? Suas irmãs moram aqui, entre nós”. E sentiam-se muito ofendidos.
4 Mapolose sitalapita: Yesuyewi ima selese, “Kote solo kinisene sepatosene senayewi e koamesa: sena ilipe sita:ne emiwana, e sena mayawala, e ama mouwana, e koane enisewa sena ilipe sita:neyawala, ewa puwano putupela: eta: matanesemakeye. Alawamona peleya: nokemiwa sopoke sena kesale Ewemi matanesekeye,” aluse Yesuyewi seyakeye.
4 Então Jesus lhes disse: “Um profeta recebe honra em toda parte, menos em sua cidade e entre seus parentes e sua própria família”.
5 Aluse, emiwa Yesuyewi nano kolotea timinise, sena mutama nakola towaya tiya:yewi kesakamake itapa kamona, Kote penaiyayewi matanepela: timinisewa Ewa sosolo eta: timakeye. Sena kesaleyawa Yesuma himu semetei esa: eta: matanamanase, sosolo eta: timakeye.
5 Por isso, não pôde realizar milagres ali, exceto pôr as mãos sobre alguns enfermos e curá-los.
6 Ema himu semetei esa: eta: matanama elapita: Yesuyewi howa hanose sosolo matanakeye.
6 E ficou admirado com a incredulidade daquele povo. Então Jesus percorreu diversos povoados, ensinando a seus moradores.
7 Se tiye kinise, Yesuyewi E sena kukuluipe ta:peyawa mina e seyakeye. Mina selapita: potapola: sena elipei elipei esa: peleya: nowemi hanapola:, apula: kaluse sena elipei nowa peleya: nowemi hanapola:, aumita: ta:peyakeye. Ta:pele tiyapola: iyewi sena ho olokeyatela fiyane iya:pela: hamonite ima penaiya mikeye.
7 Reuniu os Doze e começou a enviá-los de dois em dois, dando-lhes autoridade para expulsar espíritos impuros.
8 Kinapola: selese, “Makene hanosekiwa nano ketea noka tiyapa. Ininamo tiyapola: hanakamakiwa ililakeye. Alawamona nano ketea nasewana, yetuwala, moweni ukala, nano ketea amowa tiyapola: hanapa.
8 Instruiu-os a não levar coisa alguma na viagem, exceto um cajado. Não poderiam levar alimento, nem bolsa de viagem, nem dinheiro.
9 Tamaka kapela: ililakeye. Alawamona sao elipei kapa.
9 Poderiam calçar sandálias, mas não levar uma muda de roupa extra.
10 Kiwa hanosekiwa koamesa: emi hanapola:, koamesa: musuluyetiye koane semetei kemi eniya:sela: sita:latipa:. Koamesa: nowemi ha:na:na:pela:, koane kewa eniwa emi ha:na:pa:.
10 Disse ele: “Onde quer que forem, fiquem na mesma casa até partirem da cidade.
11 Koamesa: nowemi sena kesaleyewi kima eta: nekanamake, kili solo ta:pa:na:wa mapolosaleke potapola: koawa iya:pela: ha:na:pa:. Onatu funu pupalulawa fipa:pela: apola: iya:pela: ha:na:pa:. Funu pupalulawa iwalapulu ilipe kemi epesita: alusene epapuluse, ili olokeyatelawa iwalapulu kemi elakeye. Aluse kiyewi walopa:.” Au seya Yesuyewi sena kukuluipema seyakeye.
11 Mas, se algum povoado se recusar a recebê-los ou a ouvi-los, ao saírem, sacudam a poeira dos pés como sinal de reprovação”.
12 Aputa: sena kukuluipe hanapola: se tiye kina:sela:, “Sena kesale kili mane olokeyatela timiyawa iya:ta:pa: apula: kili matanawa notolopa:,” aluse se tiye mikeye.
12 Então eles partiram, dizendo a todos que encontravam que se arrependessem.
13 Ho olokeyatela mutawala iyewi hamonapita: hapakeye. Wela tiyapola: sena nakola towaya tomawemi tuwatakamake fala:pekeye.
13 Expulsaram muitos demônios e curaram muitos enfermos, ungindo-os com óleo.
14 Yesu penaiyayewi matanese tima:na: tisekeye sena kesale sopoyewi selapita: Yesu unuwa Kini Heloteyewi ta:tapola: sena nokamoke selese, “Yesu Ewa Yone hano toliyetisene epalakeye. Yone hano toluyetisewa mene tesilapola: ewa hanose penaiya timiyanakeye.”
14 Logo o rei Herodes ouviu falar de Jesus, pois todos comentavam a seu respeito. Alguns diziam: “João Batista ressuscitou dos mortos. Por isso tem poder para fazer esses milagres”.
15 Au selapita: sena nokamoke selese, “Yesuwa Ilaiya puwano enewa mene minanapo.” Au selapita: sena nokamoke selese, “Yesuwa sepatosene sena nowa enekeye. Puwano fa:nemi Kote solo kinisene sepatosene sena enene epapuluse Ewa elakeye.”
15 Outros diziam: “É Elias”. Ainda outros diziam: “É um profeta, como os profetas de antigamente”.
16 Alawamona Heloteyewi ta:tapola: selese, “Yone neyewi tokona naiye tiwa Koteyewi mene teisa:pekeye,” au seyakeye.
16 Quando Herodes ouviu falar de Jesus, disse: “João, o homem a quem decapitei, voltou dos mortos!”.
17 Aluse, puwano Helote ene e ta:le ti senayewi Yone sukulu tiye tiya:wa tapola: tipolo selawapokeye. Mouwa wekeye. Heloteyewi e ma:e unuwa Filipikeye. Filipiyewi e kesale unuwa Helotiasekeye. Helotiasewa, Heloteyewi sutiyapola: elapita: potapola:
17 O rei havia mandado prender e encarcerar João para agradar Herodias. Ela era esposa de seu irmão, Filipe, mas Herodes tinha se casado com ela.
18 Yoneyewi Helotema kotopela: selese, “Kewa ke ma:e kesale amowa keyawa sutiyapola: elakamowa, solo ele tuwapowa kewa hotoyetiyatakeye.”
18 João dizia a Herodes: “É contra a lei que o senhor viva com a esposa de seu irmão”.
19 Au seyanase kesale Helotiyase ta:tapola: Yonema mapolose ela:, ewa kumita: sanapose epelese matanakeye. Matana kamona ewa sana eta: kulumakeye.
19 Por isso Herodias guardava rancor de João e queria matá-lo, mas não podia fazê-lo,
20 Koiyawemiye, Heloteyewi Yonema ipilise ela: matanese, “Yone ewa hekeya ela: ewa Kotewalapulu matanepela: elakeye.” Aluse Helote ipilise ela:, Yone eta: sanamakeye. Aputa: sena nokamokiwala Yone sama:na:keye e selapita:, Heloteyewi eta: auma:na:ma e seyakeye. Ikila nowemiwa, Yone sowa Heloteyewi ta:tapola: epelese topu kamona eta: kolaiyamakeye.
20 pois Herodes o respeitava e o protegia, sabendo que ele era um homem justo e santo. Herodes ficava muito perturbado sempre que falava com João, mas mesmo assim gostava de ouvi-lo.
21 Puwano Helotiaseyewi matanepela: isu keya:ne opo napowa hetetikeye. Helote ewamo selati oka napuwa hetetiyapita: tikinise, Heloteyewi e kamani senawana, ami sena yesilawala, Kalili peleya: sena sosowala, iwa sopoma tikina kekenema:na: mina e seyakeye.
21 Finalmente, no aniversário de Herodes, Herodias teve a oportunidade que procurava. Ele deu uma festa para os membros do alto escalão do governo, para seus oficiais militares e para os cidadãos mais importantes da Galileia.
22 Mina selapita: potapola: Helotiyaseyewi ene e la:le inapola: Helote koawemi sosomatise kisalakeye. Sosomatise kisapita: potapola: Heloteyewi epelese, sena sopoke mina amokiwala epeyakeye.
22 Sua filha, também chamada Herodias, entrou e apresentou uma dança que agradou muito Herodes e seus convidados. “Peça-me qualquer coisa que deseje, e eu lhe darei”, disse o rei à moça.
23 Alake kesale polama Heloteyewi selese, “Keyewi nano ketea kina:pa: esaleke neyewi kema miya:na:keye. Neyewi nano ketea sopoke pota: enene heka kema miya:na:keye. Neyewi heneye maselesalekiwa, Koteyewi potalakeye,” aluse hekilase seyakeye.
23 E prometeu, sob juramento: “Eu lhe darei o que pedir, até metade do meu reino!”.
24 Selapita: Helotiyaseyewi e la:le hanapola:, e amama selese, “Neyewi ena tima:na: sema:na:napa?” Au selapita: Helotiyaseyewi selese, “Yone hano toluyetisene piseiwa miya selepa:.”
24 Ela saiu e perguntou à mãe: “O que devo pedir?”. A mãe lhe disse: “Peça a cabeça de João Batista!”.
25 Aputa: Helotiyaseyewi e la:wa ela:pe kipila hanapola:, Kini Helotema selese, “Yone hano toluyetisene piseiwa na tiye, meneki tuwapola: nema tine.”
25 A moça voltou depressa ao rei e disse: “Quero a cabeça de João Batista agora mesmo num prato!”.
26 Au selapita: Kini Heloteyewi ta:tapola: sosolo mapoyakeye. Mapolose ela: miya:na:keye, aluse hekilase seyawa, senayewi tikinise ikila emi sopoke topunase, na tiye kina:pa: e seyawa iya:tesaleko ewama:pekitise e seyawa kulu hapakeye.
26 O rei muito se entristeceu com isso, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, não pôde negar o pedido.
27 Kulu hanapola: ela:pe kipila sena ta:le tiyewi Yone piseiwa naiye timita: tipolo koane hamona seyakeye.
27 Assim, enviou no mesmo instante um carrasco com ordens de cortar a cabeça de João e trazê-la. Ele decapitou João na prisão,
28 Aputa: tipolo koane hanapola:, Yone piseiwa na tiye meneki tuwapola: tiyapola: ine kesale polama mikeye. Kinapita: tiyapola: ene e ama Helotiyasema miya:na:pela: tiyapola: hapakeye.
28 trouxe a cabeça num prato e a entregou à moça, que a levou à sua mãe.
29 Aputa: ta:tapola:, Yone e sena ilipe hanosene inapola: Yone toma sopowa tiyapola: hanapola: sena kulu tuwatesene apanawemi tuwapokeye.
29 Quando os discípulos de João souberam o que havia acontecido, foram buscar o corpo e o colocaram numa sepultura.
30 Yesu E walosene sena ta:peyawa Ewamo enewemi mene inapola: iyewi nano ketea timiyawana, iyewi se tiye miwana, nano ketea sopoke Yesuma seyakeye.
30 Os apóstolos voltaram de sua missão e contaram a Jesus tudo que tinham feito e ensinado.
31 Sela:sela: sita:lapita: sena kesale muta ine ha:na:, ine ha:na:, aluse sita:la: walosene senayewi ma:na: nasewa oka itapakeye. Aluse Yesuyewi walosene senama selese, “Kiwa kilipe Newanapulu mokopo mowa mina. Ikila koloteawemi ha:le tepa:se mina.”
31 Jesus lhes disse: “Vamos sozinhos até um lugar tranquilo para descansar um pouco”, pois tanta gente ia e vinha que eles não tinham tempo nem para comer.
32 Au selapita: iwa ilipe hanapola: mokopo mowa nono fa:nemi ha:na:na:nase potiwemi tapela: kolo tiye hapakeye.
32 Então saíram de barco para um lugar isolado, a fim de ficarem a sós.
33 Hanapita: sena kesale mutayewi potapola: matanese, “Iwa nono fa:nemi hanatakeye,” aluse matanepela:, iwa onatuyewi nono fa:nemi kipila hapakeye. Hanosekiwa koamesa: kolotea sopoke emi hapakeye. Hanapola: Yesuwala, E sena ilipe hanosewala, iwa seta: minama ela:, sena kesale muta hano hema isu kiwemi emi ela: hapawa, puwano hanapola: kekenakeye.
33 Contudo, muitos os reconheceram e os viram partir, e pessoas de várias cidades correram e chegaram antes deles.
34 Kekenanase iwa potiwemi tapela: minawa, mowa sipa:kili tiye potakamake sena kesale muta sitalapita: potapola: iwa Yesuyewi sosolo hauwekilakeye. A:pele sipiyawa ili inawa itapalapita: tikili tese epesita:ya epapuluse, iwa tikili tese sitalakeye. Iyewi seli matanemita: Yesuyewi ima solo nowa se tiye kinapola:, solo nowana se tiye kinapola:, aluse nano ketea muta ima se tiye mikeye.
34 Quando Jesus saiu do barco, viu a grande multidão e teve compaixão dela, pois eram como ovelhas sem pastor. Então começou a lhes ensinar muitas coisas.
35 Aputa: ikila emiwa, mowa nukulupita: Yesuyewi E sena ilipe hanosene inapola: Yesuma selese, “Peleya: weyemi mowa peleya:nase sena kesale masitalakeye.
35 Ao entardecer, os discípulos foram até ele e disseram: “Este lugar é isolado, e já está tarde.
36 Oka sima:ma: tepita: sena kesale kekenayewi iyewi ili ma:na: nasewa wa:la:loma:na:pela: koamesa: mene hamona sema. Mowa koane koloteawala koamesa: koloteawala emi ma:na: nasewa wa:la:loma:na:pela: mene hamona sema.”
36 Mande as multidões embora, para que possam ir aos campos e povoados vizinhos e comprar algo para comer”.
37 Alawamona Yesuyewi selese, “Kiyewi kilipe ma:na: nasewa ima kina:pa:.” Au selapita: iyewi selese, “Sena kesale sopoke ma:na: ma:na:wa niwa hanapola:, sakopolo elipei (200) ikilawa tima:na: tisene moweniwa epapula ma:ne wa:la:lopela: ima miya:na:na? Aluse niyawa moweni amowa itapa telanase, noko:lu tima:na:na?” Aluse iyewi Yesuma seyakeye.
37 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Precisaríamos de muito dinheiro
38 Au selapita: Yesuyewi ima selese, “Falawa ena ipa: telapa:? Potapose hamona.” Au selapita: iyewi keye hanapola:, mene inapola: Yesuma selese, “Ma:na: nasewa falawa pipe, ewalo elipei epapula telakeye.”
38 “Quantos pães vocês têm?”, perguntou ele. “Vão verificar.” Eles voltaram e informaram: “Cinco pães e dois peixes”.
39 Au selapita: Yesuyewi selese, “Sena kesale takalese sopoke noka nono fa:nemi hutiya napolo emi ka:la:lomei. Apula: iwa noka kekenepela: hema nokemi hutiya napolo emi ka:la:lomei.”
39 Então Jesus ordenou que fizessem a multidão sentar-se em grupos na grama verde.
40 Au selapita: iwa takalese ka:la:lose, sena kesale noka talo piipe (50) kekenepela: nono fa:nemi ka:la:lopela:la:, sena kesale noka sakopolo semetei (100) kekenepela: nono komemi ka:la:lopela:la: epapuluse iwa sopoke hutiyawemi ka:la:lopela:nekeye.
40 Assim, eles se sentaram em grupos de cinquenta e de cem.
41 Ka:la:lopela: elapita: potapola: Yesuyewi falawa pipe, ewalo elipei tiyapola: ela:, hepene falemi pota: napolo esa: kulukululakeye. Kulukulupela: itapa tepela: falawa pasoloyetiye, sena ilipe hanosema kinapola:, sena kesale sopoke mita: Yesuyewi ima mikeye. Ewalo elipei amowala, sena kesale sopoma mita: Yesuyewi mikeye.
41 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, à medida que ia partindo os pães, entregava-os aos discípulos para que os distribuíssem ao povo. Também dividiu os peixes para que todos recebessem uma porção.
42 Kinapita: iyewi sena kesale sopoyewi iliye tiye tiyapola: menakeye.
42 Todos comeram à vontade,
43 Napela: kotetipela: falawawala, ewawala, mena hepe kemi teselapita:, sena ilipe hanoseyewi elale kukuluipewemi selawapola: woliyetikeye.
43 e os discípulos recolheram doze cestos com os pães e peixes que sobraram.
44 Aluse sena ma:na: mena sopoke akeyawa taosene piipekeye (5,000).
44 Os que comeram foram cinco mil homens.
45 Sena kesale sopoke ma:na: napela: kotetiyapita:, ela:pe kipila, Yesuyewi E sena ilipe hanosema selese, “Kiwa puwano potiwemi tapela: hano hema nono fa:nemi ha:na:pa:. Hanapola: Pesaita taunewemi ha:na:pa:. Aputa: sena kesale kekenawa iwa koane meneyetiye hamona, au sema:na:pela: Newa mosote weyemi elakeye.” Aputa: iwa potiwemi tapela: hapakeye.
45 Logo em seguida, Jesus insistiu com seus discípulos que voltassem ao barco e atravessassem o mar até Betsaida, enquanto ele mandava o povo para casa.
46 Hanapita: sena kesale sopoke kekenawana ili koane mene ha:na: tiyakeye. Ha:na: tipita: Yesu Ewa enapotane tokowemi kulukuluma:na:pela: fiyanekeye.
46 Depois de se despedir de todos, subiu sozinho ao monte para orar.
47 Fiyanapola: nukulapo Yesu Ewa enapotane tokowemi ela: kulukulula:sela: enekeye. Ela: potakamake sena ilipe hanosene potiwemi tapela: hano ka:na honosanewemi kolo tiye hanapita: papokeye.
47 Durante a noite, os discípulos estavam no barco, no meio do mar, e Jesus, sozinho em terra.
48 Potakamake hano ko:lu alopowalapulu sosolo inise, potiwa tiyapola: fiyane sine esa: potiwa koyawa halute hanapita: papokeye. Mowa ikiwapa:na: mapatoyawemi potiwa alupa:pa:na:ne emi Yesu hano wapa:kemi onane minakeye. Onane inapola:, potiwa sitiyetiye ha:na:na:pela: elawamona,
48 Ele viu que estavam em apuros, remando com força e lutando contra o vento e as ondas. Por volta das três da madrugada, Jesus foi até eles caminhando sobre o mar. Sua intenção era passar por eles,
49 — ausente —
49 mas, quando o avistaram caminhando sobre as águas, gritaram de pavor, pensando que fosse um fantasma.
50 — ausente —
50 Ficaram todos aterrorizados ao vê-lo. Imediatamente, porém, Jesus lhes disse: “Não tenham medo! Coragem, sou eu!”.
51 Aluse potiwemi iwa enewa emi Yesu takamake alopowa itapa telakeye. Itapa tepita: potapola: sena potiwemi sita:newa sosolo howa hapakeye.
51 Em seguida, subiu no barco e o vento parou. Os discípulos ficaram admirados,
52 Puwano falawa pipe Yesuyewi pasoloyetiye kinapita:, sena kesale mutayewi kupuwemi iliye tiye menawa eta: seli matanamakeye. Ili siyewi papolo kamona himuyewi mouwa eta: matanemakeye. Heneye eta: seli matanamakeye. Alanase, ili himuyewi mapolose telakeye.
52 pois ainda não tinham entendido o milagre dos pães. O coração deles estava endurecido.
53 Hano Kalili ka:na enene potiwa kolo tiye sanese Yesuwala, Yesu E sena ilipe hanosewana, Keneselete peleya: hapakeye. Hanapola: potiwa palesewemi hanapola: potiwa meiyewi koma:peyakeye.
53 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré. Levaram o barco até a margem
54 Koma:pela: mowa sipa: keletiye hanapola:, ela:pe kipila sena kesale iyewi matanese, “Epamowa Yesulapo.”
54 e desceram. As pessoas reconheceram Jesus assim que o viram.
55 Au seya matanepela:, peleya: emi koane sopoke kipila hanapola:, sena kesale nakola towaya sumusowa selawapola:, Yesu emi ela e selapita: ta:tapola:, Ewa elakemi tiyapola: minakeye.
55 Quando ouviam que Jesus estava em algum lugar, corriam por toda a região, levando os enfermos em macas para onde sabiam que ele estava.
56 Yesu sila:ne ikila emiwa iyewi Ewa kelese enene koamesa: kolotea emiwana, taune sosolo emiwana, mowa peleya: koane koloteawala, inapita: potapola: peleya: sana hokatonase sena kesale nakola towayawa emi tuwapokeye. Tiye tipila: iyewi Yesuma selese, “Ke sao fili sosowemi niyewi kesakamake ilima:na: telalapita: amowa Keyewi ilikeye e sema.” Aputa: Yesuyewi ilikeye e seya. Ili e selapita: sao sosona emi iyewi kesakamake sena kesale nakola towayawa kipila fala:pekeye.
56 Aonde quer que ele fosse — aos povoados, às cidades ou aos campos ao redor —, levavam os enfermos para as praças. Suplicavam que ele os deixasse pelo menos tocar na borda de seu manto, e todos que o tocavam eram curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.