João 5

YISU KILISI ANE BINGE VIE GIENGK IWAL AVOS (KBM) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yisu gilgum gen bwal bwale bamo etok gikwai, bekob sawa ebe amolmol Juda ane ve indi as Sonda Pasova ok meng gihlang beti Yisu gireu Jerusalem gile.
1 Passadas essas coisas, havia uma festa dos judeus, e Jesus foi para Jerusalém.
2 Be nangge Jerusalem nok ete bui kapul ti giengk etok gibloblo bwelk sipsip as nam avo ge. Ital bui kapul nok giengk Hibru avos ge inei Betesda. Be nangge bui kapul nok kire ete ipasang samuak gitangi bage tavlu (5) giengk etok.
2 Existe ali, junto ao Portão das Ovelhas, um tanque, chamado em hebraico Betesda, o qual tem cinco pórticos.
3 Be amolmol anongge ebe tis gimat ok, be tis amolmol ebe matanos bop ok be eisir ebe vas tiate ok, be tis amolmol ebe vas be bais gimat ok, ile ve imbweg samuak nok. (Eisir imbweg etok ve isge bui kapul nok ebe ve vil-vilinge ok.
3 Nestes jazia uma multidão de enfermos, cegos, coxos, paralíticos
4 Ve givin sawa dongke dongke atob Pomate ane angela ti nisov nile be niyimb nisov bui kapul nok nile be nilgum bui be vil-vilinge. Bui vil-vilinge etok ma nikwai kob ginei amol gimat ti vepie nisov bui nok nile ulu, okob gimat ret ete gigas ei ok atob ma nikwai be atob ei utle vie vukuri.)
4 [esperando que a água se movesse. Porque um anjo descia de tempos em tempos, agitando-a; e o primeiro a entrar no tanque, uma vez agitada a água, sarava de qualquer doença que tivesse].
5 Be amol gimat ti gibweg gibweg samuak etok ve gisge gisge bui ebe ve vil-vilinge ok, amol nok ane gimat etok giengk gitangi Sonda bamo 38.
5 Estava ali um homem enfermo havia trinta e oito anos.
6 Yisu gili amol nok be gitpweng are ginei ei gigas gimat etok muang-gane molge. Beti giutani amol gimat nok be ginei; “Mie tam givin ve utlem vie vukuri me ma?”
6 Jesus, vendo-o deitado e sabendo que estava assim havia muito tempo, perguntou:
7 Amol gimat nok giwel Yisu avo be ginei; “Amol Bamo, awangg nune ti ebe ve nemb ayeu ru be nale nasov bui ulu ok gibweg ite ma. Be ayeu ok lo-longg painge ge ve ganei nale nasov bui ulu, bemem galgum be gitangi ite ve amol ti gitlek ayeu be gile vepie gisov bui ulu.”
7 O enfermo respondeu: — Senhor, não tenho ninguém que me ponha no tanque, quando a água é agitada. Quando tento entrar, outro enfermo chega antes de mim.
8 Beti Yisu ginei gitangi amol nok be ginei; “Umdil be uvwat am yemb be uvang.”
8 Então Jesus lhe disse:
9 Be seukie-ngge amol nok utle vie be givwat ane yemb be givang ve gile. Yisu gilgum gen bamo etok givin Juda as Sonda Sabat.
9 Imediatamente o homem se viu curado e, pegando o leito, começou a andar. E aquele dia era sábado.
10 Beti eisir Juda ile inei gitangi amol gimat ebe galkik utle vie ok be inei; “As mate etenik, etek Sonda Sabat be gitangi ebe atob mie nulgum kulkul ve nuvwat amb yemb be nuvang luev ok ite ma.”
10 Por isso, os judeus disseram ao que tinha sido curado: — É sábado, e neste dia você não tem permissão para carregar o seu leito.
11 Bemem amol nok giwel eisir Juda avos be ginei; “Amol ebe gilgum be ayeu utlangg vie ok ete ginei gitangi ayeu ve navwat angg yemb be navang.”
11 Ao que ele lhes respondeu: — O mesmo que me curou me disse: “Pegue o seu leito e ande.”
12 Be eisir inei gitangi ei be inei; “Amol ret ete ginei gitangi mie ve nuvwat am yemb be nuvang ok?”
12 Perguntaram-lhe: — Quem é o homem que disse a você: “Pegue o seu leito e ande”?
13 Bemem amol ebe galkik Yisu gilgum utle be vie ok ta gisgil ge, ve amolmol anongge molge nangge nam dabe etok be Yisu ande gimumu ate ge be gile gikwai.
13 Aquele que tinha sido curado não soube responder, porque Jesus tinha se retirado, por haver muita gente naquele lugar.
14 Bwayage kob Yisu gili amol nok vukuri nangge lum yamar aplo be ginei gitangi ei be ginei; “Ute kob! Ande mie utlem vie gikwai, be nu-numul nule be nulgum tiate vukuri ite. Velob mie nunggas vavavne bamo molge nitlek ete warik mate ane ok.”
14 Mais tarde, Jesus o encontrou no templo e lhe disse:
15 Bekob amol nok gile be ginei gitangi eisir Juda be ginei; “Etok Yisu ete walirik gilgum be ayeu utlangg vie ok.”
15 O homem se retirou e disse aos judeus que tinha sido Jesus quem o havia curado.
16 Beti eisir Juda imdil be ilgum ve ines Yisu, ve eisir ili etok tiate ve Yisu gilgum gen etok givin Sonda Sabat.
16 E por isso os judeus perseguiam Jesus, porque fazia essas coisas no sábado.
17 Bemem Yisu gimdil be giwel eisir avos be ginei; “Tamangg geb ane kulkul painge love galkik as mate etenik ok givin, dang etok be Ayeu ok atob namb angg kulkul painge weik etok ge.”
17 Mas Jesus lhes disse:
18 Yisu ginei yaun etok gile be gilgum eisir Juda tepwengge aplos tiate molge be veve ines Ei vunu ge nikwai, ve gisov ebe ei gilgum kulkul givin Sonda Sabat ane ge ok ite ma. Bemem gisov ebe ei gilgum ate weik Pomate be ginei Pomate ane Natu ei ok givin.
18 Por isso, os judeus cada vez mais queriam matá-lo, porque além de desrespeitar o sábado, também dizia que Deus era seu próprio Pai, fazendo-se igual a Deus.
19 Beti Yisu giwel eisir avos be ginei; “Ayeu nanei bingano ge nitangi yem nanei Pomate Natu ayeu galgum gen gitangi ebe ayeu ate angg tangg gitung ok ite ma. Ayeu galgum gen ebe Tamangg gilgum be ayeu gali ok ge. Be gen ete Tamangg gilgum ok ete Natu ayeu ok galgum givin weik etok ge.
19 Então Jesus lhes disse:
20 Tamangg ta givin Natu ayeu anongge molge, beti ges gen bambamo ete ayeu galgum galgum ok ru gitangi ayeu ve nalgum. Be atob ei nes gen bambamo subu ebe gitlek etenik ok ru nitangi ayeu be nalgum, kob atob yem avongg aim poke ge be tangg aim nitung walang ano.
20 Porque o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que faz; e maiores obras do que estas lhe mostrará, para que vocês fiquem maravilhados.
21 Tamangg ges amolmol ebe nolge imat vunkunu ok itin be imbweg matawas vukuri. Dang etok be Natu ayeu ok atob nas amolmol ebe ayeu tangg givin eisir ok itin be inambweg matawas weik etok ge.
21 Pois assim como o Pai ressuscita e vivifica os mortos, assim também o Filho vivifica aqueles a quem quer.
22 Be Tamangg wat atob nilgum amolmol as yaun vukuri ite ma, ve ande ei geb kulkul ete ve niute amolmol as yaun ok tepwengge gisov Natu ayeu baingg gikwai.
22 E o Pai não julga ninguém, mas confiou todo julgamento ao Filho,
23 Be atob amolmol tepwengge avos nivwat Pomate Natu ayeu arengg, dangete avos givwat Tamangg are ok weik etok ge. Amol ti ginei avo givwat Pomate Natu ayeu arengg ite, okob etok weik ebe ei avo givwat Tamangg ebe gihlin Ayeu be ganme ok are ite ok.
23 para que todos honrem o Filho assim como honram o Pai. Quem não honra o Filho não honra o Pai que o enviou.
24 “Bingano, Ayeu nanei bingano ge nitangi yem nanei; Amol ete giute awangg yaun be aplo givin Amol ebe gihlin ayeu be ganme ok, amol etok ande gigas ebe ve nimbweg matawe ninggas ta ge ok gikwai. Be Pomate wat nilgum ei ane yaun nindeb mul ane ite ma, ve galkik etenik ande tanmat vunu ane gwangne geb ei ta vukuri ite ma.
24 — Em verdade, em verdade lhes digo: quem ouve a minha palavra e crê naquele que me enviou tem a vida eterna, não entra em juízo, mas passou da morte para a vida.
25 Bingano, Ayeu nanei nitangi yem nanei as mate ti atob ninme, be sawa nok ande ginme gikwai. Be atob amolmol ebe asonge inmat vunu mang-mangi ge ok atob inaute Pomate Natu ayeu avongg. Be eisir ebe iute be aplos givin ok ete atob in-gas ebe ve inambweg matawas ok.
25 Em verdade, em verdade lhes digo que vem a hora — e já chegou — em que os mortos ouvirão a voz do Filho de Deus; e os que a ouvirem viverão.
26 Inambweg matawas ane dabe giengk Tamangg dongke ge. Be ei geb gwangne gitangi Natu ayeu beti ayeu ok luev ebe ve inambweg matawas ok weik etok ge.
26 Porque assim como o Pai tem vida em si mesmo, também concedeu ao Filho ter vida em si mesmo.
27 Pomate Natu ayeu roro, meng gahlang weik ebe amolmol ok. Beti Tamangg geb ane gwangne gitangi Ayeu ve nalgum be naute amolmol as yaun be napasang.
27 E lhe deu autoridade para julgar, porque é o Filho do Homem.
28 Avongg aim poke bwaya. Sawa etok ginei gibielk, atob amolmol tepwengge ebe iyengk taku gimat ane ok atob inaute Ayeu avongg,
28 Não fiquem maravilhados com isso, porque vem a hora em que todos os que se acham nos túmulos ouvirão a voz dele e sairão:
29 okob atob inamdil inkwai nalk avo be meinahlang. Amolmol ebe es as luev vie ge ok, atob inamdil be inambweg matawas vie-ngge. Be eisir ebe ivang mul ve luev gen tiate ane ok ete atob inamdil be inde invarkei Pomate na be inei as yaun lavo lavo.
29 os que tiverem feito o bem, para a ressurreição da vida; e os que tiverem praticado o mal, para a ressurreição do juízo.
30 Ayeu galgum gen ti gitangi ebe ayeu ate ge angg tangg gitung ok ite ma, ayeu galgum amolmol as yaun gitau gile luev ebe Tamangg geb gitangi ayeu ok ge. Beti awangg luev ebe gapas pasang amolmol as yaun ok vie be roro dongke. Ve gisov Ayeu galgum gen ti gitangi ebe angg tangg gitung ok ite ma. Ayeu galgum gen givang mul ve Amol ebe gihlin ayeu be ganme ok ge ane ta gitung.
30 — Eu nada posso fazer por mim mesmo; assim como ouço, julgo. O meu juízo é justo, porque não procuro a minha própria vontade, e sim a daquele que me enviou.
31 Ginei ayeu ate navarkei be nanei au-ate lavo nitangi yem, okob etok gitangi ginei yem undi awangg yaun weik gen sin-ge.
31 Se eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, o meu testemunho não é verdadeiro.
32 Bemem amol ti ete givang nik, be amol nok ete ginei ayeu lavo gitangi yem. Be yaun ete ei ginei gitangi yem gipil ayeu ok, yaun etok ano molge ve ayeu ate ok gali givin. Be amol nok ete Pomate ei ate.
32 Outro é o que dá testemunho a respeito de mim, e sei que o testemunho que ele dá a respeito de mim é verdadeiro.
33 Warik yem omb yaun gile ve Jon, be Jon ginei yaun vusa ge gipil yaun ano.
33 Vocês mandaram mensageiros a João, e ele deu testemunho da verdade.
34 Ayeu tangg gitung ete amol ve nimdil be ninei yaun nipil ayeu ok bamo molge ite ma. Bemem ayeu tangg givin anongge ve ganei Pomate nemb yem ru ge, beti ganei yaun etenik.
34 Eu, porém, não recebo testemunho humano, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Jon ei weik ebe yev ok, be ei ane aivi giro yem weik ebe lam giro be ane bogbogo ok be yem tangg aim vevie sawa sitingge ve ei ane gen vevies ebe gilgum ok ane.
35 — João era a lâmpada que estava acesa e iluminava, e, por algum tempo, vocês quiseram se alegrar com a sua luz.
36 Bemem gen ebe vie molge gitlek Jon, be ginei ayeu lavo ok eteik; Kulkul bambamo ebe Tamangg geb gitangi ayeu ve nalgum love nas vunu ok, kulkul etok ete ayeu galgum painge ge gavang nik. Be kulkul etok ge ete ginei ayeu lavo gitangi amolmol be galkik ande eisir itpweng are inei Tamangg gihlin ayeu beti ganme.
36 Mas eu tenho maior testemunho que o de João; porque as obras que o Pai me confiou para que eu as realizasse, essas que eu faço testemunham a meu respeito de que o Pai me enviou.
37 Be Tamangg ebe gihlin ayeu be ganme ok, ei ok ginei ayeu lavo givin weik etok ge, bemem yem ute ei avo siti ite molge. Yem uli ei na ite ma molge,
37 O Pai, que me enviou, esse mesmo é que tem dado testemunho de mim. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram a sua forma.
38 be upasang ane yaun ti giengk aplongg aim ite weik etok ge. Ve gisov yem bwaingg aim ve ret aplongg aim nivin amol (ayeu) ete Tame gihlin be ginme ok ane yaun.
38 Também não têm a palavra dele permanente em vocês, porque não creem naquele a quem ele enviou.
39 Yem tangg aim gitung dang eteik unei yaun ebe Pomate ane amolmol kulkul ane inei ok ge ete gitangi ebe ve niro yem be unambweg matawangg aim nemb ta ge ok. Beti lolongg aim painge ge ve utau gile yaun bambamo etok. Be yaun bambamo etok ete ginei ayeu lavo givin weik etok ge.
39 Vocês examinam as Escrituras, porque julgam ter nelas a vida eterna, e são elas mesmas que testificam de mim.
40 Bemem yem bwaingg aim ve ret untangi ayeu unme, be un-gas ebe ve unambweg matawangg aim nemb ta ge ok.
40 Contudo, vocês não querem vir a mim para ter vida.
41 Ayeu bwaingg ve ret amolmol avos nivwat ayeu arengg.
41 Eu não aceito glória que vem de pessoas;
42 Bemem yem, ayeu gatpweng yem are gikwai ve yem aim tangg aim givin Pomate ane giengk aplongg aim ite yapin.
42 sei, entretanto, que vocês não têm o amor de Deus em vocês.
43 Tamangg gihlin ayeu beti ganme, bemem yem bwaingg aim ve unaute awangg yaun. Bemem ginei amol ti nilgum ve avo nivwat ate be nitangi yem ninme, atob yem unpasang aim ate seukie-ngge ve unaute amol etok ane yaun.
43 Eu vim em nome de meu Pai, e vocês não me recebem; se outro vier em seu próprio nome, vocês certamente o receberão.
44 Yem tangg aim givin ve amolmol ge indi yem vie be avos nivwat yem arengg aim, be bwaingg aim ve ret Pomate dongke ge avo nivwat yem arengg aim. Be ginei dang etok, okob atob yem aplongg aim nivin Pomate nam nambed?
44 Como podem crer, vocês que aceitam glória uns dos outros e não procuram a glória que vem do Deus único?
45 Lob yem tangg aim nitung unei atob ayeu namb yem aim yaun nitangi Tamangg nile, bemem ma. Amol ebe ve nemb yem aim yaun nitangi Pomate nile ok ete Mose, ebe yem tangg aim giluni ei ve nemb aim ru ok.
45 Não pensem que eu os acusarei diante do Pai; quem acusa vocês é Moisés, em quem puseram a sua esperança.
46 Bingano, ginei yem aplongg aim nivin Mose ane yaun, atob yem aplongg aim nivin ayeu weik etok ge. Ve etok awangg yaun bambamo ete Mose giro bwalbwale be geb gitangi yem ok.
46 Porque, se vocês, de fato, cressem em Moisés, também creriam em mim; pois ele escreveu a meu respeito.
47 Bemem ginei yem aplongg aim nivin yaun ete Mose giro bwalbwale ok ite, okob atob aplongg aim nivin awangg yaun nam nambed?
47 Se, porém, não creem nos escritos dele, como crerão nas minhas palavras?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.