Atos 27
Gela Liwai Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji (KBCNT) vs AAI
1 Niɡ̶ijo aninoa naɡ̶atetico naɡ̶a lowoogo me leeditibige me jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi me iniwiajeeɡ̶aticogi nipodigi Itália, odaa Paulo ijaaɡ̶ijoa onateciɡ̶ijoa eletidi niwilogojedi joɡ̶oyajigota Júlio niɡ̶ijo jajeentegi anida aneetege niɡ̶ijo lapo iodaɡ̶awadi anodibatema César, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Odaa ja jibaɡ̶ata ajo etogo-nelegi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Adramítio. Odaa naɡ̶ajo etogo ja igo migo midiwataɡ̶a nigotadi miditaɡ̶a nipodigi Ásia, odaa ja iniwiajeeɡ̶a. Ijo me ɡ̶odixigaɡ̶awa Aristarco anelatibige nigotaɡ̶a Tessalônica aneiteloco nipodigi Macedônia.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Igaaneɡ̶eledi noko jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Sidom. Odaa Júlio eliodi meletema Paulo, odaa ja ikatice migo dalitiogi lokaaɡ̶etedipi anidiaa liɡ̶eladi, odaa oyediatece noɡ̶etedi ane yopotibige.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Odaa naɡ̶a jaxotaɡ̶atacinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja ɡ̶ododitice naɡ̶ani nigotaɡ̶a Sidom. Odaa ja inoxiwicaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre, niɡ̶ijo liwai ane daɡ̶a yoniciwadi niocodi, igaataɡ̶a niɡ̶ijo eledi liwai baɡ̶a yoniciwadi niocodi ane jakapaɡ̶atege.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Naɡ̶a jiɡ̶eeɡ̶atita akiidi-eliodi lodoe nipodaɡ̶a Cilícia aniaa Panfília, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Mirra aneiteloco nipodigi Lícia.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Jiɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶ijo jajeentegi naɡ̶a dakapetege ajo eledi etogo-nelegi ane icoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Alexandria. Odaa ajo etogo ja igo me noditice, migo nipodigi Itália, odaa Júlio ja ɡ̶odiiɡ̶e me jilatiiɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Idinilonaɡ̶atijo me iniwiajeeɡ̶a onateciɡ̶ijoa nokododi leeɡ̶odi niɡ̶ijo niocodi ane jakapaɡ̶atege. Dakake mejoɡ̶ota lipecaɡ̶adi nigotaɡ̶a Cnido. Odaa ijo niocodi aɡ̶alee ɡ̶odika miniɡ̶a odoe, Odaa jeɡ̶ejamaɡ̶ajoɡ̶otice, ja jiiɡ̶ata liwai lidelogo Creta ane icoɡ̶otigi niwetaɡ̶a. Odaa ja inoxiwicaɡ̶a limigotice niɡ̶ijo lidelogo, limigotice ane liboonaɡ̶adi Salmona.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Inoxiwicaɡ̶a niɡ̶ini lidelogo, pida idokee me dakake ɡ̶oniwiajeɡ̶egi neɡ̶epaaɡ̶ejoɡ̶ota nipodigi ane liboonaɡ̶adi Bons Portos, anipegitege nigotaɡ̶a Laséia.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Odaa joɡ̶owidi me jiniataɡ̶atema nokododi, codaa ja doide me iniwiajeeɡ̶atinigi etogo leeɡ̶odi niwocotaɡ̶a. Leeɡ̶odi nipegi limedi niwetaɡ̶a (codaa aɡ̶aleeɡ̶ewi mica ane diniwiaje niɡ̶ijoa nokododi) igaataɡ̶a ja ixomaɡ̶atijo ijo nalokegi anodita “Lalokegi me idiniwilecaɡ̶a lodoe Aneotedoɡ̶oji.”. (Odaa leecawaanigi me ixomaɡ̶atice niɡ̶ida nalokegi, ja limedi niwocotaɡ̶a.) Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Paulo me domeɡ̶eo leemidi, meetiogi,
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 “Akaami iniotagodepodi, niɡ̶inoa nokododi ja diiticogi me doide malee iniwiajeeɡ̶a. Niɡ̶ina nigalee iniwiajeeɡ̶a, doidetibige naɡ̶adi etogo me domololetini, odaa doidetibige maniatitema ɡ̶adoyaɡ̶aka codaa niɡ̶ina oko doidetibige me oceɡ̶aɡ̶a.”
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Pida niɡ̶ijo jajeentegi ijapaɡ̶a watacotece lotaɡ̶a niɡ̶ijo ane dowediteloco naɡ̶ajo etogo-nelegi ijaaɡ̶ijo ane nebi, pida ijoa Paulo lotaɡ̶a meo leemidi baadiɡ̶ica meote daɡ̶a yowooɡ̶odi.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Aɡ̶ewi mele niɡ̶ijo anei moigoetini naɡ̶ajo etogo leeɡ̶odi niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a ane yoniciwadi ijaa ebekadi, niɡ̶ina me limedi niwetaɡ̶a. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi meliodi oko odiletibige daɡ̶a daɡ̶axa mele me noditicoaci, oditaɡ̶a onake motota nigotaɡ̶a Fenice oditaɡ̶a idiaaɡ̶iticoaci minitaɡ̶a lidelogo-nelegi Creta midiaaɡ̶oixomaɡ̶ateetijo limedi niwetaɡ̶a. Liniogotibece niɡ̶idi akiidi-eliodi inoa ɡ̶olicoli ane diɡ̶etege ɡ̶ocidi ane deɡ̶ewi ina me dibata niocodi ane yoniciwadi.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Odaa ijo niocodi aɡ̶ica daɡ̶a yoniciwadi icoɡ̶oticogi niwetaɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo anoyawaligeɡ̶e naɡ̶ajo etogo-nelegi joɡ̶odiletibige doɡ̶oyakadi migotibeci okanicodaaɡ̶ica ane yemaa me dowiceticogi. Odaa joɡ̶onawacetedibige niɡ̶ijoa ɡ̶apileceɡ̶e ane ideite catinedi ninyoɡ̶odi anonoliti naɡ̶ajo etogo-nelegi. Odaa joɡ̶oyadeegi naɡ̶ajo etogo midioka limedi monoxiwigi niɡ̶ijo lidelogo Creta.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Pida aɡ̶ica daɡ̶a leegi odaa jiɡ̶idaa dinanatigi ijo niwocotaɡ̶a ane yoniciwadi anidokoyatigi me “Wajenaɡ̶a” ane icoɡ̶oticogi minitaɡ̶a niɡ̶ijo lidelogo.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Odaa niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a ja yadeegi naɡ̶ajo etogo-nelegi, aɡ̶alee jakataɡ̶a me jajacaɡ̶ataɡ̶a naɡ̶ajo etogo me jadeegaɡ̶a ane domaɡ̶a jiiɡ̶aticogi. Odaa ja jikanaɡ̶atece niocodi mepaa yadeegi naɡ̶ajo etogo aɡ̶alee jinakenaɡ̶a me jajacaɡ̶ataɡ̶a.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 — ausente —
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 — ausente —
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Pida aixomaɡ̶atijo niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a, igaaneɡ̶eledi noko odaa joɡ̶oyokoletedinigi ninyoɡ̶odi ijoa loyaɡ̶aka owotibige naɡ̶ajo etogo mepaanaɡ̶a noxadi.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Igaaneɡ̶eledi noko joɡ̶oyokoletedinigi inoa naɡ̶apileceɡ̶e inaaɡ̶inoa najoli me dibaaɡ̶atinigi le naɡ̶ajo etogo-nelegi.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Odaa owidi nokododi me daɡ̶aca me jinataɡ̶a aligeɡ̶e oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a yotetitedi niɡ̶ina menoale. Codaa niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a aixomaɡ̶atijo idapaɡ̶a diiticogi neɡ̶epaaɡ̶icota me daɡ̶adiaa inibeoonaɡ̶atege me ɡ̶odewiɡ̶a.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi noɡ̶oixomaɡ̶ateetedijo owidi nokododi me diɡ̶icata me niodaɡ̶a, odaa Paulo ja dabiditini liwigotigi, odaa jeɡ̶eetiogi, “Akaami iniotagodepodi, domeɡ̶eletiwaji doɡ̶okaaɡ̶a anajipaatiwa niɡ̶ijo me ɡ̶adiladeeni me daɡ̶a ɡ̶ododiticogi lidelogo Creta. Daɡ̶anagawini agotiɡ̶ica ɡ̶odawikodigi oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶icata ananiadi niɡ̶inoa ane ɡ̶onepilidi.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Pida natigide jipokotaɡ̶awatiwaji meloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶enali. Igaataɡ̶a aɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji ane yeleo. Pida idokidata baɡ̶a jiniataɡ̶atema naɡ̶adi etogo-nelegi.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Igaataɡ̶a jotigi-noko menoale ijo dinikeetiwa niaanjo Aneotedoɡ̶oji. Igaataɡ̶a niɡ̶ida me ee ida anejitege Aneotedoɡ̶oji codaa jibatema.
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 Odaa niɡ̶ijo aanjo meetiwa, ‘Paulo, jinaɡ̶adoii! Igaataɡ̶a leeditibige metiɡ̶adadeegita lodoe niɡ̶ijo ninionigi-eliodi romaanotedi. Odaa Aneotedoɡ̶oji aneliodi meletedaɡ̶adomi akaamitawecetiwaji wajipateta niɡ̶ijo ane ɡ̶adipoketegitalo, odaa aɡ̶ica ane ika me yeleo niɡ̶ina ɡ̶adixigaɡ̶awepodi maniwiaje.’
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Odaa jipokotaɡ̶awa, iniotagodepodi, meloodaɡ̶ateeni ɡ̶adaaleɡ̶enali! Igaataɡ̶a jinakato Aneotedoɡ̶oji, codaa ajawienataka Aneotedoɡ̶oji meote ijoatawece niɡ̶ijoa aneetediwa.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Pida leeditibige niɡ̶ina niocodi me yadeegi naɡ̶adi etogo, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶odaladite minitaɡ̶a lidelogo.”
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo catooze nokododi, odaa neɡ̶enoale, niɡ̶ijo niwocotaɡ̶a eɡ̶idaaɡ̶ee me ɡ̶odadeegiticogi miditaɡ̶a akiidi-eliodi anodita me Mediterrâneo. Ejinaɡ̶a ipegiteloco me liwigo-enoale, odaa niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi joɡ̶odeemiteta naɡ̶a jipecaɡ̶atita iiɡ̶o.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Odaa joɡ̶oyokoletinigi ninyoɡ̶odi ijo ɡ̶apileceɡ̶e anijo leejedi ocaɡ̶ataɡ̶a moibikota ane leegitinece migo catinedi me yaladi naɡ̶ajo etogo. Odaa noɡ̶oibikota ijoa trinta-seis meetilo migo catinedi. Naɡ̶a leecawaanigi, odaa joɡ̶oibikotatace, odaa jiɡ̶ijoa vinte-seete meetilo me leegitinece.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Odaa joɡ̶odoitibige naɡ̶ajo etogo-nelegi daɡ̶a dibateloco wetiɡ̶a nelegi liniogotibece ninyoɡ̶odi. Odaa joɡ̶owote onikatedini cwaatolo ɡ̶apileceɡ̶e nelecoli ane dileejetede, odaa joɡ̶onikatini lowidi naɡ̶ajo etogo-nelegi me nolitini. Odaa joɡ̶oyotaɡ̶aneɡ̶e inoa anodi me noenoɡ̶ododi domoɡ̶owotibige me age me yeloɡ̶otibige.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Pida niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo joɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi me ialetibigiwaji, domoɡ̶oyaladi naɡ̶ajo etogo. Odaa joɡ̶onokanice onikatedini eletidi ɡ̶apileceɡ̶e nelecoli lodoe naɡ̶ajo etogo monolitini. Pida igotibeci me domoɡ̶onikatini naɡ̶ajo niwatece.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Pida Paulo jeɡ̶eeta niɡ̶ijo jajeentegi ijaaɡ̶ijoa niodaɡ̶awadi, “Niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi ane nibaaɡ̶atinigi naɡ̶adi etogo-nelegi nige diɡ̶inaaɡ̶ite maditaɡ̶a naɡ̶adi etogo, codaa makaamitiwaji aiwoko me ɡ̶adelewi.”
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi joɡ̶onakagidi niɡ̶ijoa leejetedi naɡ̶ajo niwatece, odaa joɡ̶oikatece niocodi me yadeegi.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige odaa Paulo ja dipokotiogi ijotawece niɡ̶ijo oko me niodaɡ̶a, moyeligo anigidi liawogo, odaa jeɡ̶eetiogi, “Ja ixomaɡ̶atedijo catooze nokododi maliitatiwaji me ixomaɡ̶atice niɡ̶ina niwocotaɡ̶a me diɡ̶icata daɡ̶anioditiwaji.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Natigide, jipokotaɡ̶awa manioditiwaji. Igaataɡ̶a leeditibige manioditiwaji amaleeɡ̶aɡ̶a ɡ̶adoniciwati, amanagawini aɡ̶ica ane yeleo. Igaataɡ̶a akaamitawecetiwaji otiɡ̶initece ananiaditema otiɡ̶idatece lamodi.”
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Igaanaɡ̶a nigotini Paulo me dotaɡ̶a, odaa ja dibata ijo paon, odaa ja diniotagodetalo Aneotedoɡ̶oji lodoe iditawece niɡ̶ijo oko. Naɡ̶a yawalace ijo paon, odaa ja yeligo.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Odaa iditawece ja yoniciwaditacibigiwaji, odaa jaɡ̶aɡ̶a niodaɡ̶a.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Okotawece niɡ̶ijo ane idejonaɡ̶a maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo, ejimoko 276 oko.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijotawece niodaɡ̶a, moyeligo anidi me niweenigi, odaa joɡ̶oyokoletinigi ninyoɡ̶odi niɡ̶ijo leyeema ane iiɡ̶otice, owotibige me noxadi naɡ̶ajo etogo-nelegi.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Igaanaɡ̶a yeloɡ̶otibige, niɡ̶ijo anodibatinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo nipodigi anotota. Pida joɡ̶onadi ijo ninyoɡ̶odi liwigotigi ijo dotiwadi, odaa joɡ̶odoletibige nimaweneɡ̶egi mowote naɡ̶ajo etogo micoticogi oditiɡ̶idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a dotiwadi.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Odaa joɡ̶onakagidi niɡ̶ijoa leejetedi niɡ̶ijoa ɡ̶apileceɡ̶e ane iwaaɡ̶adi anonoliti naɡ̶ajo etogo, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶oyaladite catinedi ninyoɡ̶odi. Odaa joɡ̶oyowilece niɡ̶ijoa nileejetedi onoɡ̶a niɡ̶ijoa lolaakanaɡ̶atedi, owotibige moyakadi moyawaligeɡ̶e naɡ̶ajo etogo-nelegi migotibeci anoyemaa moyaticogi. Odaa joɡ̶oipiciadi naɡ̶ajo lipegeteɡ̶e nelegi owotibige me yakadi niocodi odaa ja yamaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Pida naɡ̶ajo etogo-nelegi ja dibateloco dotiwadi catinedi ninyoɡ̶odi, odaa ja naxi. Niɡ̶ijo lodoe naɡ̶ajo etogo ja naxi, ijaa niɡ̶ijo lowidi jaɡ̶aɡ̶a dawalace leeɡ̶odi loniciwaɡ̶a niɡ̶ijoa ebekadi.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi ja domoɡ̶oyemaa monigodi ijotawece niɡ̶ijo niwilogojedipi, adomoɡ̶oyemaa mica anoiwokotice diɡ̶icota iiɡ̶o oditaɡ̶a jiɡ̶ialetibigiwaji.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Pida niɡ̶ijo jajeentegi aika doɡ̶onigodi, igaataɡ̶a ayemaa Paulo doɡ̶oyeloadi. Odaa ja iiɡ̶e odoejedipi niɡ̶ijo anoyowooɡ̶odi me nalokonaɡ̶a me waxoditiniwace ninyoɡ̶odi, odaa ja nalokonaɡ̶a neɡ̶epaa diɡ̶etita miditaɡ̶a dotiwadi.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a iiɡ̶e niɡ̶ijo eledi me waxoditinigi ninyoɡ̶odi, owaxoditelogo inoa taaboatedi liwailidi naɡ̶ajo etogo owotibige me yaxawa mototicogi miditaɡ̶a dotiwadi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee okotawece jiɡ̶eeɡ̶atita miditaɡ̶a dotiwadi, aɡ̶icoa anetacilo.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.