Mateus 25

Anumaya Koti'a Saufa Lami'nea Ke (INO) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yisasi'a inake huno ke avoya kefati nehe Anumaya Koti'a kava alino yakailapatesea kana aepa hesea afina ina kava huke. Mako ve'ka meni a ali'nea ve'ka ekefe nehike'a naya aole a'mafa'neyaka ata kani'api ne'ali'a katekati u'a avalekefe u'nae.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Naya mako kaya a'mafa'neyaka apa'kesa o'male'nea a'mafa'neyaka maike'a naya mako kaya a'mafa'neyaka apa'kenopa hale'nea a'mafa'neyaka mai'nae.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ani apa'kesa o'male'nea a'mafa'neyaka kani'api ali'ne'a e'naya'maki mako'ae la'kite'a ata kani aesaya lina ali'a o'me'nae.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Ali'a o'me'naya'maki apa'kenopa hale'nea a'mafa'neyakamoki ke'ayo'apifi la'kite'a ata kani aesaya lina alite'a ani ata kani'api'ae ali'ne'a u'nae.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 U'naya'maki ani a ali'nea ve'ka makale o'meke'a ani a'mafa'neyaka apau mai'mai hike'a apau kale'nae.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Apau kale'nakeno hani'ainaka ala kefati inake hu'ne “A ali'nea ve'ka ako ne'e. Lapa'kaeya katekati utapa avaleteo.”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Nehike'a mani nayatala'a a'mafa'nemoki heti'a kani'api aesaya ya ako ali'a avatati hu'nae.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Apa'kesa o'male'nea a'mafa'nemoki apa'kenopa hale'nea a'mafa'ne'aife inake nehae “Lakaeya ata kaniti ako asu hesea kava nehiki lapa'kaeya li kepati la'kilateo.” nehae.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Nehake'a apa'kenopa hale'nea a'mafa'nemoki anona'a ke'apile inake hae “Ata kani aesuna lina lakaeya'ae lapa'kaeya'ae la'kisuna akufa kava ohu'neanaki lapa'kaeya afeno nopati utapa miya heo.” hu'nae.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Miya heo.” hu'a hupatake'a ne'vakeno a ali'nea ve'ka anile eke'a ali'a avatati hute'a mai'naya a'mafa'neyaka akaeya'ae ala ne'ya nopi hai'a falete'a kita ako kimale'nae.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Kimale'nake'a apa'kesa o'male'nea a'mafa'nemoki henaka'a e'a inake hae “Ala Nenao Ala Nenao kita ya'kilato.” nehae.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Nehakeno a ali'nea ve'kamo'a anona'a ke'apile inake he “He'e lamake lahapa'nepauve nakaeya nolapa'koa anaka ne'ae.” hu'ne.
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Yisasi'a inake nehe “Ina kava hu'naya yafe lapa'kaeya kava yakaiyo. Nakaeya ete'na esoa afina'ae kana'ae o'afi'naya yafe kava yakaiyo.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Yisasi'a Anumaya Koti kava yakaipatesea kanae inake he mako kava ve'kamo'a yatala koteka ukefe nehuno ali'ya vaya'aife ke hike'a akeno moni fa'ko huno apamite apamite huteno u'ne.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ali'ya ne'alea aepa'api apa'keteno mako ve'ka naya mako kaya tauseni kina (K5,000) amite mako ve'ka aole tauseni kina (K2,000) amite mako ve'ka mako'ke tauseni kina (K1,000) ami'ne. Apamite apamite huteno afaki koteka u'ne.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 U'nikeno naya mako kaya tauseni kina (K5,000) ami'nea ve'kamo'a ani monileti ali'ya aliteno mako'ae ai'akama'a moni alikeno naya mako kaya tauseni kina'ae (K5,000) aliteno alino maleno lo'kaeyateka nayatalama'a alea tauseni kina (K10,000) fole ai'ne.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Fole aikeno aole tauseni kina (K2,000) ami'nea ve'kamo'a ani monileti ali'ya aliteno mako'ae ai'akama'a moni alikeno aole tauseni kina'ae (K2,000) aliteno alino maleno lo'kaeyateka aole'ae aole'ae tauseni kina (K4,000) fole ai'ne.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Fole ai'nea'maki mako'ke tauseni kina (K1,000) ami'nea ve'kamo'a ani moni alino uno mopafi keli kafiteno ano ati kamale'ne.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Ani ali'ya vaya'ai kava ve'ka yatala kana uno maiteno eteno eno apami'nea monimo ke huke nehe.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Huke nehuno naya mako kaya tauseni kina (K5,000) ami'nea ve'kamo'a va'yi huno nayatala'a tauseni kina (K10,000) alino eno ne'amino inake he “Kava Nenao amuse'ka nehuki naya mako kaya tauseni kina (K5,000) nami'nanapati ete'na ali'ya alukeno ai'akama'a nayatalama'a tauseni kina (K10,000) hane'ne.”
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Hikeno ala kava ve'kamo'a akaeyafe inake he “Kakaeya mi'ko afina ali'ya alike alike hana ya'kamo'a kanale hike'ka kanale ve'ka mai'nane. Aise moni kami'noa yateti ali'ya ali'nakeno ala hu'nea yafe kakaeya ala kava ali'ka yakaisana ya kamikoe. Nopi hai'keketa'a lo'kata'a amuse hi'ano.”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Nehikeno aole tauseni kina (K2,000) ami'nea ve'kamo'a eno inake huno hapai'ne “Kava Nenao amuse'ka nehuki kakaeya aole tauseni kina nami'nanapati ali'ya alukeno ai'akama'a moni aloateka aole'ae aole'ae tauseni kina (K4,000) ali'na ne'oe.”
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Hikeno ala kava ve'kamo'a akaeyafe inake he “Kakaeya ali'ya alike alike hana ya'kamo'a kanale hike'ka kanale ve'ka mai'nane. Aise moni kami'noa'maki ali'ya alinakeno ala hu'nea yafe kakaeya ala kava ali'ka yakaisana ya kamikoe. Nopi hai'keketa'a lo'kata'a amuse hi'ano.”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Nehikeno mako'ke tauseni kina (K1,000) ami'nea ve'kamo'a eno inake he “Kava Nenao amuse'ka nehuki ako kake'noana kakaeya lo'kiya ke'ake ve'ka mai'ne'ka alu ve'kamo male'nea ya ha'nefale'ka mako ve'kamo hoya'afi ha'kalemale'nea ya'ae kumaya ali'ka ne'nana ve'ka mai'nane.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Mako'ke tauseni kina (K1,000) nami'nana'maki koli'ka hute'na mopafi keli kafite'na fala'ki'kate'noateti kakaeya ma moni ali'na e'na ne'kamoe.”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Nehikeno ala kava ve'kamo'a ani ali'ya ve'kae inake he “Kakaeya kayamufa o'ai ali'ya ve'ka mai'nane. Kakaeya ako afi'nane nakaeya alu ve'kamo male'nea ya ha'nefale'na mako ve'kamo hoya'afi ha'kalemale'nea ya'ae kumaya ali'na ne'noa ve'ka mai'noa yafe ako afi'nape?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Afi'nana'maki na kava hike'ka moni ne'malaya nopi moni'ni o'male'nane? Malanateninana nakaeya meni moni'ni'ae ai'aka moni'ni'ae alunine.” hu'ne.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Mako vaya'aife inake he “Ani mako'ke tauseni kina (K1,000) ali'nea ve'ka hafaletetapa nayatala'a tauseni kina (K10,000) ali'nea ve'ka ameo.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Lahapa'nepauve afeno'ya'a hane'nisea ve'ka mako'ae amisukeno ala afeno'a hanekaiya'maki afeno'ya ho'kano o'male'nisea ve'ka ali'nisea ya'a akaeyapati hafalekauve.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ani havi ali'ya ve'ka avaletapa ma'ailaka hani kumapi yaka hutalesake'a anifi mai'ne'a lusiya hu'a avovo avava nehu'a avi nele'a apave kume kume kanesaya kumapi atalekae.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Yisasi'a inake he ko'ku'napakati e'noa ve'ka vaya'mo alinate'nea mafa'nemo'na kava yakaikefe esoa afina ano hale lo'kiya himamu ya'ni'ae ko'ku'napi kayo kayo vaya'ae ete'na ekauve. Nakai'ni ano hale lo'kiya'nileti kava yakaisoa yafe hale fai mai yate maikoe.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Fai mai'nisuke'a mi'ko aupalikati vaya'moki nakaeyate e'a ali'a atalu hu'nisake'na sipi sipile kava ne'yakaiya ve'kamo'a meme'ae sipi sipi'ae alino fa'ko fa'ka nehea avamete male'na vaya ali'na fa'ko hukoe.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ali'na fa'ko hu'na sipi sipima'a naya lamaka ne'apate'na memema'a naya haoka apatekauve.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Apatete'na ala kava yakai kanomo'na naya lamaka apatesoa vayafe inake hukoe “Afo'nimo'a kanale amuse ya ako lapami'nea vayanaki eo. Mani mopa alo hu'nea afina aepa heno katilapate'nea kumate kava yakaisoa kumate lapa'kaeya etapa maiyo.” hu'na hukoe.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 “Nakaeya naka'neteketapa ne'ya nami'nae. Life ne'nahaiketapa li nami'nae. Nata ve'ka ne'oketapa hutapa falu fala hune'natetapa navaletapa notapifi nate'nae.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Kena'ni o'male'niketapa kena havainate'nae. Kali ali'noketapa kava hunate'nae. Nofi nopi mai'noketapa utapa nake'nae. Ani kava hunate'naya yafe katilapate'noa kumate etapa maiyo.” hu'na hukoe.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Hisuke'a naya lamaka mai'naya alakepa kava hu'naya vaya'moki inake hukae “Anumayati hana afina kakateketa kaketeta ne'ya kami'none? Hana afina life kahaiketa kaketeta li kami'none?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Hana afina nata ve'ka ne'anaketa alita kanale hukate'none? Hana afina kena'ka o'maleketa kena kami'none?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Hana afina kali kaha'niketa kake'none? Hana afina nofi nopi mai'nanaketa uta kake'none.” hu'a hukae.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Inake nehisakeno ala kava ve'kamo'a apa'kaeyafe eteno inake huke “Lamake lahapa'nepauve lapa'kaeya apa'ki o'male'nea nakana'nimoki hupate'naya kavana nakaeya'ke hunate'nae.” huno huke.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Hukea'maki aya haoka alino apate'nea vaya'aife inake huke “Hao'otake kava'ake nehaya vaya hu'na haviya hulapatesoa yafe nataletapa veo. Sata'ae ali'ya vaya'a'ae katipate'noa kumapi akola ata leke leke nehea atafi utapa akola maiyo.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Nakaeya nakale'nea'maki ne'ya o'nami'nae. Life nahau'nea'maki li o'nami'nae.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Nata ve'ka ne'oa'maki navaletapa falu fala huo'nate'nae. Kena'ni o'male'nea'maki kena havai o'nate'nae. Kali alite nofi nopi ute hu'noa'maki utapa o'nake'nae.”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Hisike'a ete'a inake hukae “Anumayatimoka hana afina kakateketa kake'none? Hana afina life ne'kahaiketa kake'none? Hana afina nata ve'ka e'nanaketa kake'none? Hana afina kena'ka o'male'niketa kake'none? Hana afina kali alite'ka mai'nanaketa kake'none? Hana afina nofi nopi mai'nanaketa kake'none? Kake'nonateninana ako kaha'ma'nonine.”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Hakeno ala kava ve'kamo'a apa'kaeyafe inake huke “Lamake hu'na lahapa'nepauve lapa'kaeya apa'ki o'male nakana'nimoki ani kava hu o'apate'nisayana ani ya nakaeya'ke hu o'nate'nae.”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ani hao'otake kava hu'naya vaya'aina hupatesike'a akola apa'kufa apa'kafu ki'a maike maike hisaya kumapi u'a maikaya'maki alakepa hu'a mai'nisaya vaya'moki kanale anona'a amuse hu'a ofali'a akola maike maike hu'a maisaya kumate ukae.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.