Mateus 20

Anumaya Koti'a Saufa Lami'nea Ke (INO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Anumaya Koti'a kava alino yakaipate'nea kava'amo'a ma kava hu'ne. Lusi mopa'a hane'nea ve'kamo'a vaini nofi alaka hoya'afi ali'ya vaya apavalekefe natepati u'ne.
1 Jesus disse:
2 U'neno ali'ya alisaya vayafe inake he “Hoya'nifi mako'ke afina ali'ya alisaya yatena mako'ke kina lapamite lapamite hukoe.” hike'a mi'ko'amoki “Kanalene.” hakeno hoya'afi hupateke'a u'nae.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 Utakeno ani hoyamo afo'amo'a yake haineno naini kilo'ki nehikeno vaya ali'a atalu hu'a ne'maiya kumate uno akeana mako fate vaya ali'ya o'ali'a afa'a heti'a mai'nakeno apa'ke'ne.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Apa'keteno ani vaya'aife “Hoya'nifi utapa ali'ya alisake'na kanale hu'na miya lapamikoe.” hike'a u'nae.
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Utakeno yake haineno folaka nalakate maite lavino unetino tali kilo'ki huke hea kanale'ae ani kava huno mako'ae ali'ya vaya apavaleke'a hoya'afi u'nae.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Utakeno ani kava huno yake lavino nefalekeno uno mako vaya apa'keteno inake he “Ma vayana hana ya hutapa ali'ya kanamaki afa'a felu mai'nakeno unetino hani kisea kava nehe?”
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 Nehike'a ani vaya'moki inake hu'a hapai'nae “Mako ve'kamo'a ‘Ma ali'ya aleo.’ huno huolate'niketae afa'a mai'none.” hu'a hakeno “Kanalenaki lapa'kaeya'ae utapa nakaeya hoyafi ali'ya aleo.” huno hupate'ne.
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 Une velo amakike'a nofi alaka hoyamo afo'amo'a ali'ya kava ve'ka'aena inake huno hapai'ne “Mi'ko ali'ya vaya'aife ke huke'a esake'ka miya'api apameo. Aepa he'ka henaka e'a ali'ya ali'naya vayatekati apamime u'ka natepati hokote'a e'a ali'ya ali'naya vayana henaka'a apameo.”
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Hikeno une faefu kilo'ki aepa he'a ali'ya ali'naya vaya akeno vani kina apamite apamite hu'nike'a ali'nae.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Alitake'a ali'ya natepati aepa he'a ali'naya vaya'moki “Ako ala moni alikune.” hu'a apa'kesa afi'naya'maki mi'koma'a alaki vani kina vani kina'ake apami'ne.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 — ausente —
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 — ausente —
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 Hu'naya'maki ani hoyamo afo'amo'a hetino ani vaya'ai folakapi mako ve'kae inake he “Vae vaya'nimoka afeo. Nakaeya kumaya'ya hu'na kaipa ali'na haviya ohu'noe. Nate'mo ‘Vani kinale kanale mako'ke afina ali'ya alikape.’ huke'kae'mo ‘Kanalene.’ ohu'ne'kae ani ke nehape?
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Hai anima'a alite'ka no'kaleka uvo. Hokote ali'ya vaya'ni apamoa avamete henaka ali'ya vaya'ni'ae mako'ke kava hu'na nakai'ni yanake'na hai lapami'noe.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Ani miya nakai'ni ya hane'ne. Nakai'ni moni'nileti hoa kavafe oho hutapa nehafe? Nakaeya vaya kai'na'kai kava nehoa'maki na kava hike'ka kaipa afi'ka haviya hune'natane?”
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Ani akufa avamete henaka vaya'moki hokotesake'a hokote vaya'moki henaka ekae. Meni afina ala vaya mai'naya vaya'moki henaka'a aise vaya maisake'a meni afina aise vaya mai'naya vaya'moki henaka'a u'a hokotekae huno hu'nea avoya ke Yisasi'a hu'ne.
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 — ausente —
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 — ausente —
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Ke hu'a hayate'a navale'a Isaleli nofi o'mai vaya'ai apayapi natesake'a hu'a haviya hune'nate'a aufe nofi kayoteti sefu namakite'a yofo yosale nasaimale'ne'a nahaesake'na falikoe. Falitesuke'a kelifi kinate'nisake'na aole kana kelifi mai'nisoapati kotiseama'a Anumaya Koti'a eteno alino hetinatekaiye.”
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Ani afina Sepeti a'a'ae mafa'nela'a'ae Yisasite e'a ita'animo'a Yisasi aiyafi ale'ya lo'a'neno mako yafe afikekefe nehe.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Afikekefe nehikeno Yisasi'a ani afe inake he “Kakaeya na ya hunato hu'kae nehane?” huno hikeno ani a'mo'a inake he “Kakaeya kava ali'ka yakaisana kumate u'ka mai'ne'ka ke huke'ana aole mafa'nela'nimokani mako'mo'a kaya lamaka maisikeno mako'mo'a kaya haoka maise.”
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Huno afi ne'kekeno Yisasi'a inake he “Lapa'kaeya nafine'kaya ya afitapa ha ole'nae. Falisoa ya atu'ake nehea li'kana nehea'maki ani li hane'nea kepati nakaeya nekefe nehuki lana'kaeya'ae kanale ani li neka'afe?” huno anafikeke'ana “Afa'a nekau'ae.” neha'ae.
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Neha'akeno Yisasi'a ana'kaeyafe make huno hanapai'ne “He nakaeya nesoa kepati li neka'a'maki ala vaya ne'maiya yana naya lamaka'ae haoka'ae maisa'a ve'kalana nakaeya ya o'male'niki Anumaya Koti'a akai'a yanakeno ani naya lamaka'ni'ae haoka'ni'ae maisaya vaya apa'keteno ako alino avatati huteno alino kanale hupate'ne.” nehe.
23 Então Jesus disse:
24 Nehike'a laya aole hano hea anaka'moki ani ke afite'a ani konakala'anife apaipa afi'a haviya hune'anatae.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Afi'a haviya hune'anatakeno Yisasi'a apa'kaeyafe ke hike'a akaeyate akeno inake huno hapapai'ne “Mopale ala kava vaya'moki ‘Lakaeya ako ala kava vaya mai'none.’ hute'a Isaleli nofi o'mai vayafe ke ne'apama'ki'a lo'kiya ali'ya ke hune'apatake'a ke'api afi'a a'kame ne'malae.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Ina kava nehaya'maki lapa'kaeya folakapi ina akufa kava o'malesikeno mako ve'ka ‘Nakaeya kava ve'katapi maikefe nehoe.’ hisea ve'kamo'a mi'ko vaya'ai kayo kayo ve'ka maise.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Inaki ‘Nakaeya hokote kava ve'katapi maisoe.’ hisea ve'ka afa'a miya o'ali ali'ya ve'katapi maise.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Nakaeya ko'ku'napakati e'noa ve'ka vaya'mo alinate'nea ve'ka vaya'moki naya hu'a kanale naha'maesaya yafe o'me'noa'maki nakaeya vaya apaya hu'na ali'ya ve'ka'api maisoa yafe e'noe. E'ne'na nesu ve a'ne hao'otake ya'apimo'a nofi kipate'nea yapati kalu he'na apavalesoa miya hepatesoa yafe nakai'ni falikefe e'noe.”
28 Porque até o
29 Yisasi'a akaeya ke ne'afea anaka'ae Yeli'ko kuma atale'a ne'vake'a lusi vaya'moki Yisasi a'kame u'nae.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 A'kame ne'vake'a aole anaulaka apo ka'nea ve'kala kate mai'na'ake'a “Yisasi'a lana'kaseno ne've.” haya ke afite'ana inake hu'ana ke neha'ae “Teviti akeho'amoka amuse'ka nehu'aki la'akaeya kalaki aila'ato.” hu'ana ka ne'a'ae.
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Ka ne'a'ake'a vaya'yakamoki ke ne'anama'ki'a inake hae “Ke ohutana lanavaya atana a'kanilitana mai'ao.” hu'a lo'kiya kefati hanau'naya'maki mako'ae ani ke neha'ae “Anumayamoka Teviti akeho'amoka amuse'ka nehu'aki la'akaeya kalaki aila'ato.”
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Neha'a ke Yisasi'a afiteno anile heti'neno inake he “Nakaeya na kava hulanatesoa yafe nelahanaiye?”
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Hike'ana ani netala'mokani inake ha'ae “Anumayamoka amuse'ka nehu'aki la'aulakati'a ali'ka kanale hula'atesanaketa'a aketa'a halai hisu'ae huta'ae nehu'ae.”
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Neha'akeno Yisasi'a ani netala hau hunateteno anaulakale aya ne'malekeno makale ani anaulaka halai hike'ana akete'ana Yisasi a'kame u'na'ae.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.