Tiago 3
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Nanga ango kame, Goteni imbomanga ulu teremelema moke tepa pilimbelo kinye lino imboma yunge unguma mane tirimolo iyemanga ulu teremoloma paa enge nimbe moke tepa pilimbelo kani enonga iye mare awinini Gotenga unguma imboma mane tiemili naa nengei.
1 Meus irmãos, somente poucos de vocês deveriam se tornar mestres na Igreja, pois vocês sabem que nós, os que ensinamos, seremos julgados com mais rigor do que os outros.
2 Aku niomunga pulumu nemboi, wali awini lino ulu penga te temolo konopu lepolio naa teremolo. Ulu keri te naa temolo konopu lepolio teremolo. Aku tepa uluma lino imboma kinye pali wendo oromo. Imbo teni walite kape ungu keri te naa nimo lemo aku imbomu yu imbo paa pengamu, yunge kangima pali manda nokopa kondombalo.
2 Todos nós sempre cometemos erros. Quem não comete nenhum erro no que diz é uma pessoa madura, capaz de controlar todo o seu corpo.
3 Imbo teni kongi os te nanga ungumu pilipili nimbe yunge kerena ain te panjindirimo. Aku wali yuni osemu i tepa pupili, i tepa pupili nimbe ainimu lipe ka ambolopa tumbirumbi tindirimo wali osemu aku tepa topele topa purumo.
3 Até na boca dos cavalos colocamos um freio para que nos obedeçam e assim fazemos com que vão aonde queremos.
4 Sip teremo mele pileio! Sipima paa mele awilima nalo poporomeni kombu lupe marenga topa mundumbei teremo wali sipimanga stia paa keloma ambolkolio sip kongono teremele iyemani kombu tenga pumolo konopu lekolio stiama ambolko pupu toromele kinye pungei teremele kombu akuna purumo.
4 Pensem no navio: grande como é, empurrado por ventos fortes, ele é guiado por um pequeno leme e vai aonde o piloto quer.
5 Aku tepa mele linonga keremu kangimunga mele kelomu nalo yu yunu kapi nimbe yunge imbi lipe ola mundurumo. Tipe kelo teni kombu awini kuli tipe noromo mele eno pileio!
5 É isto o que acontece com a língua: mesmo pequena, ela se gaba de grandes coisas. Vejam como uma grande floresta pode ser incendiada por uma pequena chama!
6 Keremu tipe melela. Linonga kangimanga pali yu mele kelomu nalo yuni ulu pulu keri awini tepalie kangima pali tepa kalaro mondopa, akumuni ungu nimolo ungumani kuli tipe noromo mele linono tepo kenjirimolo. Aku tipemu yu Goteni kuromanga nomi Satan makoropa mundurumu tipe kombuna wendo oromo tipemu.
6 A língua é um fogo. Ela é um mundo de maldade, ocupa o seu lugar no nosso corpo e espalha o mal em todo o nosso ser. Com o fogo que vem do próprio inferno, ela põe toda a nossa vida em chamas.
7 Imbomani kongi kinye kera kinye waimbe kinye takera mele lupema kinye nomu kutana tuku moromo melema kinye aku mele lupe lupe awinima manda ari tirimele. Akuma pali liko aku melemani linonga nimolo unguma pilko teangei ningo mane tiko nokoromele,
7 O ser humano é capaz de dominar todas as criaturas e tem dominado os animais selvagens, os pássaros, os animais que se arrastam pelo chão e os peixes.
8 nalo imbo teni yunge keremu aku tepa manda naa nokoromo. Keremu yu ulu kerima tembaindo taka lipe naa moromo melemu. Imboma koromele tomoma mele linonga kerena tengepeya tepa peremo.
8 Mas ninguém ainda foi capaz de dominar a língua. Ela é má, cheia de veneno mortal, e ninguém a pode controlar.
9 Keremuni linonga Ara Ola Iye kapi nimbo imbi lipo ola mundurumolo nalo Goteni yu moromo mele aku tepa terimu imboma keremuni kape molko kenjengei nimbo, nimbo kenjirimolo.
9 Usamos a língua tanto para agradecer ao Senhor e Pai como para amaldiçoar as pessoas, que foram criadas parecidas com Deus.
10 Gote, molo imbo te kapi nimbe imbi lipe ola mundurumo ungu pengama kinye nimbe kenjirimo ungu kerima kinye kere tendekuna waye talo wendo oromo. Nanga ango kame, ulu aku tepamu eno kinye naa pepili nio.
10 Da mesma boca saem palavras tanto de agradecimento como de maldição. Meus irmãos, isso não deve ser assim.
11 Aku tepa mele maina no tendeku akupe wendo oromona api nomu kinye imbo nomu kinye tendekuna wendo naa orombele.
11 Por acaso pode a mesma fonte jorrar água doce e água amarga?
12 Nanga ango kame, unjo fik teni unjo oliv mongo manda tombaloya? Molo, unjo wain teni unjo fik mongo manda tombaloya? Aku tepa, no kombili teli tenga no tingo teli te manda wendo naa ombalo.
12 Meus irmãos, por acaso pode uma figueira dar azeitonas ou um pé de uva dar figos? Assim, também, uma fonte de água salgada não pode dar água doce.
13 Enonga imbo te unguma wamba pilipe, imbomanga uluma pilipe kondopa, lipe manjili peremoya? Aku ulu teremo imbo te molomo lemo imbomani yu paimbo aku tepa imbomu moromo mele ningo kanangei nimbe yunge aulke andopa ulu tembaloma paa penga liepili. Yu kalambo naa nimbe yunge imbi lipe ola naa mundupe, konopuni pilipe kondopa, lipe manjili peremo ulu pengama kau tepili. Aku tembalo wali imbomani kanokolio yu paimbo lipe manjili peli imbomu moromo ningo kanonge.
13 Existe entre vocês alguém que seja sábio e inteligente? Pois então que prove isso pelo seu bom comportamento e pelas suas ações, praticadas com humildade e sabedoria.
14 Nalo enonga konopuna imboma kinye yokoli kolko imbo nomi kelkele toromele konopu mandopa peremo wali enongano maluwele naa taio. Ulu tukumemu we mele none naa tendaio.
14 Mas, se no coração de vocês existe inveja, amargura e egoísmo, então não mintam contra a verdade, gabando-se de serem sábios.
15 Aku tepa lipe manjilimu mulu kombuna wendo naa oromo. I mai kombuna kau wendo oromo. Oi konopu kerimanga Gotenga Minimu naa molorumuna perimu aku konopumanga wendo oromo. Aku tepa ulu wendo oromomanga lapamu Satan yu.
15 Essa espécie de sabedoria não vem do céu; ela é deste mundo, é da nossa natureza humana e é diabólica.
16 Pileio! Enonga konopuna imboma kinye yokoli kolko imbo nomi kelkele toromele konopu mandopa peremo wali waimu naa koromo kinye imbo mareni ulu pulu keri i kano kanoma teremele.
16 Pois, onde há inveja e egoísmo, há também confusão e todo tipo de coisas más.
17 Nalo mulu kombuna wendo oromo lipe manjili akumu lupe. Goteni lipe manjilimu imboma tirimo wali aku imbomani i ulu teremele: Kumbe lepa ulu kake telima teremele. Ulu mare i tepala: imboma mindili naa tiko eno kinye konopu tendekuna pupili taka liko molko, imboma kinye kandiki tepili molko, enonga nokoli iyemani ungu nimelema tenge tiko, imbo mare umbuni peremoma kondo kolko liko tapondoko, we imbo koropama molo kamakoma naa apuruko imboma kinye pali aku ulu teko kondoko, topele mapele naa toko temolo nimele uluma paa teremele.
17 A sabedoria que vem do céu é antes de tudo pura; e é também pacífica, bondosa e amigável. Ela é cheia de misericórdia, produz uma colheita de boas ações, não trata os outros pela sua aparência e é livre de fingimento.
18 Imboma konopu tendekuna pupili ningo uluma teremele imbomani poinyena langi imbo mele panjirimele. Konopu tendekuna pupili uluma poinyena panjirimele wali imboma tumbi ningo molko ulu pengama tenge uluma poinyena mongo tombalo.
18 Pois a bondade é a colheita produzida pelas sementes que foram plantadas pelos que trabalham em favor da paz.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.