Lucas 5
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Walite, Jisas nomu Genesaret, aku nomu kulendona angilipe imboma Gotenga ungumu nimbe tirimu kinye pilingeindo eno yu angilerimuna pungo maku toko nondoko nondoko pungo molko pileringi.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Kano wali yuni nomuna andoli sip talo nomu kulendona lerimu kanopalie, oma lili iyema oi nomu kulendona wendo pungo enonga oma lili munema kulumie toko moloringina kanorumu.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Sip te Saimon Pitanga, akuna tukundo pumbelie yuni yundo walipe pilipelie nimbei, “Sipimu alaye kolte pera tiko nomu tukundo munduwi,” nimu. Mundurumu wali aku sipimunga tuku yu mainye molopalie, no kulendona maku toko moloringi imboma ungu mane tirimu.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Aku ungu nimbe pora tipelie yuni Saimonondo nimbei, “Sipimu nomu imunana panjiko meko pungolio oma lingeindo oma lili wale munema nona mainye munduwi,” nimu.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Saimononi topondopa nimbei, “Iye nomimu, tumbulu tendekumunga oma lili kongono enge nimbo tepo molopo kombu tangoromolo nalo oma te paa naa limolo. Nalo nuni aku teko ungu nino kani munemu nona mainye mundembo,” nimu.
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Munema nona mainye munduringi kinye oma pulumu munemanga tukundo ongo peringi kinye munema kunduko sipina tukundo lingei teringi wali tungu nimbei terimu.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Aku wali enoni enonga oma lili kongono peya teli iyema, sip tenga lupe moloringima ongo liko tapangei waio ningi. Oringi kinye sip talo peya peko tiringi umbuni tepa nona mainye pumbei terimu.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Saimon Pitani aku ulumu kanopalie Jisasinga kumbekerena omba mainye tamalu pepalie nimbei, “Iye Awili, na ulu pulu keri teli iyemu. Nu na kinye kopu teko naa molko, puwi,” nimu.
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Yu kinye yu peya moloringima kinye oma pulumu walitikale tangoli ltingi ulu kanokolio eno pungu pungu ningo mini lteringi Saimononi aku tepa nimu.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Sebedinga malo Jems kinye Jon talo elo Saimon Pita kinye kongono tendekuna teringili iye talo, elo peya mini lteringili.
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Aku wali enonga sip talo nomu kulendona meko wendo ongolio, sip talo melema pali lepili tiye kolko Jisas yu lombili puringi.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Kombu Galili ulke kombumanga tenga Jisas molorumu kinye iye te kuro kendi awili tepa nomba perimumu omba Jisas kanopalie kumbekerena komongo topa pondopa mainye molopa yu konge nimbe nimbei, “Awilimu, na Koinjo pamboi konopu lenio lemo nuni na manda teko koinjo lieni,” nimu wali
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Jisasini kano iyemu kini ambolopalie yundo nimbei, “Nu koinjo pani konopu lteo kani koinjo puwi,” nimu. Aku tepa nimu wali kuro kendimu walitikale nomba kelerimu.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Jisas yuni kano iyemundo ungu enge nimbelie nimbei, “Nuni i ulu teromu imbo tendo kape paa naa niwi! Tumbi tiko pungo Gote popo tondoli iyemu nunge kangimu liko ondowi. Na altopo kake tepili molto kani, ningo Mosesini torumu bukumunga tukundo Goteni tewi nimbe panjirimu moromo mele pilko liko teniondo Gote popo toko kalowi nimu melemu Gote popo tondoli iyemundo kalowi ningo yu tieni! Pele imbomani nu kanokolio yu paimbo kake tepili moromo ltemo ningo pilengei kani nio mele i teli oi tepuwi,” nimu.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Nalo yuni terimu mele anjo anjo imbo pulumuni pilkolio, yu molorumuna tukundo tukundo ongo yu ungu penga nimumu pilengei ongo, yuni eno tepa koinjo lipili ningo oringi ulu kanopalie
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 wali mare yu eno oringina tiye kolopa kombu imbo naa peli tenga pumbe Gote kinye ungu nimu.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Walite Jisas yuni imboma ungu mane tipe molorumu. Awilimu imboma tepa koinjo lili engemu yu pepili molorumu. Farisi iyema kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, kano Juda Imbomanga iye nomima yu ungu mane tirimumu pilko moloringi. Kano iyema, kombu Galili ulke kombumanga moloringima kinye, kombu Judia ulke kombumanga moloringima kinye, ulke kombu awili Jerusalem moloringima kinye, Jisas molorumuna ongo maku toko yu ungu mane tirimumu pilko moloringi.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 — ausente —
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 — ausente —
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Enoni Jisas i iyemu manda tepa koinjo limbelo ningo pilkolio yu meko oringi ulumu Jisas yuni kanopa pilipelie kano iyemundo nimbei, “Nanga iyemu, nuni ulu pulu keri terinu nunge konopuna peremoma lipo ltendero,” nimu.
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Farisi iyema kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, Jisasini aku tepa nimu ungu pilkolio pilko keri pilko konopu kimbo tikolio, “I iye Gote ungu taka tondoromo iyemu nariya? Imbomani ulu pulu keri teremelema lipo ltendambo narini manda nimbeloya? Goteni kau manda teremo,” ningo pilko konopu kimbo tiringi.
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Kano kinye Jisasini eno aku teko konopu kimbo tiringi mele lipe manjipelie “Enoni aku teko ambe temona konopu kimbo tirimeleya?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 I iyemundo nunge ulu pulu kerima lipo ltendambo. nimbo kinye eno ulu te naa kanokolio we nimo konopu lengenje? Molo ola angilko kimbo kongono teko andowi nimbo kinye yu ola angilimbelona mona lembalo manda kanokolio aku tepa manda tembalo konopu lengeya?
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Nalo Iyemunga Malo enge peremomuni ya mai kombuna imbomanga ulu pulu kerima lipe ltendembalo manda tembalo ningo kanoko imbi tiengei nimbo, ungu nimbomuni iyemu tepo koinjo liemboi,” nimu. Aku tepa nimbelie kimbo ki kololi iyemundo nimbei, “Nu ola angilko nunge tilimu, liko meko ulkendo puwi,” nimu.
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Kano kinye yu ola angilipe tamburumbu tilimu lipe mepalie, eno kanoko molangei omba pena pumbelie Gote kapi nilipe ulkendo purumu.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Yu aku terimu ulu kanokolio eno pungu pungu ningo mini lteko Gotenga imbi ola ltindiko kapi ningolio, “Lino i ulu wendo oromo kandomolomu ulu paa te lupe lepamo. Oi walite aku tepo ulu te naa karomolo,” ningi.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Aku wali Jisas pena pumbelie, iye te, yunge imbi Livai, kou takisi lipe molorumuna kanopalie yundo peya pambili lombili owi nimu kano kinye
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Livai ola angilipe kou takisi melema we lepili tiye kolopa yu lombili purumu.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Livaini yunge ulkena Jisasinga langi awili te kandorumu. Akuna kou takisi lili iye pulumu kinye, we imbo mare kinye, Jisas Livai talo kinye kano langimu peya nongo moloringi.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Aku teringina kanokolio Farisi iyema kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, kano Juda Imbomanga iye nomimani Jisas yunge lombili andolimando ningei, “Eno kou takisi lilima kinye we ulu pulu keri telima kinye eno popo tiko molko ambe temona langi noromeleya?” ningo waltindiringi.
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo nimbei, “Koinjo moltomolo konopu ltemele imboma dokta moromona naa purumele. Kuro toromo ningo pimele imboma kau dokta moromona purumele kanomu.
31 Jesus respondeu:
32 Nani imbo toya tolima na molombona wangei nimboindo mai kombuna naa oru, molo. Nalo ulu pulu keri teli imbomando eno ulu pulu keri teremele uluma tiye kolko umbulu tiko na molombona wangei nimboindo oru,” nimu.
32 Eu não vim para
33 Imbo mare ongo Jisasindo ningei, “Jononga lombili andolima kinye Farisi iyema lombili andolima kinye takiraki langi mi toko naa nongolio Gote popo toromele kanomu. Nalo nunge lombili andolimani aku teko naa teremele, kere langi we noromele,” ningi.
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo ungu iko te topa nimbei, “Imboma iye teni ambo limbeimunga langi nonge kalombalomundo ongo maku toromele kinye ambo limbelo iyemu eno kinye moromo wali eno mi tokolio langi naa nomolo manda ningeya? Manda naa ninge.
34 Jesus respondeu:
35 Altoko, ambo limbelo iyemu eno molongena ongo wendo linge kinye kano walimanga kau, konopu keri panjiko langi naa nongeindo mi tonge. Oi manda molo,” nimu.
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Jisas yuni aku ungu nimbelie, ungu iko talo topalie nimbei, “Maminye oi te tungu nimo kinye linoni maminye koinjo kopili te lipo tungu nimomunga naa topo tamburumolo. Imbo teni aku tepa topa tambulkanje kano maminyemu nona panjinge kinye maminye koinjo kopilimu kelo lepa li nimbelie maminye oimu kelepa ora tolka. Koinjomu kinye oimu talo popo tiko manda naa tambulunge.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Linonga imbo teni kape kongi meme kangimuni teli mingi oi tenga no wain koinjo naa koromo. Imbo teni mingi oi tenga no wain koinjo kolkanje kano no wainimu mingina tukundo pepalie ekele tembalo kinye kano mingi oimu naa akopa tungu nilka. Kano kinye nomu kape mingimu kape kamukumu bembo nilka.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Akumunga no wain koinjo kongi meme kangimuni teli mingi koinjona kau koromolo.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Iye teni no wain oi te nombalie kano wain oimu nomba penga pilipelie no wain koinjo waka naa kolombalo,” nimu.
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.