Lucas 5
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Walite, Jisas nomu Genesaret, aku nomu kulendona angilipe imboma Gotenga ungumu nimbe tirimu kinye pilingeindo eno yu angilerimuna pungo maku toko nondoko nondoko pungo molko pileringi.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Kano wali yuni nomuna andoli sip talo nomu kulendona lerimu kanopalie, oma lili iyema oi nomu kulendona wendo pungo enonga oma lili munema kulumie toko moloringina kanorumu.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Sip te Saimon Pitanga, akuna tukundo pumbelie yuni yundo walipe pilipelie nimbei, “Sipimu alaye kolte pera tiko nomu tukundo munduwi,” nimu. Mundurumu wali aku sipimunga tuku yu mainye molopalie, no kulendona maku toko moloringi imboma ungu mane tirimu.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Aku ungu nimbe pora tipelie yuni Saimonondo nimbei, “Sipimu nomu imunana panjiko meko pungolio oma lingeindo oma lili wale munema nona mainye munduwi,” nimu.
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Saimononi topondopa nimbei, “Iye nomimu, tumbulu tendekumunga oma lili kongono enge nimbo tepo molopo kombu tangoromolo nalo oma te paa naa limolo. Nalo nuni aku teko ungu nino kani munemu nona mainye mundembo,” nimu.
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Munema nona mainye munduringi kinye oma pulumu munemanga tukundo ongo peringi kinye munema kunduko sipina tukundo lingei teringi wali tungu nimbei terimu.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Aku wali enoni enonga oma lili kongono peya teli iyema, sip tenga lupe moloringima ongo liko tapangei waio ningi. Oringi kinye sip talo peya peko tiringi umbuni tepa nona mainye pumbei terimu.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Saimon Pitani aku ulumu kanopalie Jisasinga kumbekerena omba mainye tamalu pepalie nimbei, “Iye Awili, na ulu pulu keri teli iyemu. Nu na kinye kopu teko naa molko, puwi,” nimu.
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Yu kinye yu peya moloringima kinye oma pulumu walitikale tangoli ltingi ulu kanokolio eno pungu pungu ningo mini lteringi Saimononi aku tepa nimu.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Sebedinga malo Jems kinye Jon talo elo Saimon Pita kinye kongono tendekuna teringili iye talo, elo peya mini lteringili.
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Aku wali enonga sip talo nomu kulendona meko wendo ongolio, sip talo melema pali lepili tiye kolko Jisas yu lombili puringi.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Kombu Galili ulke kombumanga tenga Jisas molorumu kinye iye te kuro kendi awili tepa nomba perimumu omba Jisas kanopalie kumbekerena komongo topa pondopa mainye molopa yu konge nimbe nimbei, “Awilimu, na Koinjo pamboi konopu lenio lemo nuni na manda teko koinjo lieni,” nimu wali
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Jisasini kano iyemu kini ambolopalie yundo nimbei, “Nu koinjo pani konopu lteo kani koinjo puwi,” nimu. Aku tepa nimu wali kuro kendimu walitikale nomba kelerimu.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Jisas yuni kano iyemundo ungu enge nimbelie nimbei, “Nuni i ulu teromu imbo tendo kape paa naa niwi! Tumbi tiko pungo Gote popo tondoli iyemu nunge kangimu liko ondowi. Na altopo kake tepili molto kani, ningo Mosesini torumu bukumunga tukundo Goteni tewi nimbe panjirimu moromo mele pilko liko teniondo Gote popo toko kalowi nimu melemu Gote popo tondoli iyemundo kalowi ningo yu tieni! Pele imbomani nu kanokolio yu paimbo kake tepili moromo ltemo ningo pilengei kani nio mele i teli oi tepuwi,” nimu.
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Nalo yuni terimu mele anjo anjo imbo pulumuni pilkolio, yu molorumuna tukundo tukundo ongo yu ungu penga nimumu pilengei ongo, yuni eno tepa koinjo lipili ningo oringi ulu kanopalie
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 wali mare yu eno oringina tiye kolopa kombu imbo naa peli tenga pumbe Gote kinye ungu nimu.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Walite Jisas yuni imboma ungu mane tipe molorumu. Awilimu imboma tepa koinjo lili engemu yu pepili molorumu. Farisi iyema kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, kano Juda Imbomanga iye nomima yu ungu mane tirimumu pilko moloringi. Kano iyema, kombu Galili ulke kombumanga moloringima kinye, kombu Judia ulke kombumanga moloringima kinye, ulke kombu awili Jerusalem moloringima kinye, Jisas molorumuna ongo maku toko yu ungu mane tirimumu pilko moloringi.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 — ausente —
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 — ausente —
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Enoni Jisas i iyemu manda tepa koinjo limbelo ningo pilkolio yu meko oringi ulumu Jisas yuni kanopa pilipelie kano iyemundo nimbei, “Nanga iyemu, nuni ulu pulu keri terinu nunge konopuna peremoma lipo ltendero,” nimu.
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Farisi iyema kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, Jisasini aku tepa nimu ungu pilkolio pilko keri pilko konopu kimbo tikolio, “I iye Gote ungu taka tondoromo iyemu nariya? Imbomani ulu pulu keri teremelema lipo ltendambo narini manda nimbeloya? Goteni kau manda teremo,” ningo pilko konopu kimbo tiringi.
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Kano kinye Jisasini eno aku teko konopu kimbo tiringi mele lipe manjipelie “Enoni aku teko ambe temona konopu kimbo tirimeleya?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 I iyemundo nunge ulu pulu kerima lipo ltendambo. nimbo kinye eno ulu te naa kanokolio we nimo konopu lengenje? Molo ola angilko kimbo kongono teko andowi nimbo kinye yu ola angilimbelona mona lembalo manda kanokolio aku tepa manda tembalo konopu lengeya?
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Nalo Iyemunga Malo enge peremomuni ya mai kombuna imbomanga ulu pulu kerima lipe ltendembalo manda tembalo ningo kanoko imbi tiengei nimbo, ungu nimbomuni iyemu tepo koinjo liemboi,” nimu. Aku tepa nimbelie kimbo ki kololi iyemundo nimbei, “Nu ola angilko nunge tilimu, liko meko ulkendo puwi,” nimu.
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Kano kinye yu ola angilipe tamburumbu tilimu lipe mepalie, eno kanoko molangei omba pena pumbelie Gote kapi nilipe ulkendo purumu.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Yu aku terimu ulu kanokolio eno pungu pungu ningo mini lteko Gotenga imbi ola ltindiko kapi ningolio, “Lino i ulu wendo oromo kandomolomu ulu paa te lupe lepamo. Oi walite aku tepo ulu te naa karomolo,” ningi.
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Aku wali Jisas pena pumbelie, iye te, yunge imbi Livai, kou takisi lipe molorumuna kanopalie yundo peya pambili lombili owi nimu kano kinye
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Livai ola angilipe kou takisi melema we lepili tiye kolopa yu lombili purumu.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Livaini yunge ulkena Jisasinga langi awili te kandorumu. Akuna kou takisi lili iye pulumu kinye, we imbo mare kinye, Jisas Livai talo kinye kano langimu peya nongo moloringi.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Aku teringina kanokolio Farisi iyema kinye, Gotenga ungumanga pulumu pilko mane tili iyema kinye, kano Juda Imbomanga iye nomimani Jisas yunge lombili andolimando ningei, “Eno kou takisi lilima kinye we ulu pulu keri telima kinye eno popo tiko molko ambe temona langi noromeleya?” ningo waltindiringi.
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo nimbei, “Koinjo moltomolo konopu ltemele imboma dokta moromona naa purumele. Kuro toromo ningo pimele imboma kau dokta moromona purumele kanomu.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Nani imbo toya tolima na molombona wangei nimboindo mai kombuna naa oru, molo. Nalo ulu pulu keri teli imbomando eno ulu pulu keri teremele uluma tiye kolko umbulu tiko na molombona wangei nimboindo oru,” nimu.
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Imbo mare ongo Jisasindo ningei, “Jononga lombili andolima kinye Farisi iyema lombili andolima kinye takiraki langi mi toko naa nongolio Gote popo toromele kanomu. Nalo nunge lombili andolimani aku teko naa teremele, kere langi we noromele,” ningi.
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Aku teko ningi ungu pilipelie Jisasini enondo ungu iko te topa nimbei, “Imboma iye teni ambo limbeimunga langi nonge kalombalomundo ongo maku toromele kinye ambo limbelo iyemu eno kinye moromo wali eno mi tokolio langi naa nomolo manda ningeya? Manda naa ninge.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Altoko, ambo limbelo iyemu eno molongena ongo wendo linge kinye kano walimanga kau, konopu keri panjiko langi naa nongeindo mi tonge. Oi manda molo,” nimu.
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Jisas yuni aku ungu nimbelie, ungu iko talo topalie nimbei, “Maminye oi te tungu nimo kinye linoni maminye koinjo kopili te lipo tungu nimomunga naa topo tamburumolo. Imbo teni aku tepa topa tambulkanje kano maminyemu nona panjinge kinye maminye koinjo kopilimu kelo lepa li nimbelie maminye oimu kelepa ora tolka. Koinjomu kinye oimu talo popo tiko manda naa tambulunge.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Linonga imbo teni kape kongi meme kangimuni teli mingi oi tenga no wain koinjo naa koromo. Imbo teni mingi oi tenga no wain koinjo kolkanje kano no wainimu mingina tukundo pepalie ekele tembalo kinye kano mingi oimu naa akopa tungu nilka. Kano kinye nomu kape mingimu kape kamukumu bembo nilka.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Akumunga no wain koinjo kongi meme kangimuni teli mingi koinjona kau koromolo.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Iye teni no wain oi te nombalie kano wain oimu nomba penga pilipelie no wain koinjo waka naa kolombalo,” nimu.
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.