Lucas 18
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVT
1 Walite, Jisasini Eno Gote kinye ungu ningo tiye naa kolangei nimbe yu lombili andolimando ungu iko te topalie nimbei,
1 Jesus contou a seus discípulos uma parábola para mostrar-lhes que deviam orar sempre e nunca desanimar.
2 “Walite, kombu tenga kot pileli iye te molorumu. Kano kot pileli iyemuni yu Gote kape maina imboma kape pipili naa kolorumu.
2 Disse ele: “Havia numa cidade um juiz que não temia a Deus nem se importava com as pessoas.
3 Kano kombuna ambo wai te molorumu. Aku ambomu yuni kot pileli iyemu molorumuna waliwali ombalie yundo nimbei, ‘Na tepa kenjirimu iyemu kot tendembo. Nuni na liko tapondoko kot piliwi,’ nimbe konge tepundala terimu.
3 Uma viúva daquela cidade vinha a ele com frequência e dizia: ‘Faça-me justiça contra meu adversário’.
4 Ambomu oi kokele orumu wali kot pileli iyemuni yundo molo, nunge kot naa piltindimbo nimu nalo, ambomu yu waliwali opundala terimumunga kot pileli iyemu yu yunu nimbei, ‘Na Gote pipili naa kolopo, imboma kondo naa kolopo moro
4 Por algum tempo, o juiz não lhe deu atenção, mas, por fim, disse a si mesmo: ‘Não temo a Deus e não me importo com as pessoas,
5 nalo i ambo waimu waliwali omba waltindirimomunga altopa omba konge tembalo wali na kamukumu tiye teremo kani yunge kot piltindemboi,’ nimu,” nimbe Jisasini nimu.
5 mas essa viúva está me irritando. Vou lhe fazer justiça, pois assim deixará de me importunar’”.
6 Awilimuni aku ungu ikomu topa pora tipelie ungu te peya nimbei, “Kot pileli iye kerimuni ambo waimundo terimu mele pileio!
6 Então o Senhor disse: “Aprendam uma lição com o juiz injusto.
7 Aku tepa mele Goteni yunge imboma umbuni tirimele imboma aku teremelemunga kot pileli iyemu molopalie kot naa tendembaloya? Yunge imbomani waliwali tangoli kape ipo leli kape linonga kot piliwi ningo konge teremele kinye yuni enonga kot naa pilimbeloya?
7 Acaso Deus não fará justiça a seus escolhidos que clamam a ele dia e noite? Continuará a adiar sua resposta?
8 Yu tembalo mele nimbo tiemboi. Gote yu welea omba yunge imboma lipe tapombaindo, eno umbuni tirimele imboma kot tendepalie umbuni timbelo. Nalo Iyemunga Malo altopa wali talo tepa mainye ombalo wali imbo mareni yuni eno lipe tapondombalo ningo yu konge teko ipuki tiko molongena omba kanombalonje,” nimu.
8 Eu afirmo que ele lhes fará justiça, e rápido! Mas, quando o Filho do Homem voltar, quantas pessoas com fé ele encontrará na terra?”.
9 Imbo mare eno enono pilkolio na penga, na konopuna kake tepili molopo, na tumbi tipo moro, imbo lupema molko kenjirimele, eno imbo kerima, eno kinye tapu topo naa molambo ningo pilko andoko moloringi imbomando Jisasini i ungu ikomu topalie nimbei,
9 Em seguida, Jesus contou a seguinte parábola àqueles que confiavam em sua própria justiça e desprezavam os demais:
10 “Iye talo yu mele mele Gote kinye ungu nembili ningo Gote popo toko kaloringi ulke tempelemunga puringili. Te Farisi iye te, te kou takis lili iye te.
10 “Dois homens foram ao templo orar. Um deles era fariseu, e o outro, cobrador de impostos.
11 Farisi iyemu yu pepenare none tepa ola angilipelie yu yunu konopuna pilerimu unguma nimbei, ‘Gote, imbo lupe moromele mele na aku tepo naa moromunga nundo paa tereno nio. Eno wapu nongo, ulu pulu kerima teko, ambo iye wapu langi nongo teremele. I kou takis lili iyemu tepa moromo mele kape na aku tepo molo.
11 O fariseu, em pé, fazia esta oração: ‘Eu te agradeço, Deus, porque não sou como as demais pessoas: desonestas, pecadoras, adúlteras. E, com certeza, não sou como aquele cobrador de impostos.
12 Nunge ungu manema pilipo lipo temboindo na koro tenga wali talo langi mi topo naa nombo, kou mone kinye melema kinye mele 10 10 nimbo ltiomanga te nunge nimbo aku tepo moke tepo nu tiro kano,’ nimu.
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo que ganho’.
13 Nalo kou takis lili iyemu nondopa naa omba anjo tenga lupe mai kanopa angilipe, na iye paa keri te nimbe pilipelie mai kolopa kimuni yunge luwina topa angilipelie nimbei, ‘Gote, na konopuna ulu pulu keri peli iyemu kondo kolowi,’ nimu,” nimbe Jisasini nimu.
13 “Mas o cobrador de impostos ficou a distância e não tinha coragem nem de levantar os olhos para o céu enquanto orava. Em vez disso, batia no peito e dizia: ‘Deus, tem misericórdia de mim, pois sou pecador’.
14 I ungu ikomu aku tepa topa pora tipelie Jisas yuni nimbei, “Nani eno paimbo nimbo tiro. I iye talondo Goteni kou takis lili iyemunga ulu pulu keri terimuma mundupe kelepa altopa naa pimona, aku iyemu konopu kake tepili ulkendo purumu, nalo Farisi iyemu ulu pulu keri terimuma konopuna we pepili ulkendo purumu. Imbo enono imbi ola ltimelema Goteni topa mainye mundumbelo, nalo imbo enono mandoromelema yuni enonga imbima ola lindimbelo,” nimu.
14 Eu lhes digo que foi o cobrador de impostos, e não o fariseu, quem voltou para casa justificado diante de Deus. Pois aqueles que se exaltam serão humilhados, e aqueles que se humilham serão exaltados”.
15 Imbomani enonga bakulu keloma Jisas ki noindipili ningo yu molorumuna meko oringi. Nalo yu lombili andolimani iri toko naa meko waio ningi.
15 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas. Ao ver isso, os discípulos repreenderam aqueles que as traziam.
16 Nalo Jisasini bakulumando waio nimbelie yu lombili andolimando nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo kombumu imbo i bakulu mele moromelemanga kani eno i bakuluma na morona wangei pipi tiko molo ungu naa neio.
16 Jesus, porém, chamou as crianças para junto de si e disse aos discípulos: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino de Deus pertence aos que são como elas.
17 Nani eno paimbo nimbo tiro. Bakulumani Gote linonga iye nomi kingimu molopo lino nokopili ningo moromele mele aku teko naa nimele imboma yunge kombuna tuku paa naa punge, molo,” nimu.
17 Eu lhes digo a verdade: quem não receber o reino de Deus como uma criança de modo algum entrará nele”.
18 Walite Juda imbomanga iye nomi te Jisas molorumuna omba yundo walipe pilipelie nimbei, “Ungu Mane Tili Pengamu, na ambe tepo kamukumu molopa kondopa kau puli ulu pulumu limboya?” nimu.
18 Certa vez, um homem de alta posição perguntou a Jesus: “Bom mestre, que devo fazer para herdar a vida eterna?”.
19 Jisasini yundo nimbei, “Nuni ambe telka na iye pengamu ninoya? Imbo penga te molo. Gote kau pengamu.
19 “Por que você me chama de bom?”, perguntou Jesus. “Apenas Deus é verdadeiramente bom.
20 Nu Gotenga ungu manema Mosesini yando tirimuma pino kano. Moses yuni nimbei, ‘Ambo iye pulima molo iye ambo lilimani imbo lupema kinye wapu langi naa nangei nimbe, imbo toko naa kondangei nimbe, melema wapu naa liengei nimbe, imbo lupemando kolo toko kot naa tendangei nimbe, eno aminyeli lanielinga ungu tenge tiko molangei,’ nimbe aku ungu mane tirimuma peremo kanomu,” nimu.
20 Você conhece os mandamentos: ‘Não cometa adultério. Não mate. Não roube. Não dê falso testemunho. Honre seu pai e sua mãe’.”
21 Iye nomimuni nimbei, “Na ungulu wali aku ungu manema pali pilipo lipo tepo moloru mele kinye we tepo moro,” nimu.
21 O homem respondeu: “Tenho obedecido a todos esses mandamentos desde a juventude”.
22 Yu aku tepo nimu ungu pilipelie Jisasini yundo nimbei, “Paa tereno nalo ulu tendeku kau naa tereno. Nu pungo nunge mele noirinoma pali kou mone lipungolio, kou mone linioma imbo koropa nolima moke teko tikolio na lombili owi. Nunge melema aku tenio wali mulu kombuna nunge mele kande kandema lembalo,” nimu.
22 Quando Jesus ouviu sua resposta, disse: “Ainda há uma coisa que você não fez. Venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
23 Kano iye nomimu mele paa kande kandema noirimumunga Jisasini aku tepa nimu ungu pilipelie yu kumbekere tepa konopu umbuni tepili anjo purumu.
23 Ao ouvir essas palavras, o homem se entristeceu, pois era muito rico.
24 Yu purumu ulu kanopalie Jisasini yu lombili andolimando nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo kombuna tukundo pungeindo imbo kamakoma pungei paa perenge.
24 Ao ver a tristeza daquele homem, Jesus disse: “Como é difícil os ricos entrarem no reino de Deus!
25 Kongi kamel walipe kale aulkena omba tuku pumbeindo mindili awili tepa nomba pumbei perembalo. Nalo yu alaye mandopa mele. Imbo kamakoma Gote iye nomi king molopa nokoromo kombuna pungeindo mindili paa awili teko nongolio punge,” nimu.
25 Na verdade, é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
26 Yuni aku tepa nimu ungu pileringi imbomani ningei, “Gotenga kombuna pumilindo aku teko tenge mele paimbo nimo lemo altoko nari manda akuna pumbe molopa kondopa kau pumbeloya?” ningi.
26 Aqueles que o ouviram disseram: “Então quem pode ser salvo?”.
27 Yuni enondo nimbei, “Imbomani paa manda naa teremele ulu Goteni manda tembalo,” nimu.
27 Jesus respondeu: “O que é impossível para as pessoas é possível para Deus”.
28 Kano wali Pitani nimbei, “Lino linonga melema pali mundupo kelepo nu lombili oromolo kanomu,” nimu.
28 Pedro disse: “Deixamos nossos lares para segui-lo”.
29 Kano wali Jisasini nimbei, “Nani eno paimbo nio. Gote omba iye nomi kingimu molopa lino nokombalo walimu wendo opili ningo na Gotenga kongono tendembo ningo pimele imboma enonga ulkema kinye, omenupili kinye, angenupili kinye, anupili lapali kinye, bakuluma kinye, akuma munduko kelenge imboma pali
29 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que todos que deixaram casa, esposa, irmãos, pais ou filhos por causa do reino de Deus
30 kinye ya maina moromele wali mele paa olandopa awini liko molkolio altoko punge kombuna molko kondoko kau pungela,” nimu.
30 receberão neste mundo uma recompensa muitas vezes maior e, no mundo futuro, terão a vida eterna”.
31 Jisasini yu lombili andoli iye 12 enondo nimbe terimu mele we imboma naa pilengei nimbe eno mepa anjo pumbelie, enondo nimbei, “Pileio! Lino ulke kombu awili Jerusalem purumolo. Pumbo molomolo wali oi Gotenga nimbe munduli ungu nili iye profetemani Iyemunga Malo wendo ombalo mele ningi uluma pali kamukumu wendo ombalo.
31 Jesus chamou os Doze à parte e disse: “Estamos subindo para Jerusalém, onde tudo que foi escrito pelos profetas a respeito do Filho do Homem se cumprirá.
32 Jerusalem iyemani Iyemunga Malo liko Israel imbo naa mololi imbo lupema tinge. Enoni yu ungu taka tondoko owe tendeko yu teko kenjiko yu olkambe toko kandoko, yu ka pulteni tokolio, kamukumu yu toko kondonge.
32 Ele será entregue aos gentios, e zombarão dele, o insultarão e cuspirão nele.
33 Kolopalie altopa wali yupoko tipemunga makilipe koinjo molombalo,” nimu.
33 Eles o açoitarão e o matarão, mas no terceiro dia ele ressuscitará”.
34 Nalo Jisasini nimu ungu pulumu naa pilkolio ungu nimumu pilko tunduringi.
34 Os discípulos, porém, não entenderam. O significado dessas palavras lhes estava oculto, e não sabiam do que ele falava.
35 Jisas ulke kombu Jeriko nondopa wendo orumu wali mongo keri leli iye te aulke kulendona mainye molopa imbo ongo puringimando kou mone te tieio nimbe konge tepa molorumu.
35 Quando Jesus se aproximava de Jericó, havia um mendigo cego sentado à beira do caminho.
36 Kano iyemuni imbo awini ongo pungei puringi ulu pilipelie yuni ambe teremeleya nimbe waltindirimu.
36 Ao ouvir o barulho da multidão que passava, perguntou o que estava acontecendo.
37 Enoni yundo ningei, “Ulke kombu Nasaret iye Jisas omba purumo,” ningo tiringi.
37 Disseram-lhe que Jesus de Nazaré estava passando por ali.
38 Pilipelie, yuni enge nimbe nimbei, “Jisas, Devitini kalopa ltimu iyemu, na kondo kolowi,” nimu.
38 Então começou a gritar: “Jesus, Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
39 Kumbe leko puringi imbomani yu iri toko ungu naa niwi ningi. Nalo yuni altopa paa enge nimbe nimbei, “Devitini kalopa ltimu iyemu, na kondo kolowi,” nimu.
39 Os que estavam mais à frente o repreendiam e ordenavam que se calasse. Mas ele gritava ainda mais alto: “Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
40 Jisas we angilipelie yu yando meko waio nimu. Jisas angilerimuna yu nondopa orumu wali Jisasini yundo walipe pilipelie nimbei,
40 Então Jesus parou e ordenou que lhe trouxessem o homem. Quando ele se aproximou, Jesus lhe perguntou:
41 “Nani nu ambele ulure tendamboi konopu ltenoya?” nimu.
41 “O que você quer que eu lhe faça?”. “Senhor, eu quero ver!”, respondeu o homem.
42 Jisasini yundo nimbei, “Kinye mongo makilko kanowi. Nani manda nu imbo mongo angilipili tendembalo ningo ipuki tirinomunga nu koinjo puruno,” nimu.
42 E Jesus disse: “Receba a visão! Sua fé o curou”.
43 Kano wali tamburumbu yu imbo mongo angilerimuna kanorumu. Kanopalie Gote kapi nimbe yunge imbi ola ltindilipe Jisas purumu aulkena lombili purumu. Imbomani pali kano ulu enge nili wendo orumumu kanokolio enoni kape Gote kapi ningi kala.
43 No mesmo instante, o homem passou a enxergar, e seguia Jesus, louvando a Deus. E todos que presenciaram isso também louvavam a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.