Lucas 18

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Walite, Jisasini Eno Gote kinye ungu ningo tiye naa kolangei nimbe yu lombili andolimando ungu iko te topalie nimbei,
1 Jesu bai’obaiyen ta oroubonamaim ana bai’ufununayah i’obaiyih eo, “Mar etei kwanayoyoyoban, men guban nahurir yoyoban kwanihamiyimih.”
2 “Walite, kombu tenga kot pileli iye te molorumu. Kano kot pileli iyemuni yu Gote kape maina imboma kape pipili naa kolorumu.
2 “Veya ta bar merar gagamin ta’amaim tur nowarayan orot ta nati’imaim ma’am, i men kafa’imo God isan birubir naatu orot babin isah birubirumih.
3 Kano kombuna ambo wai te molorumu. Aku ambomu yuni kot pileli iyemu molorumuna waliwali ombalie yundo nimbei, ‘Na tepa kenjirimu iyemu kot tendembo. Nuni na liko tapondoko kot piliwi,’ nimbe konge tepundala terimu.
3 Nati bar meraramaim i kwafur babin auman ma’am. Nati babin mar etei tur nowarayan orot ifefeyan eo, ‘Ayu akokok inibaisu au kamabiy wairafin airi kwanao ayu ana ma gewas.’
4 Ambomu oi kokele orumu wali kot pileli iyemuni yundo molo, nunge kot naa piltindimbo nimu nalo, ambomu yu waliwali opundala terimumunga kot pileli iyemu yu yunu nimbei, ‘Na Gote pipili naa kolopo, imboma kondo naa kolopo moro
4 Veya moumurih maiyow orot iti babin ana fefeyan nonowar men kafa’imo abisa ta sinafumih. Baise yomaninamaim taiyuwin ma binotanot eo, ‘Ayu i men God abibiruw naatu orot babin men akakafiyih.
5 nalo i ambo waimu waliwali omba waltindirimomunga altopa omba konge tembalo wali na kamukumu tiye teremo kani yunge kot piltindemboi,’ nimu,” nimbe Jisasini nimu.
5 Baise iti babin i mar etei isau enan, gewasin babin i boro anibais nama gewas, saise men mar etei nan ayu nihaharu’umih.’”
6 Awilimuni aku ungu ikomu topa pora tipelie ungu te peya nimbei, “Kot pileli iye kerimuni ambo waimundo terimu mele pileio!
6 Naatu Regah Jesu eo, “Tur nowarayan orot kakafin ana tur kwanowar.
7 Aku tepa mele Goteni yunge imboma umbuni tirimele imboma aku teremelemunga kot pileli iyemu molopalie kot naa tendembaloya? Yunge imbomani waliwali tangoli kape ipo leli kape linonga kot piliwi ningo konge teremele kinye yuni enonga kot naa pilimbeloya?
7 Naatu kwanotanot God ana roubinen sabuw fai mar isan hinarererey boro men na’itin nibaisih hinama gewas? Naatu baibaisih isan boro nama narubirabir?
8 Yu tembalo mele nimbo tiemboi. Gote yu welea omba yunge imboma lipe tapombaindo, eno umbuni tirimele imboma kot tendepalie umbuni timbelo. Nalo Iyemunga Malo altopa wali talo tepa mainye ombalo wali imbo mareni yuni eno lipe tapondombalo ningo yu konge teko ipuki tiko molongena omba kanombalonje,” nimu.
8 Baise a tur ao’owen, God i boro hai yababan na’itin naatu boro matan nakabiy nasinaf. Baise Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaramamaim boro sabuw baitumatumayah natita’urih.”
9 Imbo mare eno enono pilkolio na penga, na konopuna kake tepili molopo, na tumbi tipo moro, imbo lupema molko kenjirimele, eno imbo kerima, eno kinye tapu topo naa molambo ningo pilko andoko moloringi imbomando Jisasini i ungu ikomu topalie nimbei,
9 Sabuw afa taiyuwih tebora’ahih gewasih terouw, taih tuwah tinunufuruwih isan, Jesu oroubonamaim eo.
10 “Iye talo yu mele mele Gote kinye ungu nembili ningo Gote popo toko kaloringi ulke tempelemunga puringili. Te Farisi iye te, te kou takis lili iye te.
10 “Ana veya ta orot rou’ab hitit hin Tafaror Baremaim yoyoban isan, orot ta i Pharisee, naatu orot ta i kabay o’onayan.
11 Farisi iyemu yu pepenare none tepa ola angilipelie yu yunu konopuna pilerimu unguma nimbei, ‘Gote, imbo lupe moromele mele na aku tepo naa moromunga nundo paa tereno nio. Eno wapu nongo, ulu pulu kerima teko, ambo iye wapu langi nongo teremele. I kou takis lili iyemu tepa moromo mele kape na aku tepo molo.
11 Pharisee orot akisin nabin bat yoyoban eo, ‘God a merar ayiy gagamin maiyow, anayabin ayu i men sabuw afa na’atube’emih, ayu men kabat mowan, men baifufuwenayan, men bainowan mowan, men taituwau a’aawah ufuh a nan, naatu ayu i men iti kabay o’onayan na’atube.
12 Nunge ungu manema pilipo lipo temboindo na koro tenga wali talo langi mi topo naa nombo, kou mone kinye melema kinye mele 10 10 nimbo ltiomanga te nunge nimbo aku tepo moke tepo nu tiro kano,’ nimu.
12 Fur ta’imon wanawanan mar rou’ab ayoyohar naatu au kabay abaib roumukur etei o a siwar abit ofafaramaim eo na’atube.’
13 Nalo kou takis lili iyemu nondopa naa omba anjo tenga lupe mai kanopa angilipe, na iye paa keri te nimbe pilipelie mai kolopa kimuni yunge luwina topa angilipelie nimbei, ‘Gote, na konopuna ulu pulu keri peli iyemu kondo kolowi,’ nimu,” nimbe Jisasini nimu.
13 Baise kabay o’onayan akisin babanane bat, uwan yi dogoron rab yoyoban eo, ‘God kwiwanbabanu, ayu bowabow kakafin wairafu.’
14 I ungu ikomu aku tepa topa pora tipelie Jisas yuni nimbei, “Nani eno paimbo nimbo tiro. I iye talondo Goteni kou takis lili iyemunga ulu pulu keri terimuma mundupe kelepa altopa naa pimona, aku iyemu konopu kake tepili ulkendo purumu, nalo Farisi iyemu ulu pulu keri terimuma konopuna we pepili ulkendo purumu. Imbo enono imbi ola ltimelema Goteni topa mainye mundumbelo, nalo imbo enono mandoromelema yuni enonga imbima ola lindimbelo,” nimu.
14 A tur ao’owen, orot rou’ab yoyoban ufunamaim au bar hinan kabay o’onayan God matanamaim i roumutufuren bai yasisiramaim ana ubar in, men Pharisee. Anayabin orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nab nayare, baise orot babin yait taiyuwin eyayare God boro nayara’ah orot gagamin namatar.”
15 Imbomani enonga bakulu keloma Jisas ki noindipili ningo yu molorumuna meko oringi. Nalo yu lombili andolimani iri toko naa meko waio ningi.
15 Sabuw afa natunatuh Jesu baigegewasinih isan hibow hina biyan hititit, ana bai’ufununayah hi’itih, sabuw higam hi’uwih.
16 Nalo Jisasini bakulumando waio nimbelie yu lombili andolimando nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo kombumu imbo i bakulu mele moromelemanga kani eno i bakuluma na morona wangei pipi tiko molo ungu naa neio.
16 Baise Jesu kek eafih hina biyan hitit naatu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyou titit, men kwanao tanihimih, anayabin sabuw iyab dogoroh iti kek gidigidih na’atube God ana aiwobomaim boro hinarun.
17 Nani eno paimbo nimbo tiro. Bakulumani Gote linonga iye nomi kingimu molopo lino nokopili ningo moromele mele aku teko naa nimele imboma yunge kombuna tuku paa naa punge, molo,” nimu.
17 A tur ao’owen, orot yait nayare iti kek na’atube God ana aiwobomaim boro narun.”
18 Walite Juda imbomanga iye nomi te Jisas molorumuna omba yundo walipe pilipelie nimbei, “Ungu Mane Tili Pengamu, na ambe tepo kamukumu molopa kondopa kau puli ulu pulumu limboya?” nimu.
18 Jew sabuw hai bonawiyenayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan Gewas, kuo anowar, abisa anasinaf boro yawas ma’ama wanatowan anab.”
19 Jisasini yundo nimbei, “Nuni ambe telka na iye pengamu ninoya? Imbo penga te molo. Gote kau pengamu.
19 Jesu iya’afut eo, “O aisim ayu orot gewasu irouw kuo’o? Men yait ta gewasinamih, baise God akisinamo i gewasin.
20 Nu Gotenga ungu manema Mosesini yando tirimuma pino kano. Moses yuni nimbei, ‘Ambo iye pulima molo iye ambo lilimani imbo lupema kinye wapu langi naa nangei nimbe, imbo toko naa kondangei nimbe, melema wapu naa liengei nimbe, imbo lupemando kolo toko kot naa tendangei nimbe, eno aminyeli lanielinga ungu tenge tiko molangei,’ nimbe aku ungu mane tirimuma peremo kanomu,” nimu.
20 Ofafar etei Moses ana Bukamaim kikirum iso’ob? ’Taituwa a’aawah ufuh men inan, men sabuw ina’asbunuw, men inabain, men inifufuwen, men inayanuw, naatu hinat tamat fanah inabosiyasiyar.’”
21 Iye nomimuni nimbei, “Na ungulu wali aku ungu manema pali pilipo lipo tepo moloru mele kinye we tepo moro,” nimu.
21 Orot iya’afut eo, “Ayu kek ana veya’ika abusuruf iti ofafar etei ai’ufnunen, men ta astu’ubimih.”
22 Yu aku tepo nimu ungu pilipelie Jisasini yundo nimbei, “Paa tereno nalo ulu tendeku kau naa tereno. Nu pungo nunge mele noirinoma pali kou mone lipungolio, kou mone linioma imbo koropa nolima moke teko tikolio na lombili owi. Nunge melema aku tenio wali mulu kombuna nunge mele kande kandema lembalo,” nimu.
22 Jesu nonowar ufunamaim eo, “Sawar ta’imonamo men isinafumih. Inan sawar etei inabow sabuw hinatobon naatu kabay yababan wairafih inafaramih. Imaibo inan ayu ni’ufnunu, saise maramaim o boro totobuyoy wairaf inamatar.”
23 Kano iye nomimu mele paa kande kandema noirimumunga Jisasini aku tepa nimu ungu pilipelie yu kumbekere tepa konopu umbuni tepili anjo purumu.
23 Baise orot iti tur nonowar ana maramaim ana yababan ra’at, anayabin i totobuyoy wairafin.
24 Yu purumu ulu kanopalie Jisasini yu lombili andolimando nimbei, “Gote iye nomi kingimu molopa nokoromo kombuna tukundo pungeindo imbo kamakoma pungei paa perenge.
24 Jesu iti orot biyababan itin basit eo, “Sabuw iyab totobuyoy wairafih maramaim run isan boro isah nafokar.
25 Kongi kamel walipe kale aulkena omba tuku pumbeindo mindili awili tepa nomba pumbei perembalo. Nalo yu alaye mandopa mele. Imbo kamakoma Gote iye nomi king molopa nokoromo kombuna pungeindo mindili paa awili teko nongolio punge,” nimu.
25 Sinak ana sou awan kikimin camel imaim boro karam nasorabon, baise orot totobuyoy wairafin God ana aiwobomaim run isan boro men karam narun.”
26 Yuni aku tepa nimu ungu pileringi imbomani ningei, “Gotenga kombuna pumilindo aku teko tenge mele paimbo nimo lemo altoko nari manda akuna pumbe molopa kondopa kau pumbeloya?” ningi.
26 Sabuw iti tur hinonowar hio, “Orot yait i boro yawas natita’ur?”
27 Yuni enondo nimbei, “Imbomani paa manda naa teremele ulu Goteni manda tembalo,” nimu.
27 Jesu iyafutih eo, “Sabuw isah i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow.”
28 Kano wali Pitani nimbei, “Lino linonga melema pali mundupo kelepo nu lombili oromolo kanomu,” nimu.
28 Imaibo Peter, Regah isan eo, “Aki ai bar ai tumar o abi’ufnuni ku’itin.”
29 Kano wali Jisasini nimbei, “Nani eno paimbo nio. Gote omba iye nomi kingimu molopa lino nokombalo walimu wendo opili ningo na Gotenga kongono tendembo ningo pimele imboma enonga ulkema kinye, omenupili kinye, angenupili kinye, anupili lapali kinye, bakuluma kinye, akuma munduko kelenge imboma pali
29 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, orot yait ana bar, aawan, natunatun, taintuwan, hinah tamah, ihamiyen God ana aiwob isan i’akir ebowabow
30 kinye ya maina moromele wali mele paa olandopa awini liko molkolio altoko punge kombuna molko kondoko kau pungela,” nimu.
30 boro sawar moumurih na’in iti tafaramamaim tafan hinaya’abar nabow naatu yawas mar boro enan ma’ama wanatowan boro nab.”
31 Jisasini yu lombili andoli iye 12 enondo nimbe terimu mele we imboma naa pilengei nimbe eno mepa anjo pumbelie, enondo nimbei, “Pileio! Lino ulke kombu awili Jerusalem purumolo. Pumbo molomolo wali oi Gotenga nimbe munduli ungu nili iye profetemani Iyemunga Malo wendo ombalo mele ningi uluma pali kamukumu wendo ombalo.
31 Jesu ana tur abarayah nah 12 buwih nabinamaim iuwih eo, “Kwananowar! It i au Jerusalem tayey, naatu nati’imaim dinab oro’orot Orot Natun isan abisa mataramih hio hikikirum boro imaim yabin namatar.
32 Jerusalem iyemani Iyemunga Malo liko Israel imbo naa mololi imbo lupema tinge. Enoni yu ungu taka tondoko owe tendeko yu teko kenjiko yu olkambe toko kandoko, yu ka pulteni tokolio, kamukumu yu toko kondonge.
32 Nati’imaim i boro hinab Eteni Sabuw umahimaim hinayai, hinab hini’i’iyab, hinigigim, hinakwaitututur, hinawabir naatu hina’asabun namorob.
33 Kolopalie altopa wali yupoko tipemunga makilipe koinjo molombalo,” nimu.
33 Baise veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.”
34 Nalo Jisasini nimu ungu pulumu naa pilkolio ungu nimumu pilko tunduringi.
34 Naatu bai’ufununayah Jesu abisa eo men kafa’imo tur naniyan hibai hinotaboun. Anayabin kawen turamaim eo naniyan bain isan fokar.
35 Jisas ulke kombu Jeriko nondopa wendo orumu wali mongo keri leli iye te aulke kulendona mainye molopa imbo ongo puringimando kou mone te tieio nimbe konge tepa molorumu.
35 Jesu yena Jericho biyubin auman orot ta matan fim nati ef yanamaim ma fefefeyan.
36 Kano iyemuni imbo awini ongo pungei puringi ulu pilipelie yuni ambe teremeleya nimbe waltindirimu.
36 Sabuw hinan fanah nowar, basit ibatiyih, “Abisa matar kwa’i’itin?”
37 Enoni yundo ningei, “Ulke kombu Nasaret iye Jisas omba purumo,” ningo tiringi.
37 Sabuw hiya’afut hio, “Jesu Nazareth matuwan enan.”
38 Pilipelie, yuni enge nimbe nimbei, “Jisas, Devitini kalopa ltimu iyemu, na kondo kolowi,” nimu.
38 Basit orot matan fim erererey auman eaf eo, “Jesu David ana’agir kwiwanbabanu.”
39 Kumbe leko puringi imbomani yu iri toko ungu naa niwi ningi. Nalo yuni altopa paa enge nimbe nimbei, “Devitini kalopa ltimu iyemu, na kondo kolowi,” nimu.
39 Sabuw wan hi’iyon hinan hitatabir orot hikwarar tatab awan fotamih hio. Baise orot matan fim fan sib aumetawat na’in eaf eo, “David ana agir kwiwanbabanu!”
40 Jisas we angilipelie yu yando meko waio nimu. Jisas angilerimuna yu nondopa orumu wali Jisasini yundo walipe pilipelie nimbei,
40 Basit Jesu nutanub bat naatu eo, “Orot kwabai kwana aitin.” Orot hibai hina Jesu biyan hitit, Jesu orot ibatiy.
41 “Nani nu ambele ulure tendamboi konopu ltenoya?” nimu.
41 “Abisa kukokok isa anasinaf?” Orot iya’afut eo, “Regah ayu akokok matau nigewasin ana nuw maiye.”
42 Jisasini yundo nimbei, “Kinye mongo makilko kanowi. Nani manda nu imbo mongo angilipili tendembalo ningo ipuki tirinomunga nu koinjo puruno,” nimu.
42 Basit Jesu orot iu, “Mata igewasin kunuw, abaitumatumamaim ebiyawasi.”
43 Kano wali tamburumbu yu imbo mongo angilerimuna kanorumu. Kanopalie Gote kapi nimbe yunge imbi ola ltindilipe Jisas purumu aulkena lombili purumu. Imbomani pali kano ulu enge nili wendo orumumu kanokolio enoni kape Gote kapi ningi kala.
43 Mar ta’imonamo orot matan igewasin nuw naatu God ana merar yi bora’ara’ah auman Jesu i’ufunun hairi hin. Naatu abisa matar sabuw hi’itin ana maramaim God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.