Hebreus 12
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVT
1 Oi imbo paa awini aku teko Gote ipuki tikolio teko kondoko moloringimunga aku tepo lino tepo kondamili mele liko ondoromele kani kanopo pilipolio pele kinye lino kape aku tepo mele pengama limilindo Goteni owe te panjirimu owemunga lkiko pangei nimuna pilipolio paa lkiemili nimbo lino lipe naa tapondoromo ulu lupe lupema tiye kolopo, ulu pulu kerimani kape lino naa ambolopili nimbo tiye kolopo konopu enge nipili keru keru lipo lkiemili.
1 Portanto, uma vez que estamos rodeados de tão grande multidão de testemunhas, livremo-nos de todo peso que nos torna vagarosos e do pecado que nos atrapalha, e corramos com perseverança a corrida que foi posta diante de nós.
2 Enge nimbo lkimilindo lino ipuki tirimolo ulu pulumunga pulu iye Jisas wambo kanolipo pamili. Linonga ipuki tirimolo ulumu yu manda tendembalo. Yu pilipelie, Goteni tewi nimo mele tepo kondombo kinye paa tono kolopo molopo kondombo nimbelie yu mindili nomba unjo polopeyana kolorumu. We imbomani unjo polopeyana koromele imboma aku imbo kerima nimele nalo Jisas unjo polopeyana uku toko panjingeimunga pipili naa kolopa konopu awini lipe naa mundupelie akuna angilipe kolorumumunga kinye Gote kombu nokopa moromo polomunga imbo kindo yu pumbe Gote kinye moromo.
2 Mantenhamos o olhar firme em Jesus, o líder e aperfeiçoador de nossa fé. Por causa da alegria que o esperava, ele suportou a cruz sem se importar com a vergonha. Agora ele está sentado no lugar de honra à direita do trono de Deus.
3 Lino tiye naa tepili ningo Jisasini terimu ulu wamongo pileio. Ulu pulu keri teli imbomani Jisas kinye mumindili kolko mindili tiringi kinye yu enge nimbe molorumu mele wamongo pilko molaio. Yu aku teko teringi kinye molorumu mele liko manjikolio eno paimbo konopu enge nipili molko, tamba naa ningo ipuki tirimele mele tiye naa kolaio.
3 Pensem em toda a hostilidade que ele suportou dos pecadores; desse modo, vocês não ficarão cansados nem desanimados.
4 Paimbo, ulu pulu kerima teko maindo mundungei opa teremele nalo meme te oi naa oli.
4 Afinal, ainda não chegaram a arriscar a vida na luta contra o pecado.
5 — ausente —
5 Acaso vocês se esqueceram das palavras de ânimo que Deus lhes dirigiu como filhos dele? Ele disse: “Meu filho, não despreze a disciplina do Senhor; não desanime quando ele o corrigir.
6 — ausente —
6 Pois o Senhor disciplina quem ele ama e castiga todo aquele que aceita como filho”.
7 Goteni eno tepa wamopili enge ningo angileio. Gote eno nimbe amenge teremo aku ulumu Lapalini enonga bakuluma ningo amenge teremele mele. Bakulu te yunge lapani mane naa tirimo bakulu te moromoya? Molo.
7 Enquanto suportam essa disciplina de Deus, lembrem-se de que ele os trata como filhos. Quem já ouviu falar de um filho que nunca foi disciplinado pelo pai?
8 Bakuluma pali enonga lapalini molko kondangei ningo mapuni toko mane tirimele aku mele Goteni eno molko kondangei nimbe mindili naa timo lemo eno mepa lteli bakuluma mele moromele, yunge bakulu tukumema naa moromele.
8 Se Deus não os disciplina como faz com todos os seus filhos, significa que vocês não são filhos de verdade, mas ilegítimos.
9 Imu kape liko manjeio! Lino bakuluma molorumulu kinye linonga ya maina lapalini molko kondangei ningo mindili tiko mane tiringi kinye linoni enonga unguma lipo awili tipo taka lipo molopo paa teremele nimbo molorumulu. Aku lemo linonga minima kinye konopuma kinye nokoromo Lapamuni lino mane tirimona yu kinye molopo kondamili nimbo yunge unguma pilipo yu maindo molamili.
9 Uma vez que respeitávamos nossos pais terrenos que nos disciplinavam, não devemos nos submeter ainda mais à disciplina do Pai de nosso espírito e, assim, obter vida?
10 Wali alaye kolo mele linonga lapalini lino molko kondangei ningolio enongano konopuni pilkolio mindili tiko mane tiringi, nalo Goteni pilipe kondopa lino tumbi tipe mane tirimo akumuni lino waliwalima paa lipe tapondoromo. Lino popo tipo kake telima molamili nimbelie aku teremo.
10 Pois nossos pais nos disciplinaram por alguns anos como julgaram melhor, mas a disciplina de Deus é sempre para o nosso bem, a fim de que participemos de sua santidade.
11 Linonga lapalini molko kondangei ningolio lino mindili tirimele kinye konopu naa tipo moromolo. Mindili nombolio konopu keri kau panjipo moromolo. Nalo oi mane tirimele kinye pilipo lipolio pele ulu tumbi nilima tepo konopu u nipili taka lipo moromolo.
11 Nenhuma disciplina é agradável no momento em que é aplicada; ao contrário, é dolorosa. Mais tarde, porém, produz uma colheita de vida justa e de paz para os que assim são corrigidos.
12 Akumunga, enonga kima enge naa nimbe ongopa topa lemo lemo, kinye ki winjiko kongono teaio. Enonga kimboma kolomo lemo enge ningo kambuleio.
12 Portanto, revigorem suas mãos cansadas e seus joelhos enfraquecidos.
13 Kimbo keri ltemo imboma enonga kimboma kamukumu keri naa liepili. Altopa penga liepili ningolio aulke toya tolina paio.
13 Façam caminhos retos para seus pés a fim de que os mancos não caiam, mas sejam fortalecidos.
14 Imboma kinye konopu tendekuna pupili taka liko molko kondongei uluma enge ningo teko molko, enonga konopuma kinye kangima pali Gotenga ningo Goteni kanopa kake teremo nimbe kanoromo uluma enge ningo teko molaio. Aku kake teli ulu naa tenge lemo Awilimu naa kanonge.
14 Esforcem-se para viver em paz com todos e procurem ter uma vida santa, sem a qual ninguém verá o Senhor.
15 Unjo te mongo kombili telima toromo aku mongo mele enonga imbo teni Goteni eno we kondo kolopalie lipe tapondorumu ulumu tiye kolopa molopa kenjimbelo kinye eno tepa mongo mongo kondopa eno tepa kenjimbelo. Aku ulu wendo naa opili ningo wamongo kanoko molaio.
15 Cuidem uns dos outros para que nenhum de vocês deixe de experimentar a graça de Deus. Fiquem atentos para que não brote nenhuma raiz venenosa de amargura que cause perturbação, contaminando muitos.
16 Imbo teni wapu ulu kerinali naa tepili. Oi Isoni Gote umbulu tirimu mele aku teko naa teaio. Iso lapani iye komomunga nimbe timbelo melema ulure molo nimbe langi walitikale nombaimunga limbei aku mele pengama yolo ltimu.
16 Vigiem para que ninguém seja imoral ou profano, como Esaú, que trocou seus direitos como filho mais velho por uma simples refeição.
17 I nimboi ulu eno liko manjirimele. Iso yunge melema altopa limbei terimu nalo lapani molo nimu. Aku wali Iso mane ungu naa lipelie kola awini terimu nalo yu konopu alowa tembalo aulke naa lerimu.
17 Como vocês sabem, mais tarde, quando ele quis a bênção do pai, foi rejeitado. Era tarde para que houvesse arrependimento, embora ele tivesse implorado com lágrimas.
18 Eno melema kanoko ambolongei kombuna wendo naa oli. Oi Israel imboma Sainai Muluna nondoko ongo tipe alimbili nomba tumbulu topa ipo lepa poporome awili toromona kanoringi.
18 Vocês não chegaram a um monte que se pode tocar, a um lugar de fogo ardente, escuridão, trevas e vendaval,
19 Akuna biukel te ungu nimbe iye teni ungu nimu imboma pilkolio mini lteko Mosesindo ningei lino altopo naa pilimolo ningi.
19 ao toque da trombeta e à voz tão terrível que aqueles que a ouviram suplicaram que nada mais lhes fosse dito,
20 Goteni i ungu nimuna pilkolio mini lteringi akumu i tepa: Imbo te molo kongi lopa te kape muluna nondopa pumbe olando pumbei tembalo kinye kouni toko kondangei nimumunga aku ungu ningi.
20 pois não podiam suportar a ordem que recebiam: “Se até mesmo um animal tocar no monte, deve ser apedrejado”.
21 Neya aku uluma wendo orumu kanokolio mini lteringi uluma Moses yu pilipe kanopalie na kape mini ltepo pungu pungu nio, nimu.
21 O próprio Moisés ficou tão assustado com o que viu a ponto de dizer: “Fiquei apavorado e tremendo de medo”.
22 Eno aku tepa komburenga naa oringi. Aku molo. Eno Gote moromo mulu Saion oringina moromele. Akumu ulke kombu awili Jerusalem. Aku ulke kombu awilimu koinjo molopa kau puli Gote enge nilimu moromo mulu kombuna ltemo. Ensel kambu manda naa tolima tono kolko maku toko moromelena eno oringi.
22 Vocês, porém, chegaram ao monte Sião, à cidade do Deus vivo, à Jerusalém celestial, aos incontáveis milhares de anjos em alegre reunião,
23 Akuna Gotenga imboma, enondo nanga bakulu komomu nimu imboma nombeya teko moromelena oringi. Kano imbomanga imbima mulu kombuna buk tenga moromo. Imbomanga pali kot pileli Gote moromona oringi. Goteni kanopa imbo tumbi nilima nimbe imbi tirimo imbo tukumema moromelena oringi.
23 à congregação dos filhos mais velhos, cujos nomes estão escritos no céu, e a Deus, que é juiz de todos, aos espíritos dos justos no céu, agora aperfeiçoados,
24 Goteni imboma tapombo nimbelie ungu koinjo nimumu enge tirimu iye Jisas moromona oringi. Aku ee nimbe mi lerimu ungu koinjomu enge timbei Jisasinga mememuni imbomanga pupe lteko torumuna wendo oringi. Abelenga mememuni pundu topili nimu mele Jisasinga mememuni aku tepa naa nimo. Aku mememuni ulu penga wendo opili nimo.
24 a Jesus, o mediador da nova aliança, e ao sangue aspergido, que fala de coisas melhores do que falava o sangue de Abel.
25 Maina iyemuni koro oi ya mai kombuna moloringi imbomando ungu enge nili mare nimbe tipe lepi lepi torumu wali naa pilimolo ningi. Aku ulu teringimunga Goteni umbuni tirimu kinye eno kowa pungei aulke te naa lerimu. Aku lemo mulu kombuna orumu iyemuni ungu engema linondo yando nimbe tipe lepi lepi toromo wali naa pilimolo nimbo umbulu timolo lemo mindili timbelo kinye kowa pumolo aulke te lembaloya? Paa naa lembalo. Akumunga eno kinye nimo iyemu umbulu naa tieio.
25 Tenham cuidado para não se recusarem a ouvir aquele que fala. Porque, se aqueles que se recusaram a ouvir o mensageiro terreno não escaparam, certamente não escaparemos se rejeitarmos aquele que nos fala do céu.
26 Koro oi Goteni nimu ungumuni mai parambala tenderimu, nalo kinye yuni ungu te nimbe panjipelie nimbei,
26 Quando Deus falou naquela ocasião, sua voz fez a terra tremer, mas agora ele promete: “Mais uma vez, farei tremer não só a terra, mas também os céus”.
27 Ungu altopo walite kamukumu parambala tepili ungu nimumuni mulu mai talo tepa wamorumuma pali kolo wangombalo lipe ondoromo. We lepa kau pumbelo melema kau lope lape naa teli we lepili nimbe Goteni oi lope lape tendeli melema pali wendo lipe ltendembalo.
27 Isso significa que toda a criação será abalada e removida, de modo que permaneçam apenas as coisas inabaláveis.
28 — ausente —
28 Uma vez que recebemos um reino inabalável, sejamos gratos e agrademos a Deus adorando-o com reverência e santo temor.
29 — ausente —
29 Porque nosso Deus é um fogo consumidor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.