Hebreus 12

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Oi imbo paa awini aku teko Gote ipuki tikolio teko kondoko moloringimunga aku tepo lino tepo kondamili mele liko ondoromele kani kanopo pilipolio pele kinye lino kape aku tepo mele pengama limilindo Goteni owe te panjirimu owemunga lkiko pangei nimuna pilipolio paa lkiemili nimbo lino lipe naa tapondoromo ulu lupe lupema tiye kolopo, ulu pulu kerimani kape lino naa ambolopili nimbo tiye kolopo konopu enge nipili keru keru lipo lkiemili.
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 Enge nimbo lkimilindo lino ipuki tirimolo ulu pulumunga pulu iye Jisas wambo kanolipo pamili. Linonga ipuki tirimolo ulumu yu manda tendembalo. Yu pilipelie, Goteni tewi nimo mele tepo kondombo kinye paa tono kolopo molopo kondombo nimbelie yu mindili nomba unjo polopeyana kolorumu. We imbomani unjo polopeyana koromele imboma aku imbo kerima nimele nalo Jisas unjo polopeyana uku toko panjingeimunga pipili naa kolopa konopu awini lipe naa mundupelie akuna angilipe kolorumumunga kinye Gote kombu nokopa moromo polomunga imbo kindo yu pumbe Gote kinye moromo.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Lino tiye naa tepili ningo Jisasini terimu ulu wamongo pileio. Ulu pulu keri teli imbomani Jisas kinye mumindili kolko mindili tiringi kinye yu enge nimbe molorumu mele wamongo pilko molaio. Yu aku teko teringi kinye molorumu mele liko manjikolio eno paimbo konopu enge nipili molko, tamba naa ningo ipuki tirimele mele tiye naa kolaio.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Paimbo, ulu pulu kerima teko maindo mundungei opa teremele nalo meme te oi naa oli.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 — ausente —
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 — ausente —
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 Goteni eno tepa wamopili enge ningo angileio. Gote eno nimbe amenge teremo aku ulumu Lapalini enonga bakuluma ningo amenge teremele mele. Bakulu te yunge lapani mane naa tirimo bakulu te moromoya? Molo.
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 Bakuluma pali enonga lapalini molko kondangei ningo mapuni toko mane tirimele aku mele Goteni eno molko kondangei nimbe mindili naa timo lemo eno mepa lteli bakuluma mele moromele, yunge bakulu tukumema naa moromele.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Imu kape liko manjeio! Lino bakuluma molorumulu kinye linonga ya maina lapalini molko kondangei ningo mindili tiko mane tiringi kinye linoni enonga unguma lipo awili tipo taka lipo molopo paa teremele nimbo molorumulu. Aku lemo linonga minima kinye konopuma kinye nokoromo Lapamuni lino mane tirimona yu kinye molopo kondamili nimbo yunge unguma pilipo yu maindo molamili.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Wali alaye kolo mele linonga lapalini lino molko kondangei ningolio enongano konopuni pilkolio mindili tiko mane tiringi, nalo Goteni pilipe kondopa lino tumbi tipe mane tirimo akumuni lino waliwalima paa lipe tapondoromo. Lino popo tipo kake telima molamili nimbelie aku teremo.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Linonga lapalini molko kondangei ningolio lino mindili tirimele kinye konopu naa tipo moromolo. Mindili nombolio konopu keri kau panjipo moromolo. Nalo oi mane tirimele kinye pilipo lipolio pele ulu tumbi nilima tepo konopu u nipili taka lipo moromolo.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Akumunga, enonga kima enge naa nimbe ongopa topa lemo lemo, kinye ki winjiko kongono teaio. Enonga kimboma kolomo lemo enge ningo kambuleio.
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 Kimbo keri ltemo imboma enonga kimboma kamukumu keri naa liepili. Altopa penga liepili ningolio aulke toya tolina paio.
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Imboma kinye konopu tendekuna pupili taka liko molko kondongei uluma enge ningo teko molko, enonga konopuma kinye kangima pali Gotenga ningo Goteni kanopa kake teremo nimbe kanoromo uluma enge ningo teko molaio. Aku kake teli ulu naa tenge lemo Awilimu naa kanonge.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Unjo te mongo kombili telima toromo aku mongo mele enonga imbo teni Goteni eno we kondo kolopalie lipe tapondorumu ulumu tiye kolopa molopa kenjimbelo kinye eno tepa mongo mongo kondopa eno tepa kenjimbelo. Aku ulu wendo naa opili ningo wamongo kanoko molaio.
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Imbo teni wapu ulu kerinali naa tepili. Oi Isoni Gote umbulu tirimu mele aku teko naa teaio. Iso lapani iye komomunga nimbe timbelo melema ulure molo nimbe langi walitikale nombaimunga limbei aku mele pengama yolo ltimu.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 I nimboi ulu eno liko manjirimele. Iso yunge melema altopa limbei terimu nalo lapani molo nimu. Aku wali Iso mane ungu naa lipelie kola awini terimu nalo yu konopu alowa tembalo aulke naa lerimu.
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Eno melema kanoko ambolongei kombuna wendo naa oli. Oi Israel imboma Sainai Muluna nondoko ongo tipe alimbili nomba tumbulu topa ipo lepa poporome awili toromona kanoringi.
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 Akuna biukel te ungu nimbe iye teni ungu nimu imboma pilkolio mini lteko Mosesindo ningei lino altopo naa pilimolo ningi.
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 Goteni i ungu nimuna pilkolio mini lteringi akumu i tepa: Imbo te molo kongi lopa te kape muluna nondopa pumbe olando pumbei tembalo kinye kouni toko kondangei nimumunga aku ungu ningi.
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 Neya aku uluma wendo orumu kanokolio mini lteringi uluma Moses yu pilipe kanopalie na kape mini ltepo pungu pungu nio, nimu.
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Eno aku tepa komburenga naa oringi. Aku molo. Eno Gote moromo mulu Saion oringina moromele. Akumu ulke kombu awili Jerusalem. Aku ulke kombu awilimu koinjo molopa kau puli Gote enge nilimu moromo mulu kombuna ltemo. Ensel kambu manda naa tolima tono kolko maku toko moromelena eno oringi.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Akuna Gotenga imboma, enondo nanga bakulu komomu nimu imboma nombeya teko moromelena oringi. Kano imbomanga imbima mulu kombuna buk tenga moromo. Imbomanga pali kot pileli Gote moromona oringi. Goteni kanopa imbo tumbi nilima nimbe imbi tirimo imbo tukumema moromelena oringi.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Goteni imboma tapombo nimbelie ungu koinjo nimumu enge tirimu iye Jisas moromona oringi. Aku ee nimbe mi lerimu ungu koinjomu enge timbei Jisasinga mememuni imbomanga pupe lteko torumuna wendo oringi. Abelenga mememuni pundu topili nimu mele Jisasinga mememuni aku tepa naa nimo. Aku mememuni ulu penga wendo opili nimo.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Maina iyemuni koro oi ya mai kombuna moloringi imbomando ungu enge nili mare nimbe tipe lepi lepi torumu wali naa pilimolo ningi. Aku ulu teringimunga Goteni umbuni tirimu kinye eno kowa pungei aulke te naa lerimu. Aku lemo mulu kombuna orumu iyemuni ungu engema linondo yando nimbe tipe lepi lepi toromo wali naa pilimolo nimbo umbulu timolo lemo mindili timbelo kinye kowa pumolo aulke te lembaloya? Paa naa lembalo. Akumunga eno kinye nimo iyemu umbulu naa tieio.
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Koro oi Goteni nimu ungumuni mai parambala tenderimu, nalo kinye yuni ungu te nimbe panjipelie nimbei,
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Ungu altopo walite kamukumu parambala tepili ungu nimumuni mulu mai talo tepa wamorumuma pali kolo wangombalo lipe ondoromo. We lepa kau pumbelo melema kau lope lape naa teli we lepili nimbe Goteni oi lope lape tendeli melema pali wendo lipe ltendembalo.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 — ausente —
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 — ausente —
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.