Atos 9

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Filiponi neya aku tepa terimu wali Sol oi pulu polopa Awilimunga imboma mindili lipe tirimu mele tiye naa kolopa, eno kolangei nimbe eno mindili lipe tipe molorumu. Aku tepa molombaindo Gote popo tondoli iyemanga iye nomimu molorumuna pumbe
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 waltindirimu kinye iye nomimuni pipia te topa tipelie nimbei, “I iye Sol, Damaskus kombu pumbe Juda imboma maku toko Gotenga ungumu pimele ulkemanga pumbe, Jisas ipuki tiko moromele imboma kanopa ka tipe Jerusalem yando mepa opili,” nimu.
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Aku wali Sol yu Damaskus nondopa pumbei purumu kinye muluna pa enge nili te mainye omba yu molorumuna tondolo pa terimu.
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Yu mini lepalie ai topa mainye lepa pilerimu kinye ungu te yundo nimbei, “Sol, Sol nuni ambe temona na mindili liko tirinoya?” nimu.
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 Kano tepa nimu kinye Soloni nimbei, “Awilimu, nu nariya?” nimu.
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 Kinye ola angilkono ne taun awilina tukundo pani. Akuna punio kinye nu tenio mele imboreni nimbe timbelo,” nimu.
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Sol kinye peya puringi iyemani ungu pileringi nalo, imbo te naa kanokolio, eno ungu naa ningo we angileringi.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Sol kano mongo makilipe ola molorumu nalo mongoni melte naa kanorumu. Akumunga yu peya puringi iyemani yu ki ambolko meli Damaskus kombu tukundo puringi.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Wali yupoko yu mongoni melte naa kanopa langi kape no kape naa nomba we perimu.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Damaskus tukundo Jisasinga ungu pileli iye te molorumu, aku iyemu yunge imbi Ananaias. Awilimuni yu molorumuna omba mongo indi kumbu tipelie “Ananaias” nimbe waltindirimu.
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Kano kinye Iye Awilimuni yundo nimbei, “Awili aulke te imbi leko Aulke Toya Tolimu nimele kanona nu pungolio nini Judasinga ulkena tuku pungolio waltindikolio i teko niwi. Tarsus kombu iye Sol kanomboi ondu niwi. Kano Tarsus kombu iyemu yu akuna konge tepa moromo kani pungo kanowi!
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 Sol yu mongo indi kumbu te tepa kanomo kinye aku kumbuna tukundo iye te yunge imbi Ananaias aku iyemu yu omba yunge kimu mongona pala noimo kinye yunge mongomu penga lembalo,” nimbe Awilimuni nimu.
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 I tepa nimu wali Ananaias ungu topondopa nimbei, “Awilimu, iye akumuni nunge Jerusalem moloringi imboma tepa kenjipe mindili lipe tirimu mele imbo awini temane toko nimelena pio.
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 Gote popo tondoli iyemanga iye awilimani yu pipia toko tiringima lipe mepa ombalie nunge imbi leko eno tapopili ningo konge teremele imboma ka timbeindo purumu,” nimu.
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 Nalo aku tepa nimu wali Awilimuni yundo nimbei, “Aku tepa molo. Iye nio akumu yu nanga kongono tendepili nimbo kanopo ltiu iyemu. Yuni nanga ungumu Israel imbo naa mololi imbo tawendoma kinye enonga iye nomi kingima kinye molongemanga kape Israel imbo molongemanga kape yu pumbe nimbe timbelo kani nu paa nio mele pungo tepuwi.
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 Yu nanga ungumu nimbe andopa tipelie nanga ungumunga nimbe umbuni mepa mindili nombalo mele nani lipo ondombo,” nimu.
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Kano kinye Ananaias pumbe ulke nimu kanona tukundo pumbe Sol ki pala noipelie ambolopalie nimbei, “Ango Sol, nu aulkena oni orunu kinye Awilimu nuni kanorunu. Imunga aku kano iye Jisasini nu mongo kelko makilko kanoko Mini Kake Telimu nunge konopuna omba molopa manda tepili nimbe na puwi nimona i oro,” nimu.
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Kano tepa nimu kinye walitikale yunge mongona melte pipi tirimu kanomu omba wendo purumu kinye yu kelepa mongoni melema manda kanopa imbi tipelie, yu ola angilipe Kraistinga iyemu kamukumu molambo nimbe no ltimu.
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 Aku tepalie yu langi pokore norumu kinye yu kelepa enge perimu.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Yu kano koinjo pumbelie Judia imbomanga maku toko Gotenga ungu pileringi ulkemanga tumbi tipe pumbe Jisas kongono andopa tepa molorumu mele nimbe tipelie nimbei, “Jisas yu aku Gotenga malo,” nimu.
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Yuni ungu nimuna pileringi imbomani mini ltekolio waliko pilko ningei, “Ne aku nimo iyemu Jisasinga imbimu leko popo toringi imbo Jerusalem moloringima tepa kenjipe topa bulu balu tipe mundupe mumindili lipe tirimu kano iyemu moloya? Kinye kelepa ya omba aku teko moromele imboma ka tipe Gote popo tondoli iyemanga iye awilima moromelena mepa pumbei terimu iyemu lepamo,” ningi.
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Nalo Sol yunge engemu olandopa purumu. Goteni eno lipe tapondombalo iye mundumbo nimbe kanopa ltimu iye Kraist aku Jisas yu kano iyemu molorumu mele enge nimbe, nimbe tirimu kani Judia imbomani yundo ungu te topondoko manda naa ningi.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Wali awi teli omba purumu kinye Juda imbomani Sol tongeindo wai toringi,
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 nalo yu pilerimu. Yu tongeindo ipu leli tangoli kape kombu ulke pape kerepulumanga nokoringi.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Nalo walite ipu leli yu lombili puringi imbomani yu naa tangei ningo yu meko pungo kombu liko okoko kou pape teringina meko pala pungolio akuna makopana lakilko ka moko tokolio ka anjiko mainye munduringi.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Aku kombu tiye kolopa pumbe pumbelie Sol kano Jerusalem kombu ombalie, Jisasinga ungu pileli imboma kinye peya molombai terimu nalo enoni yu paa paimbo Jisasinga ungu pileli iye te molo ningo liko manjikolio yu pipili koloringi.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Nalo Barnabasini yu lipe iye aposelema moloringina meli pumbelie aku iyemando nimbei, “Iye imu aulkena pumbe Awilimu kanorumu. Aku wali Awilimuni yundo ungu te nimu kano kinye yu Damaskus kombu pumbe Jisasinga ungumu pipili naa kolopa nimbe tirimu,” nimbe aku tepa nimbe tirimu.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Aku ungu nimumunga Sol yu eno kinye peya molopa, Jerusalem kombu we andopa molopa, Awilimunga ungumu pipili naa kolopa andopa nimbe tirimu.
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Yu kinye Grik ungu ningi Juda imboma kinye ungu mele nale teringi nalo aku imboma enoni yu toko kondongei teringi.
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Aku tongei teringi mele Jisasinga ungumu pileringi iye angenupilini pilkolio, yu Sisaria mainyendo meko pungolio Tarsus kombu puwi ningo munduringi.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Kano kinye Soloni imboma tepa kenjirimu ulumu tiye kolorumu kinye Judia kinye Galili kinye Samaria kinye kano kombumanga Jisasinga imboma umbuni te wendo naa orumu. Aku kinye imboma molko kondoringi. Awilimu pipili kolko yunge ungumu pilipo lipo teamili ningo moloringi. Kinye Mini Kake Telimuni eno tapondorumu wali yunge talapemu enge nimbe imbo awini yunge talapena tukundo tukundo puringi.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Pita kano kombumanga pali andopalie walite Lida nimbe kombu taun tenga Gotenga imbo moloringima pumbe kanorumu.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Akuna iye te molorumumunga imbi Ainias, yu kimbo ki kololi iyemu yunge enge te naa perimu. Poinye ki talonga tukundo ainyembo kau lerimu.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Kano wali Pitani kano iyemundo nimbei, “Ainias, Jisas Kraistini nu koinjo pani nimo kani nu ola angilko nunge ainyembo lenio kunumu kimbuwi,” nimu. Aku tepa nimu kinye yu kano walitikale ola angilerimu.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 Lida kombu taun imboma kinye Saron kombu taun imboma kinye pali yu kanokolio konopu topele toko Awilimunga ungumu pilko moloringi.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Jopa nimbe kombu taun tenga tukundo Awilimunga ungu pileli ambo te molorumu. Aku ambomu yunge imbimu Tabita, tendeku imbimunga kelepa Grik unguna aku Dorkas ningi. Yu waliwali tiye naa kolopa, umbuni perimu imboma kondo kolopa imbo koropa nolima lipe tapopa terimu.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Pita yu Lida taun molorumu kano walimanga aku ambomu kuro torumu kinye yu kolorumu. Kelko yunge onomu no ltendeko ulkemunga olana kiripi tenga noiringi.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 Jopa kinye Lida taun talo nondoko nendo yando leringili. Akumunga Awilimunga ungu pilko lombileli imbomani Pita Lida kombu molorumu ungu pilkolio enoni iye talo yu molorumuna liko munduringi. Aku kinye elo ongo yu paa konge tekolio ningili, “Nu peya pamili nimbo limbili ombolo,” ningili.
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Pita kano aku iye talo kinye peya pumbe yu ulkena purumu kinye yu kano meko ulkemunga ola kiripina meko puringi. Ambo waima Pita angilerimuna nondoko ongo makai tendeko ongo angilko kola tekolio Dorkas yuni koinjo molopalie enonga maminye tenderimuma ongo liko ondoringi.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Kano kinye Pitani eno ulke kiripina wendo paio nimbe makoropa mundupelie komongo topa pondopa mainye molopa Gote konge terimu. Aku tepalie ambo onomu lerimuna topele topa kanopalie nimbei, “Tabita nu ola angiliwi,” nimu. Kano tepa nimu kinye ambo kano mongo makilipelie Pita kanopa imbi tipelie ola molorumu.
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Pitani ambo kanomu yu ki ambolopa ola lipe anjipelie, Awilimunga imboma kinye ambo waima peya waltindipelie Dorkas kano koinjo pumo kani ongo lieio nimu.
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 I ulu wendo orumumu Jopa taun imboma pali pilkolio, imbo awinini Jisas yu paimbo Kraist, yu linonga Iye Awili molopili ningo enge ningo ipuki tiringi.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Pita kano, wali awini Jopa kombuna iye te kinye molorumu. Aku moloringili iyemunga imbi Saimon, yu kongi kao kangini mele mare tepa wamopa kou ltimu iyemu.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.