Atos 7

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kano wali Gote popo toringi iyemanga iye nomi awilimuni kot tendepalie Stiven ungu waltindipe i tepa nimu, “Nundo i nimele unguma paimboya?” nimu.
1 O Grande Sacerdote perguntou a Estêvão: — O que essas pessoas estão dizendo é verdade?
2 Kano tepa nimu wali Stiven ungu pundu topa i tepa nimu, “Ango ara kame nanga ungumu pileio. Linonga oi kalopa ltimu ara kaue Abraham i kombu oi naa omba kombu Haran oi naa pumbe yunge kombu Mesopotemia kombu oi we molopili imbi olandopa moromo Gote yu molorumuna ombalie nimbei,
2 Estêvão respondeu: — Irmãos e pais, escutem! O
3 Nunge mai kombumu kinye nunge pulu ltemo imboma kinye tiye kolko nani nu puwi nimbo lipo ondombo kombuna puwi, (Stt 12:1)
3 E Deus lhe disse: “Saia da sua terra e do meio dos seus parentes e vá para uma terra que eu lhe mostrarei.”
4 Aku ungumu pilipelie Abraham yunge Mesopotemia kombu imbite Kaldia tiye kolopa Haran kombu pumbelie molorumu. Aku wali yunge lapa kolorumu kinye Goteni lino i moromolo kombuna yando lipe mundurumu.
4 Então ele saiu da Caldeia e foi morar em Harã. Depois que o pai dele morreu, Deus trouxe Abraão para esta terra onde vocês agora estão morando.
5 I kombuna mai owe kolte kape Abraham yu kamukumu ambolopili nimbe naa tirimu. Nalo Goteni yu kinye yunge kalopa limbelo imboma kinye i kombumu linge nimu. Abraham yu bakulu te kape oi naa meli wali aku tepa nimu.
5 Ele não deu a Abraão nem mesmo um palmo desta terra, mas prometeu que ia lhe dar toda esta terra e que depois ela seria dos seus descendentes. Quando Deus fez essa promessa, Abraão ainda não tinha filhos.
6 Goteni yundo nimu mele i tepa,
6 Ele disse a Abraão: “Os seus descendentes vão viver como estrangeiros em outra terra. Ali eles serão escravos e serão maltratados durante quatrocentos anos.”
7 Aku kinye eno ka kongono tinge imboma umbuni timbo kelko eno kano kombumu tiye kolko, yando ongo i kombuna na ongo popo tinge. (Stt 15:13-14)
7 — E Deus disse ainda: “Eu castigarei a nação que os escravizar. Depois disso eles voltarão daquela terra e me adorarão neste lugar.”
8 Aku nimbelie Goteni tembo nimu unguma Abrahameni na kinye kamukumu pepili nipili nimbe yu kinye yunge kalopa limbelo unguluma kinye kangi te kopiko wendo liko lteangei nimu. Goteni aku teko teaio nimumunga Abrahameni ungulu Aisak mepalie wali kelepa wali ki talo omba purumu kinye yunge kangi pundu te kopipe wendo ltimu. Kano kinye Aisakeni Jekop mepalie aku ulu terimu. Kelepa Jekoponi lino Israel imbo moromolomanga kalko ltingi ara kaue iye 12 mepalie aku ulu kala terimu. Kinye aku ulumu yando yando teremolo.
8 Deus deu a Abraão a cerimônia da circuncisão como prova da aliança que fez com ele. Por isso Abraão circuncidou o seu filho Isaque uma semana depois do seu nascimento. Isaque circuncidou o seu filho Jacó, e Jacó fez o mesmo com os seus doze filhos, os patriarcas .
9 Kano kinye linonga ara kaue Jekoponi merimu iyemani enonga angenu Josep kinye konopu keri panjikolio kombu Isip pungei puringi iye mare kinye yu kou mone ltingi. Jekop kolo toko kou mone likolio yu imbo tenga kongono kendemande iyemu molopili meko paio ningi. Nalo Goteni yu kinye molopalie,
9 Estêvão continuou: — Os irmãos de José tinham inveja dele e o venderam para ser escravo no Egito. Mas Deus estava com ele
10 yu lipe tapondopa umbuni wendo orumumanga pali wendo ltimu. Yuni yunge lipe manjilimu tipe, Isip kombu iye kamako king awilimuni yu kanopa penga pilipili nimu wali Josep yu Isip kombu gavman iye nomi molopa yunge ulkemu kinye Isip kombumanga mele ltemoma pali nokopili nimu.
10 e o livrou de todas as suas aflições. Quando José apareceu diante de Faraó, rei do Egito, Deus lhe deu sabedoria e modos agradáveis. E Faraó o nomeou governador do Egito e do palácio do rei.
11 Aku wali kelepa Isip kombu kinye i moromolo kombu Kenan kinye engele awili te orumu. Aku wali imboma umbuni perimu. Aku wali linonga ara kaue kame kere langi lingei aulke te naa lerimu.
11 Depois houve falta de alimentos e muito sofrimento no Egito e em Canaã, e os nossos antepassados não tinham mais o que comer.
12 Kano wali Jekoponi Isip kombu kere langi nombeya teko noirimele ningi ungu pilipelie yunge malopili linonga ara kaue kame pulu polko Isip kombu langi lipeio nimbe lipe mundurumu.
12 Mais tarde, Jacó ouviu dizer que no Egito havia trigo e mandou pela primeira vez os nossos antepassados até lá.
13 Wali talo tiko Isip kombu puringi kinye Joseponi angenupilindo na Josep nimbe yunge imbi lepa tirimu, aku kinye kelepa kingimuni Joseponga imboma kanopa imbi tirimu.
13 Na segunda vez José contou aos seus irmãos quem ele era, e Faraó ficou sabendo da família de José.
14 Aku wali Joseponi yunge lapa Jekop yunge imboma kinye yando wangei neio nimbe ne kano angenupilindo nimbe mundurumu. Jekop yunge imboma lipe popo tipe imbo 75 waye moloringi.
14 Então José mandou buscar o seu pai Jacó e todos os seus parentes, a fim de irem para o Egito; eram setenta e cinco pessoas ao todo.
15 Yando waio nimu kinye Jekop Isip kombu purumu. Aku kombuna yu kinye yunge malopili kinye peya anda leko koloringi.
15 Jacó foi para o Egito, e ali ele e os nossos antepassados ficaram morando até o dia da morte deles.
16 Enonga onoma kelko Kenan kombu meko yando ongo Sekem kombu meko ongo oi Abrahameni Sekem iye Hamoronga malopilinga mai te pame tepa lipe oi yunge ambomu ono terimu kanona meli pungo eno ono teringi.
16 Depois os corpos deles foram trazidos para Siquém e postos no túmulo que Abraão tinha comprado dos descendentes de Hamor por um certo preço.
17 Goteni oi Abrahamendo nunge imboma kombu ponengena wendo limbo nimu kano walimu nondopa wendo ombai terimu kinye linonga imbo Isip kombu moloringi mele anjiko anjiko awi teli kalko liko moloringi.
17 — Quando estava chegando o tempo de Deus cumprir o juramento que havia feito a Abraão, o nosso povo tinha aumentado muito no Egito.
18 Aku wali Isip iye nomi king te kolo wangopa molorumu kanomuni oi Joseponga temanemu wamba naa pilerimu.
18 Então um rei que não sabia nada a respeito de José começou a governar o Egito.
19 Aku iyemu yuni linonga oi ara kaue kamendo kolo topa tipe tepa kenjipe, ara kaue kame mindili lipe tipe enonga bakuluma peya naa molko ulke tawendo malio kolangei noiengei nimu.
19 Esse rei enganou e maltratou os nossos antepassados, a ponto de obrigá-los a abandonar as suas próprias criancinhas para que elas morressem.
20 Aku ulu teko molangei Moses merimu. Yu kau we ungulu te naa merimu. Ungulu akumu Goteni kanopa penga pilerimu ungulumu merimu. Oli yupokonga tukundo yunge lapanga ulkena tukundo lopeke teko noiko moloringi.
20 Nesse tempo nasceu Moisés, que era uma linda criança, e durante três meses os seus pais cuidaram dele em casa.
21 Aku wali kelko penana noiringi kinye iye nomi kingimunga lemenuni kanopa lipelie nanga ungulumu nimbe yunge ulkena mepa pumbe nokorumu.
21 Mas, quando tiveram de abandoná-lo, a filha do rei o adotou e criou como seu próprio filho.
22 Kano kinye Isip imbomanga lipe manjili perimu mele pali Moses mane tiringi. Kano kinye yu lipe manjili pepa unguma tumbi tipe nimbe uluma enge nimbe tepa molorumu.
22 E assim ele foi instruído em toda a ciência dos egípcios e se tornou um homem que falava e agia com autoridade.
23 Mosesinga poinye 40 perimu kinye yunge Israel manga pupumu kano pambo konopu lerimu.
23 Estêvão disse ainda: — Quando Moisés já estava com quarenta anos, resolveu ir ver a sua gente, os israelitas.
24 Kano pumbe kanorumu kinye Isip iye teni Israel iye te tepa torumu. Kano ulu kanopalie yuni Israel iyemu tapondopa Isip iyemu topa kondorumu.
24 Ali viu um egípcio maltratando um homem do seu povo. Então defendeu o israelita e o vingou, matando o egípcio.
25 Mosesini ya Goteni yunge imboma liko tapondani puwi nimo ningo liko manjengei kondopu lerimu nalo Israel imbomani aku teko naa liko manjiringi.
25 Moisés pensava que os israelitas entenderiam que Deus ia libertá-los por meio dele, mas eles não entenderam.
26 Otilikondo Israel iye talo opa teringili kinye Moses pumbe kanopalie yuni opa teringili iye talo ambolopa lipelie nimbei, ‘Elo angenangolo talo ambe telka opa terembele ya? Angenangolo talo opa tengele manda naa tembalo,’ nimu.
26 No dia seguinte Moisés viu dois israelitas brigando. E, tentando apartar a briga, disse: “Homens, escutem! Vocês são irmãos; por que estão brigando?”
27 Kano kinye tepa kenjirimu kano iyemuni Moses pera tipe anjo mundupelie nimbei, ‘Narini lino nokani nimbe nu mako tomoya?
27 — Mas aquele que estava maltratando o outro empurrou Moisés para um lado e disse: “Quem pôs você como nosso chefe ou nosso juiz?
28 Olianga nuni Isip iyemu toko kondonio mele kinye na topo kondambo ningo ninoya?’ nimu.
28 Você está querendo me matar como matou o egípcio ontem?”
29 Aku tepa nimu kinye Mosesini pilipelie Kingimuni yu tombalo nimbe kowa pumbelie Mitiene imbomanga kombuna pumbe omba angili iyemu molorumu. Yu akuna molopalie ungulu talo merimu.
29 Quando Moisés ouviu isso, fugiu do Egito e foi morar na terra de Midiã, e ali nasceram dois filhos dele.
30 Moses kano Mitiene imbomanga kombuna molopili poinye 40 omba purumu. Kano kinye walite yu kombu ku lelina andopa Mulu Sainai polorumuna nondopa molorumu kinye mulu kombuna ensel te yu molorumuna omba unjo tenga tipe nomba perimuna omba molorumu.
30 — Quarenta anos mais tarde, quando Moisés estava no deserto, perto do monte Sinai, um anjo apareceu a ele, no meio do fogo de um espinheiro que estava queimando.
31 Mosesini aku ulumu kanopalie konopu awini lipe mundurumu. Aku tepalie terimu ulumu kanombaindo nondopa purumu. Kano kinye Awilimunga ungu te unjona wendo orumu. Aku ungumu pilerimu mele i tepa,
31 Moisés ficou admirado com o que estava vendo e chegou perto para ver melhor. Então ouviu a voz do Senhor, que disse:
32 Na lemo nunge kolenaleni popo toringi Gote moro. Abraham kame Aisak kame Jekop kameni popo toringi Gote i moro, (Kis 3:6)
32 “Eu sou o Deus dos seus antepassados, o Deus de Abraão, de Isaque e de Jacó.” Moisés tremia de medo e não tinha coragem de olhar.
33 Kano wali Awilimuni nimbei,
33 Então o Senhor disse: “Tire as sandálias, pois o lugar onde você está é um lugar sagrado.
34 Nanga Isip moromele imboma mindili noromele mele kanopo pora tipo moro. Eno umbuni meko kola teremele mele pilipolio eno kinye lipo tapondombo nimbo mainye ondu kani nu Isip kombu kelko pani nimbo mundumboi tero, (Kis 3:5,7-8,10)
34 Eu tenho visto como o meu povo está sendo maltratado no Egito; tenho ouvido os gemidos deles e desci para libertá-los. Agora vou mandar você para o Egito.”
35 Iye Moses yu oi Isip kombu molorumu kinye Israel imbomani i teko ningi kano, ‘Narini lino nokani nimbe mako tomoya?’ ningo yunge ungu liko tu tiringi kano iye Moses Goteni yu yunu kanopa lipe nanga imboma nokoko, eno tapondoko mindili noromelema wendo lieni nimbe unjona tipe nomba perimumunga ensel tendo nunge kimuni Moses tapoko tipuwi nimu.
35 E Estêvão continuou: — Esse mesmo Moisés foi rejeitado pelo povo de Israel. Eles lhe perguntaram: “Quem pôs você como nosso chefe ou nosso juiz?” Deus enviou esse Moisés como líder e libertador, com a ajuda do anjo que apareceu no espinheiro.
36 Kano iye Mosesini imboma Isip kombu mepa wendo orumu. Eno Isip tukundo moloringi kinye kape nomu kondolina oringi kinye kape kombu ku lelina poinye 40 andoko moloringi kinye kape yuni ulu enge nili awini mare terimu.
36 Foi ele quem tirou os israelitas do Egito, fazendo milagres e maravilhas naquela terra, e também no mar Vermelho, e no deserto, durante quarenta anos.
37 I Mosesini kau Israel imbomando nimbei,
37 Foi esse mesmo Moisés quem disse aos israelitas: “Do meio de vocês Deus escolherá e enviará para vocês um profeta , assim como ele me enviou.”
38 Israel imboma kombu kuna moloringi kinye aku iye Moses peya moloringi. Yu linonga kolepalema kinye Mulu Sainai molopa ungu nimbe tirimu enselemu kinye peya moloringi. Goteni we pepa kau pumbelo naa pora nimbelo unguma lino nimbe timbeindo Moses ungu imbo tondorumu. Moses yuni aku kano unguma pilipelie lino yando nimbe tirimu.
38 Foi Moisés quem esteve com os israelitas reunidos no deserto; ele esteve lá com os nossos antepassados e com o anjo que falou com ele no monte Sinai. E foi Moisés quem recebeu e nos entregou as mensagens vivas de Deus.
39 Aku tepa terimu nalo linonga ara kaue kameni Goteni yundo nokowi nimbe kanopa ltimu iye Mosesinga ungumu tenge tipo naa pilimolo ningo yu umbulu tiko eno Isip kombundo altopo pamolo ningo waka koloringi.
39 — Os nossos antepassados não quiseram obedecer a Moisés, mas o rejeitaram e queriam voltar para o Egito.
40 Moses mulu Sainaina ola pumbe welea maindo naa orumu kinye Israel imbomani Aronondo ningei
40 Eles disseram a Arão: “Faça para nós deuses que irão à nossa frente. Não sabemos o que aconteceu com Moisés, aquele homem que nos tirou do Egito.”
41 Kano walimunga kao kailepo walo none teli te teko wamokolio ningei, Imu linonga Gote ningo popo toko melema kalko, eno enongano teko wamoringi mele pilkolio konopu tiko kongi kaloringima kinye langi nongo tono kolko moloringi.
41 Então fizeram uma imagem em forma de bezerro e mataram animais para oferecer a ela como sacrifício . Depois deram uma festa em honra da imagem que eles mesmos tinham feito.
42 Aku terimumunga Goteni eno umbulu tipe oli kinye ena kinye kombu kandiye kinye muluna angimoma enoni linonga pulu imboma ningo popo toko melema kalko teringi kinye kanopalie manda, enonga aku teko teangei nimbe tiye kolorumu. Aku teringi mele iye profet teni ungumu bukuna torumu mele paa teremo. Aku ungumu topa panjirimu mele i tepa,
42 Mas Deus se afastou deles e deixou que adorassem as estrelas do céu, como está escrito no Livro dos Profetas : “Ó povo de Israel, não foi para mim que vocês mataram e ofereceram animais em durante quarenta anos no deserto.
43 Aku molo. Eno sel kunu ulke meko puringimu kolo gote Molekenga kuro ulkemu ningo meko pungo,
43 Vocês carregaram a barraca do deus e também a imagem da estrela de Raifã , o deus de vocês. Esses eram ídolos que vocês tinham feito para adorar. Por isso vou mandar vocês para além da Babilônia.”
44 Kombu ku lelina linonga ara kaue kameni Gote eno kinye molorumu sel ulke kanomu kanoko Gote lino kinye moromo ningo enoni yu popo toko melema kaloringi sel ulkemu takoko anjiringi. Goteni Mosesindo i teko i teko takangei nimbe ulkemu angilimbelo mele lipe ondopa aku teko enoni takoko anjiringi.
44 — No deserto, os nossos antepassados tinham consigo a Tenda da Presença de Deus . Essa Tenda foi feita como Deus tinha mandado Moisés fazer, de acordo com o modelo que Deus lhe havia mostrado.
45 Kelepa yandopa Josuani linonga ara kaue kame nokorumu kinye eno kano sel ulkemu tekiriko, Goteni tirimu kombuna meko ongo anjiringi. Goteni kano kombuna imbo talape lupe peringima linonga ara kaue kame kolo wangoko molangei, aku maimu lengei kanona peremele imboma kamukumu pangei nimu kinye kano kombuna oi peringi imbo talapema enoni toko munduko, sel ulkemu meko ongo kanona takoringi, yandopa iye nomi king Devit molorumu wali we angilerimu.
45 Eles tinham recebido a Tenda dos seus antepassados e a levaram quando foram com Josué e conquistaram as terras das nações que Deus expulsou de diante deles. A Tenda ficou lá com eles até o tempo de Davi.
46 Goteni konopu noirimu iye Devit yuni Gotendo waltindipelie nimbei, ‘Na kalopa ltimu iye Jekop popo torumu Gote molombalo ulke te oi sel ulkemu angilerimu mele, manda manjipo takondamboiya?’ nimu.
46 Davi recebeu a aprovação de Deus e pediu licença para construir uma casa para o Deus de Jacó.
47 Nalo Goteni molo nimu kinye Devitinga malo Solomon yu Devit kolo wangopa iye nomi kingimu molopalie Gotenga ulke tempelemu takondorumu.
47 Mas foi Salomão quem construiu a casa de Deus.
48 Nalo imbi paa olandopa mololi Gote imbomani takoromele ulkemunga naa moromo. Aku mele, Gotenga profet iye teni i tepa nimu:
48 — Porém o Altíssimo não mora em casas construídas por seres humanos. Como disse o profeta:
49 — ausente —
49 “O céu é o meu trono, diz o Senhor, e a terra é o estrado onde descanso os meus pés. Que tipo de casa vocês poderiam construir para mim? Como conseguiriam construir um lugar onde eu pudesse morar?
50 — ausente —
50 Por acaso não fui eu quem fez todas as coisas?”
51 I teringimunga kinye nani enondo i tepo nio. Eno karaye teli imboma, enoni nando Gote teko kenjiko yu ungu taka tondokono, nimele nalo akumu molo. Eno imbo Gotenga ungu naa pileli imboma mele molko enonga komuma pipi tiko konopuma pipi tiko moromele. Eno enonga kolepaleni teringi mele teko, enoni Mini Kake Telimunga ungumu liko umbulu tiko naa pilimolo ningi mele eno aku teko mele nimele.
51 E Estêvão terminou, dizendo: — Como vocês são teimosos! Como são duros de coração e surdos para ouvir a mensagem de Deus! Vocês sempre têm rejeitado o Espírito Santo, como os seus antepassados rejeitaram.
52 Enonga lanieli kolenaleni mindili liko naa tili iye profet te naa molorumu kanomu. Iye profetemani Gotenga Iye Tumbi Nilimu ombalo mele ningo tiringima kape enonga lapali kolepalemani toko kondoringila. Kano kinye profetemani ombalo ningi iye kanomu kamukumu orumu kinye eno nanga ungumu pilko moromele imbomani yu toko kondoringi.
52 Qual foi o profeta que os antepassados de vocês não perseguiram? Eles mataram os mensageiros de Deus que no passado anunciaram a vinda do Bom Servo . E agora vocês o traíram e o mataram.
53 Eno Israel imboma, eno mulu enselemani Gotenga ungu manema tiringi imboma, enoni Gotenga iye kake teli Jisas aku teko toko kondoringi,” nimbe Stiveneni aku tepa nimu.
53 Vocês receberam a lei por meio de anjos e não têm obedecido a essa lei.
54 Yuni enondo aku tepa nimu ungu eno pilkolio yu kinye paa mumindili kolko enonga kerema kongileringi.
54 Quando os membros do Conselho Superior acabaram de ouvir o que Estêvão tinha dito, ficaram furiosos e rangeram os dentes contra ele.
55 Nalo Mini Kake Telimu Stiven yunge konopuna omba molopa manda tenderimu kinye yuni olando tipe kanopa mulu kombuna tukundo kanorumu kinye Gotenga pa enge nimbe telimu kinye yunge engemu kinye akuma kanopa, Jisas Gotenga imbo kindo ola angilerimu ulu kanorumu.
55 Mas Estêvão, cheio do Espírito Santo, olhou firmemente para o céu e viu a glória de Deus. E viu também Jesus em pé, ao lado direito de Deus.
56 Aku ulu kanopalie nimbei, “Araya, mulu kombumu nambu topa anjo yando purumona kanopolio mainye omba maina iye apuwe lerimu iyemu Gotenga imbo kindo ola angiltimona kando,” nimu.
56 Então disse: — Olhem! Eu estou vendo o céu aberto e o
57 Yuni aku tepa Gote kinye Jisas kinye moloringili mele nimu ungu pilkolio, Gote kinye ungu taka tondoromo lepamo ningo yunge ungu nimumu naa pilemili ningo komu pipi tiko eno ungu lupe mare toko tondolo munduko niliko yu molorumuna liko ongo
57 Mas eles taparam os ouvidos e, gritando bem alto, avançaram todos juntos contra Estêvão.
58 yu ambolko kunduko ulke kombu awilimunga wendo liko munduko yu kouni tongei toringi. Oi kotena i tepa i tepa temo kanomolo ningo kondi toringi iyemani yu kouni tongeindo enonga ola pakoringi wale pakolima kulkolio iye wenepo te kanopa angilerimundo nokopili ningo noiringi. Aku iyemunga imbi Sol.
58 Depois o jogaram para fora da cidade e o apedrejaram. E as testemunhas deixaram um moço chamado Saulo tomando conta das suas capas .
59 Kano iyemani yu kouni toko kondongei toringi kinye Stiveneni konge tepalie nimbei, “Awili Jisas, nu moronona wamboi nanga minimu liwi,” nimu.
59 Enquanto eles atiravam as pedras, Estêvão chamava Jesus, dizendo: — Senhor Jesus, recebe o meu espírito!
60 Kano kinye yu kouni toko mainye munduringi kinye komongo topa pondopa ru nimbelie nimbei, “Awilimu i teko kenjirimele ulumu pundu naa toko tiye kolowi,” nimbelie yu kolorumu.
60 Depois, ajoelhou-se e gritou com voz bem forte: — Senhor, não condenes esta gente por causa deste pecado! E, depois que disse isso, ele morreu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.