Atos 7

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kano wali Gote popo toringi iyemanga iye nomi awilimuni kot tendepalie Stiven ungu waltindipe i tepa nimu, “Nundo i nimele unguma paimboya?” nimu.
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Kano tepa nimu wali Stiven ungu pundu topa i tepa nimu, “Ango ara kame nanga ungumu pileio. Linonga oi kalopa ltimu ara kaue Abraham i kombu oi naa omba kombu Haran oi naa pumbe yunge kombu Mesopotemia kombu oi we molopili imbi olandopa moromo Gote yu molorumuna ombalie nimbei,
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Nunge mai kombumu kinye nunge pulu ltemo imboma kinye tiye kolko nani nu puwi nimbo lipo ondombo kombuna puwi, (Stt 12:1)
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Aku ungumu pilipelie Abraham yunge Mesopotemia kombu imbite Kaldia tiye kolopa Haran kombu pumbelie molorumu. Aku wali yunge lapa kolorumu kinye Goteni lino i moromolo kombuna yando lipe mundurumu.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 I kombuna mai owe kolte kape Abraham yu kamukumu ambolopili nimbe naa tirimu. Nalo Goteni yu kinye yunge kalopa limbelo imboma kinye i kombumu linge nimu. Abraham yu bakulu te kape oi naa meli wali aku tepa nimu.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Goteni yundo nimu mele i tepa,
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Aku kinye eno ka kongono tinge imboma umbuni timbo kelko eno kano kombumu tiye kolko, yando ongo i kombuna na ongo popo tinge. (Stt 15:13-14)
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Aku nimbelie Goteni tembo nimu unguma Abrahameni na kinye kamukumu pepili nipili nimbe yu kinye yunge kalopa limbelo unguluma kinye kangi te kopiko wendo liko lteangei nimu. Goteni aku teko teaio nimumunga Abrahameni ungulu Aisak mepalie wali kelepa wali ki talo omba purumu kinye yunge kangi pundu te kopipe wendo ltimu. Kano kinye Aisakeni Jekop mepalie aku ulu terimu. Kelepa Jekoponi lino Israel imbo moromolomanga kalko ltingi ara kaue iye 12 mepalie aku ulu kala terimu. Kinye aku ulumu yando yando teremolo.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 Kano kinye linonga ara kaue Jekoponi merimu iyemani enonga angenu Josep kinye konopu keri panjikolio kombu Isip pungei puringi iye mare kinye yu kou mone ltingi. Jekop kolo toko kou mone likolio yu imbo tenga kongono kendemande iyemu molopili meko paio ningi. Nalo Goteni yu kinye molopalie,
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 yu lipe tapondopa umbuni wendo orumumanga pali wendo ltimu. Yuni yunge lipe manjilimu tipe, Isip kombu iye kamako king awilimuni yu kanopa penga pilipili nimu wali Josep yu Isip kombu gavman iye nomi molopa yunge ulkemu kinye Isip kombumanga mele ltemoma pali nokopili nimu.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Aku wali kelepa Isip kombu kinye i moromolo kombu Kenan kinye engele awili te orumu. Aku wali imboma umbuni perimu. Aku wali linonga ara kaue kame kere langi lingei aulke te naa lerimu.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Kano wali Jekoponi Isip kombu kere langi nombeya teko noirimele ningi ungu pilipelie yunge malopili linonga ara kaue kame pulu polko Isip kombu langi lipeio nimbe lipe mundurumu.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Wali talo tiko Isip kombu puringi kinye Joseponi angenupilindo na Josep nimbe yunge imbi lepa tirimu, aku kinye kelepa kingimuni Joseponga imboma kanopa imbi tirimu.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Aku wali Joseponi yunge lapa Jekop yunge imboma kinye yando wangei neio nimbe ne kano angenupilindo nimbe mundurumu. Jekop yunge imboma lipe popo tipe imbo 75 waye moloringi.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Yando waio nimu kinye Jekop Isip kombu purumu. Aku kombuna yu kinye yunge malopili kinye peya anda leko koloringi.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Enonga onoma kelko Kenan kombu meko yando ongo Sekem kombu meko ongo oi Abrahameni Sekem iye Hamoronga malopilinga mai te pame tepa lipe oi yunge ambomu ono terimu kanona meli pungo eno ono teringi.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Goteni oi Abrahamendo nunge imboma kombu ponengena wendo limbo nimu kano walimu nondopa wendo ombai terimu kinye linonga imbo Isip kombu moloringi mele anjiko anjiko awi teli kalko liko moloringi.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Aku wali Isip iye nomi king te kolo wangopa molorumu kanomuni oi Joseponga temanemu wamba naa pilerimu.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Aku iyemu yuni linonga oi ara kaue kamendo kolo topa tipe tepa kenjipe, ara kaue kame mindili lipe tipe enonga bakuluma peya naa molko ulke tawendo malio kolangei noiengei nimu.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Aku ulu teko molangei Moses merimu. Yu kau we ungulu te naa merimu. Ungulu akumu Goteni kanopa penga pilerimu ungulumu merimu. Oli yupokonga tukundo yunge lapanga ulkena tukundo lopeke teko noiko moloringi.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Aku wali kelko penana noiringi kinye iye nomi kingimunga lemenuni kanopa lipelie nanga ungulumu nimbe yunge ulkena mepa pumbe nokorumu.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Kano kinye Isip imbomanga lipe manjili perimu mele pali Moses mane tiringi. Kano kinye yu lipe manjili pepa unguma tumbi tipe nimbe uluma enge nimbe tepa molorumu.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Mosesinga poinye 40 perimu kinye yunge Israel manga pupumu kano pambo konopu lerimu.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Kano pumbe kanorumu kinye Isip iye teni Israel iye te tepa torumu. Kano ulu kanopalie yuni Israel iyemu tapondopa Isip iyemu topa kondorumu.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Mosesini ya Goteni yunge imboma liko tapondani puwi nimo ningo liko manjengei kondopu lerimu nalo Israel imbomani aku teko naa liko manjiringi.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Otilikondo Israel iye talo opa teringili kinye Moses pumbe kanopalie yuni opa teringili iye talo ambolopa lipelie nimbei, ‘Elo angenangolo talo ambe telka opa terembele ya? Angenangolo talo opa tengele manda naa tembalo,’ nimu.
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Kano kinye tepa kenjirimu kano iyemuni Moses pera tipe anjo mundupelie nimbei, ‘Narini lino nokani nimbe nu mako tomoya?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Olianga nuni Isip iyemu toko kondonio mele kinye na topo kondambo ningo ninoya?’ nimu.
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Aku tepa nimu kinye Mosesini pilipelie Kingimuni yu tombalo nimbe kowa pumbelie Mitiene imbomanga kombuna pumbe omba angili iyemu molorumu. Yu akuna molopalie ungulu talo merimu.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Moses kano Mitiene imbomanga kombuna molopili poinye 40 omba purumu. Kano kinye walite yu kombu ku lelina andopa Mulu Sainai polorumuna nondopa molorumu kinye mulu kombuna ensel te yu molorumuna omba unjo tenga tipe nomba perimuna omba molorumu.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Mosesini aku ulumu kanopalie konopu awini lipe mundurumu. Aku tepalie terimu ulumu kanombaindo nondopa purumu. Kano kinye Awilimunga ungu te unjona wendo orumu. Aku ungumu pilerimu mele i tepa,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 Na lemo nunge kolenaleni popo toringi Gote moro. Abraham kame Aisak kame Jekop kameni popo toringi Gote i moro, (Kis 3:6)
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Kano wali Awilimuni nimbei,
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Nanga Isip moromele imboma mindili noromele mele kanopo pora tipo moro. Eno umbuni meko kola teremele mele pilipolio eno kinye lipo tapondombo nimbo mainye ondu kani nu Isip kombu kelko pani nimbo mundumboi tero, (Kis 3:5,7-8,10)
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Iye Moses yu oi Isip kombu molorumu kinye Israel imbomani i teko ningi kano, ‘Narini lino nokani nimbe mako tomoya?’ ningo yunge ungu liko tu tiringi kano iye Moses Goteni yu yunu kanopa lipe nanga imboma nokoko, eno tapondoko mindili noromelema wendo lieni nimbe unjona tipe nomba perimumunga ensel tendo nunge kimuni Moses tapoko tipuwi nimu.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Kano iye Mosesini imboma Isip kombu mepa wendo orumu. Eno Isip tukundo moloringi kinye kape nomu kondolina oringi kinye kape kombu ku lelina poinye 40 andoko moloringi kinye kape yuni ulu enge nili awini mare terimu.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 I Mosesini kau Israel imbomando nimbei,
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Israel imboma kombu kuna moloringi kinye aku iye Moses peya moloringi. Yu linonga kolepalema kinye Mulu Sainai molopa ungu nimbe tirimu enselemu kinye peya moloringi. Goteni we pepa kau pumbelo naa pora nimbelo unguma lino nimbe timbeindo Moses ungu imbo tondorumu. Moses yuni aku kano unguma pilipelie lino yando nimbe tirimu.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Aku tepa terimu nalo linonga ara kaue kameni Goteni yundo nokowi nimbe kanopa ltimu iye Mosesinga ungumu tenge tipo naa pilimolo ningo yu umbulu tiko eno Isip kombundo altopo pamolo ningo waka koloringi.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Moses mulu Sainaina ola pumbe welea maindo naa orumu kinye Israel imbomani Aronondo ningei
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Kano walimunga kao kailepo walo none teli te teko wamokolio ningei, Imu linonga Gote ningo popo toko melema kalko, eno enongano teko wamoringi mele pilkolio konopu tiko kongi kaloringima kinye langi nongo tono kolko moloringi.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Aku terimumunga Goteni eno umbulu tipe oli kinye ena kinye kombu kandiye kinye muluna angimoma enoni linonga pulu imboma ningo popo toko melema kalko teringi kinye kanopalie manda, enonga aku teko teangei nimbe tiye kolorumu. Aku teringi mele iye profet teni ungumu bukuna torumu mele paa teremo. Aku ungumu topa panjirimu mele i tepa,
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Aku molo. Eno sel kunu ulke meko puringimu kolo gote Molekenga kuro ulkemu ningo meko pungo,
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Kombu ku lelina linonga ara kaue kameni Gote eno kinye molorumu sel ulke kanomu kanoko Gote lino kinye moromo ningo enoni yu popo toko melema kaloringi sel ulkemu takoko anjiringi. Goteni Mosesindo i teko i teko takangei nimbe ulkemu angilimbelo mele lipe ondopa aku teko enoni takoko anjiringi.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Kelepa yandopa Josuani linonga ara kaue kame nokorumu kinye eno kano sel ulkemu tekiriko, Goteni tirimu kombuna meko ongo anjiringi. Goteni kano kombuna imbo talape lupe peringima linonga ara kaue kame kolo wangoko molangei, aku maimu lengei kanona peremele imboma kamukumu pangei nimu kinye kano kombuna oi peringi imbo talapema enoni toko munduko, sel ulkemu meko ongo kanona takoringi, yandopa iye nomi king Devit molorumu wali we angilerimu.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Goteni konopu noirimu iye Devit yuni Gotendo waltindipelie nimbei, ‘Na kalopa ltimu iye Jekop popo torumu Gote molombalo ulke te oi sel ulkemu angilerimu mele, manda manjipo takondamboiya?’ nimu.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Nalo Goteni molo nimu kinye Devitinga malo Solomon yu Devit kolo wangopa iye nomi kingimu molopalie Gotenga ulke tempelemu takondorumu.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Nalo imbi paa olandopa mololi Gote imbomani takoromele ulkemunga naa moromo. Aku mele, Gotenga profet iye teni i tepa nimu:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 I teringimunga kinye nani enondo i tepo nio. Eno karaye teli imboma, enoni nando Gote teko kenjiko yu ungu taka tondokono, nimele nalo akumu molo. Eno imbo Gotenga ungu naa pileli imboma mele molko enonga komuma pipi tiko konopuma pipi tiko moromele. Eno enonga kolepaleni teringi mele teko, enoni Mini Kake Telimunga ungumu liko umbulu tiko naa pilimolo ningi mele eno aku teko mele nimele.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Enonga lanieli kolenaleni mindili liko naa tili iye profet te naa molorumu kanomu. Iye profetemani Gotenga Iye Tumbi Nilimu ombalo mele ningo tiringima kape enonga lapali kolepalemani toko kondoringila. Kano kinye profetemani ombalo ningi iye kanomu kamukumu orumu kinye eno nanga ungumu pilko moromele imbomani yu toko kondoringi.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Eno Israel imboma, eno mulu enselemani Gotenga ungu manema tiringi imboma, enoni Gotenga iye kake teli Jisas aku teko toko kondoringi,” nimbe Stiveneni aku tepa nimu.
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Yuni enondo aku tepa nimu ungu eno pilkolio yu kinye paa mumindili kolko enonga kerema kongileringi.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Nalo Mini Kake Telimu Stiven yunge konopuna omba molopa manda tenderimu kinye yuni olando tipe kanopa mulu kombuna tukundo kanorumu kinye Gotenga pa enge nimbe telimu kinye yunge engemu kinye akuma kanopa, Jisas Gotenga imbo kindo ola angilerimu ulu kanorumu.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Aku ulu kanopalie nimbei, “Araya, mulu kombumu nambu topa anjo yando purumona kanopolio mainye omba maina iye apuwe lerimu iyemu Gotenga imbo kindo ola angiltimona kando,” nimu.
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Yuni aku tepa Gote kinye Jisas kinye moloringili mele nimu ungu pilkolio, Gote kinye ungu taka tondoromo lepamo ningo yunge ungu nimumu naa pilemili ningo komu pipi tiko eno ungu lupe mare toko tondolo munduko niliko yu molorumuna liko ongo
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 yu ambolko kunduko ulke kombu awilimunga wendo liko munduko yu kouni tongei toringi. Oi kotena i tepa i tepa temo kanomolo ningo kondi toringi iyemani yu kouni tongeindo enonga ola pakoringi wale pakolima kulkolio iye wenepo te kanopa angilerimundo nokopili ningo noiringi. Aku iyemunga imbi Sol.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Kano iyemani yu kouni toko kondongei toringi kinye Stiveneni konge tepalie nimbei, “Awili Jisas, nu moronona wamboi nanga minimu liwi,” nimu.
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Kano kinye yu kouni toko mainye munduringi kinye komongo topa pondopa ru nimbelie nimbei, “Awilimu i teko kenjirimele ulumu pundu naa toko tiye kolowi,” nimbelie yu kolorumu.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.