Atos 26
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVT
1 Kano wali Agripani Polondo nimbei, “Kinye nunge terinu unguma ningo tiwi,” nimu.
1 Então Agripa disse a Paulo: “Você pode falar em sua defesa”. Paulo fez um sinal com a mão e começou sua defesa:
2 “King Agripa, kinye Juda imbomani nando teko alowa terinu ningi ungumanga moke ltendepo nimboimunga nunge kumbekerena angilipolio, na tono kolto.
2 “Rei Agripa, considero-me feliz de ter hoje a oportunidade de lhe apresentar minha defesa contra todas as acusações feitas pelos líderes judeus,
3 Nuni Juda imbomanga ungu mele nale teko, ulu pulu teremele palima liko manjiko kondoronomunga nani tono kolopolio nu taka liko molko nanga unguma pileni nimbo walipo pilto.
3 pois sei que conhece bem todos os costumes e controvérsias dos judeus. Portanto, peço que me ouça com paciência.
4 Na oi bakulu moloru wali nanga ulke kombu molopolio mele, kelepo akopo awi lepolio Jerusalem kombu ombo moloru aku uluma Juda imboma palini liko manjirimele.
4 “Como os líderes judeus sabem muito bem, recebi educação judaica completa desde a infância entre meu povo e depois em Jerusalém.
5 Lino Juda imbomanga Gote i tepo kau popo tamili ningo moromele manga pupu te Farisi, aku manga pupumunga na oi tuku moloru. Juda imbomani aku ulumu liko manjirimelemunga pange naa tendemolo konopu lenge lemo akumando ninge.
5 Também sabem, e talvez estejam dispostos a confirmar, que vivi como fariseu, a seita mais rígida de nossa religião.
6 Oi Goteni linonga ara kaue kamendo ulu penga tembo nimbe mi lerimu aku uluma tembalo lepamo nimbo lipo mantiro akumunga na kinye Juda imbomani kot tenderemele.
6 Agora estou sendo julgado por causa de minha esperança no cumprimento da promessa feita por Deus a nossos antepassados.
7 Nalo aku tendeku konopumunga linonga Juda imbo lapu 12 akumani Goteni tembo nimu ulumu tembalo lepamo ningo nokoko waliwali ipu leli tangoli ningo Gote popo topolio yunge teaio nimu unguma teremele. Yane kingimuya liko manjiwi. Goteni tembalo ulumu nokopo moromunga Juda imbomani na kot tenderemele.
7 De fato, é por isso que as doze tribos de Israel adoram a Deus fervorosamente, dia e noite, e compartilham da mesma esperança que eu. E, no entanto, ó rei, acusam-me por causa dessa esperança!
8 Imbomaya, Goteni imbo kololima manda naa topa makinjirimo konopumu ambe temona ltemeleya?
8 Por que lhes parece tão incrível que Deus ressuscite os mortos?
9 Oi nani kape Jisas ipuki tiringi imboma opa pule tamboi kau konopu leru.
9 “Eu costumava pensar que era minha obrigação empenhar-me em me opor ao nome de Jesus, o nazareno.
10 Aku tepolio Jerusalem kombu i tepo teru. Farisi iye awilimani nando i uluma pungo tepuwi ningo enge tiringina nani Jisasinga imbo pulumu ka ulke lipo panjiru. Kelko aku imbo kot tendeko toko kondangei ningi kinye nani kape aku ulu paa teangei nimbo ee niu.
10 Foi exatamente o que fiz em Jerusalém. Com autorização dos principais sacerdotes, fui responsável pela prisão de muitos dentre o povo santo. E eu votava contra eles quando eram condenados à morte.
11 Waliwalima nani Juda imbomanga nombeya ulke manga tuku pumbolio Jisasinga imbo pulu mindili lipo tipo aku imbomando Jisasinga imbi ningo keri mondondangei niu. Aku ulumu paa teambo kau konopu lepolio imbo lupemanga kombu siti awili malio pumbolio akuna Jisas ipuki tiko moloringi imboma umbuni lipo tiru.
11 Muitas vezes providenciei que fossem castigados nas sinagogas, a fim de obrigá-los a blasfemar. Eu me opunha a eles com tanta violência que os perseguia até em cidades estrangeiras.
12 Walite aku tepola Farisi iye awilimani nando enge tiko kongono liko munduringina temboindo Damaskus kombundo pumboi puru.
12 “Certo dia, numa dessas missões, dirigia-me a Damasco, autorizado e incumbido pelos principais sacerdotes.
13 Yane kingimuya piliwi. Awi tangoli aulkena ena mele pa enge nili te muluna mainye ombalie wali na kinye waye purumulu iyema pa tepa lipe okorumu.
13 Por volta do meio-dia, ó rei, ainda a caminho, uma luz do céu, mais intensa que o sol, brilhou sobre mim e meus companheiros.
14 Kano wali lino palima topa dindeme tendepalie topa maina mainye mundurumu. Mainye lepolio pileru wali imboreni Hibru ungu lepalie nimbei, ‘Sol, Sol na ambe telka umbuni liko tirinoya. Nuni na umbuni liko tili none tekolio andi nu nunu umbuni mereno. Na tambo konopu lteno nalo ulte manda naa tenio,’ nimu.
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz que me dizia em aramaico: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue? Não adianta lutar contra minha vontade’.
15 Kano tepo nimu wali nani walipo pilipolio, ‘Iye Awili nu imbi nariya?’ niu.
15 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E o Senhor respondeu: ‘Sou Jesus, a quem você persegue.
16 Kinye nupe para leko makiliwi. Nu nanga kongono iyemu molani kanopo ltiomunga i wendo ombo angilipolio nio. Kinye na kandono ulumu imbo wemando anjo ningo tiwi. Altopo kape lipo ondombo uluma aku ulu tekola ningo tiwi.
16 Agora levante-se, pois eu apareci para nomeá-lo meu servo e minha testemunha. Conte o que viu e o que eu lhe mostrarei no futuro.
17 Nani imbo lupemani kape Israel imbomani kape nu umbuni liko tiko toko kondongei tenge wali nu aku imbomanga kindo wendo limbo.
17 E eu o livrarei tanto de seu povo como dos gentios. Sim, eu o envio aos gentios
18 Aku tumbuluna moromele imboma Satanenga kindo wendo likolio Goteni eno nokopa kondopili ningo na imbi tiko kanangei pana mondani nimbo nani nu aku kongonomu teani nimbo lipo munduro. Aku tenio kinye kano imboma na ipuki tinge wali enonga ulu kerima Goteni tiye kondopalie, eno yunge imbo kake telima nimbe tepa tukundo limbelo,’ nimbe Jisasini aku tepa nimu.
18 para abrir os olhos deles a fim de que se voltem das trevas para a luz, e do poder de Satanás para Deus. Então receberão o perdão dos pecados e a herança entre o povo de Deus, separado pela fé em mim’.
19 King Agripa, nani mongo indi kumbu mele muluna mainye oromona tepo kanoru wali nimu ungu pilipo tupe naa toru.
19 “Portanto, rei Agripa, obedeci à visão celestial.
20 Nalo oi pulu polopo Damaskus kombu pumbo Gotenga ungumu nimbo tipolio nimboi, ‘Eno oi teringi ulu kerima tiye kolko Gotenga ungumuni nimo mele aku ulu teaio. Aku ulu tenge lemo Gote kinye angileringi imboma kinye eno paimbo Gotenga kanopa ltimu imboma moromele ningo kanoko imbi tinge,’ niu. Aku tepa unguma Jerusalem kombu pumbo nimbo kelepo Judia komba palinga andopo nimbo imbo lupemanga kombu malio kape andopo niu kala.
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco, depois em Jerusalém e em toda a Judeia, e também aos gentios, dizendo que todos devem arrepender-se, voltar-se para Deus e mostrar, por meio de suas boas obras, que mudaram de rumo.
21 Aku terumunga Juda imbomani na Gotenga ulke tempelena ambolko liko na toko kondongei teringi.
21 Alguns judeus me prenderam no templo por anunciar essa mensagem e tentaram me matar.
22 Nalo Goteni oi taporumu mele, kinye kape teremomunga i ombo angilipolio Jisasinga ungumu imbo koropa nolima kinye kamako lelima kinye palindo nimbo tiro. I nio ungumupe oi Mosesini kinye Gotenga nimbe munduli ungu nili iye profetemani oi ningo panjiringi mele aku tendeku ungumu kau nio.
22 Mas Deus tem me protegido até este momento, para que eu dê testemunho a todos, dos mais simples até os mais importantes. Não ensino nada além daquilo que os profetas e Moisés disseram que haveria de acontecer,
23 Aku ningina nio ungumu i tepa, Gotenga iye Kraist paa mindili nomba kolombalo. Aku kamukumu kolopalie, yu imbomanga kumbe lepa makilipe koinjo molombalo. Aku iyemuni yunge Israel imboma kinye lupe imboma kape wayendo enonga konopu pa mele tendepa Goteni imboma tepa limbelo ulu nimbe mona ltendembalo,” nimu.
23 que o Cristo sofreria e seria o primeiro a ressuscitar dos mortos e, desse modo, anunciaria a luz de Deus tanto aos judeus como aos gentios”.
24 Aku tepa nimbe molopili Festusini ungu topa karu lepa are nimbelie nimbei, “Pol, nunge ungu mane ltinumani nu tepa pinyewe kikime bembo tirimo kinye nu lowi pulumu lteno,” nimu.
24 De repente, Festo gritou: “Paulo, você está louco! O excesso de estudo o fez perder o juízo!”.
25 Poloni pundu topa nimbei, “Iye awili Festus, na lowi naa lteo. Nani ungu paimbo tumbi tipo nio.
25 Mas Paulo respondeu: “Não estou louco, excelentíssimo Festo. Digo a mais sensata verdade,
26 King Agripa i lopeke tepa naa ltemo uluma pali yu oi pimo konopu lteo. Oi pimomunga nani yundo manda nio.
26 e o rei Agripa sabe dessas coisas. Expresso-me com ousadia porque tenho certeza de que esses acontecimentos são todos de conhecimento dele, pois não se passaram em algum canto escondido.
27 King Agripa, nuni Gotenga oi iye profetemanga ningi unguma ipuki tirinoya? Nu paa ipuki tirino konopu lteo,” nimu.
27 Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que sim”.
28 Kano tepa nimu kinye Agripani Polondo nimbei, “Nuni da teko nino ungumuni na walitikale Jisasinga iyemu molambo konopu lekolio ninoya?” nimu.
28 Então Agripa o interrompeu: “Você acredita que pode me convencer a tornar-me cristão em tão pouco tempo?”.
29 Kano wali Poloni ungu pundu topa nimbei, “Kinye kape molo altoko kape akumu ungure molo. Nu kinye i nanga ungumu pilko moltomele imboma eno wayema na Gotenga iyemu moro mele molangei konopu lepolio Gotendo aku tepo konge nio. Nalo i ka senema enoni naa meangei konopu lteo,” nimu.
29 Paulo respondeu: “Em pouco ou em muito tempo, peço a Deus que tanto o senhor como os demais aqui presentes se tornem como eu, exceto por estas correntes”.
30 — ausente —
30 Então o rei, o governador, Berenice e todos os outros se levantaram e se retiraram.
31 — ausente —
31 Enquanto saíam, conversavam entre si e concordaram: “Esse homem não fez nada que mereça morte ou prisão”.
32 King Agripani Festusindo nimbei, “Iye imu yu Rom kombu Sisar kanomboi pumboi naa nilkanje yu kinye ina manda ka ulkena wendo pupili nilimala,” nimu.
32 E Agripa disse a Festo: “Ele poderia ser posto em liberdade se não tivesse apelado a César”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.