Atos 26
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Kano wali Agripani Polondo nimbei, “Kinye nunge terinu unguma ningo tiwi,” nimu.
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 “King Agripa, kinye Juda imbomani nando teko alowa terinu ningi ungumanga moke ltendepo nimboimunga nunge kumbekerena angilipolio, na tono kolto.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Nuni Juda imbomanga ungu mele nale teko, ulu pulu teremele palima liko manjiko kondoronomunga nani tono kolopolio nu taka liko molko nanga unguma pileni nimbo walipo pilto.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 Na oi bakulu moloru wali nanga ulke kombu molopolio mele, kelepo akopo awi lepolio Jerusalem kombu ombo moloru aku uluma Juda imboma palini liko manjirimele.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Lino Juda imbomanga Gote i tepo kau popo tamili ningo moromele manga pupu te Farisi, aku manga pupumunga na oi tuku moloru. Juda imbomani aku ulumu liko manjirimelemunga pange naa tendemolo konopu lenge lemo akumando ninge.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Oi Goteni linonga ara kaue kamendo ulu penga tembo nimbe mi lerimu aku uluma tembalo lepamo nimbo lipo mantiro akumunga na kinye Juda imbomani kot tenderemele.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Nalo aku tendeku konopumunga linonga Juda imbo lapu 12 akumani Goteni tembo nimu ulumu tembalo lepamo ningo nokoko waliwali ipu leli tangoli ningo Gote popo topolio yunge teaio nimu unguma teremele. Yane kingimuya liko manjiwi. Goteni tembalo ulumu nokopo moromunga Juda imbomani na kot tenderemele.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Imbomaya, Goteni imbo kololima manda naa topa makinjirimo konopumu ambe temona ltemeleya?
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 Oi nani kape Jisas ipuki tiringi imboma opa pule tamboi kau konopu leru.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Aku tepolio Jerusalem kombu i tepo teru. Farisi iye awilimani nando i uluma pungo tepuwi ningo enge tiringina nani Jisasinga imbo pulumu ka ulke lipo panjiru. Kelko aku imbo kot tendeko toko kondangei ningi kinye nani kape aku ulu paa teangei nimbo ee niu.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Waliwalima nani Juda imbomanga nombeya ulke manga tuku pumbolio Jisasinga imbo pulu mindili lipo tipo aku imbomando Jisasinga imbi ningo keri mondondangei niu. Aku ulumu paa teambo kau konopu lepolio imbo lupemanga kombu siti awili malio pumbolio akuna Jisas ipuki tiko moloringi imboma umbuni lipo tiru.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 Walite aku tepola Farisi iye awilimani nando enge tiko kongono liko munduringina temboindo Damaskus kombundo pumboi puru.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Yane kingimuya piliwi. Awi tangoli aulkena ena mele pa enge nili te muluna mainye ombalie wali na kinye waye purumulu iyema pa tepa lipe okorumu.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Kano wali lino palima topa dindeme tendepalie topa maina mainye mundurumu. Mainye lepolio pileru wali imboreni Hibru ungu lepalie nimbei, ‘Sol, Sol na ambe telka umbuni liko tirinoya. Nuni na umbuni liko tili none tekolio andi nu nunu umbuni mereno. Na tambo konopu lteno nalo ulte manda naa tenio,’ nimu.
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 Kano tepo nimu wali nani walipo pilipolio, ‘Iye Awili nu imbi nariya?’ niu.
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Kinye nupe para leko makiliwi. Nu nanga kongono iyemu molani kanopo ltiomunga i wendo ombo angilipolio nio. Kinye na kandono ulumu imbo wemando anjo ningo tiwi. Altopo kape lipo ondombo uluma aku ulu tekola ningo tiwi.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Nani imbo lupemani kape Israel imbomani kape nu umbuni liko tiko toko kondongei tenge wali nu aku imbomanga kindo wendo limbo.
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 Aku tumbuluna moromele imboma Satanenga kindo wendo likolio Goteni eno nokopa kondopili ningo na imbi tiko kanangei pana mondani nimbo nani nu aku kongonomu teani nimbo lipo munduro. Aku tenio kinye kano imboma na ipuki tinge wali enonga ulu kerima Goteni tiye kondopalie, eno yunge imbo kake telima nimbe tepa tukundo limbelo,’ nimbe Jisasini aku tepa nimu.
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 King Agripa, nani mongo indi kumbu mele muluna mainye oromona tepo kanoru wali nimu ungu pilipo tupe naa toru.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Nalo oi pulu polopo Damaskus kombu pumbo Gotenga ungumu nimbo tipolio nimboi, ‘Eno oi teringi ulu kerima tiye kolko Gotenga ungumuni nimo mele aku ulu teaio. Aku ulu tenge lemo Gote kinye angileringi imboma kinye eno paimbo Gotenga kanopa ltimu imboma moromele ningo kanoko imbi tinge,’ niu. Aku tepa unguma Jerusalem kombu pumbo nimbo kelepo Judia komba palinga andopo nimbo imbo lupemanga kombu malio kape andopo niu kala.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Aku terumunga Juda imbomani na Gotenga ulke tempelena ambolko liko na toko kondongei teringi.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 Nalo Goteni oi taporumu mele, kinye kape teremomunga i ombo angilipolio Jisasinga ungumu imbo koropa nolima kinye kamako lelima kinye palindo nimbo tiro. I nio ungumupe oi Mosesini kinye Gotenga nimbe munduli ungu nili iye profetemani oi ningo panjiringi mele aku tendeku ungumu kau nio.
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Aku ningina nio ungumu i tepa, Gotenga iye Kraist paa mindili nomba kolombalo. Aku kamukumu kolopalie, yu imbomanga kumbe lepa makilipe koinjo molombalo. Aku iyemuni yunge Israel imboma kinye lupe imboma kape wayendo enonga konopu pa mele tendepa Goteni imboma tepa limbelo ulu nimbe mona ltendembalo,” nimu.
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Aku tepa nimbe molopili Festusini ungu topa karu lepa are nimbelie nimbei, “Pol, nunge ungu mane ltinumani nu tepa pinyewe kikime bembo tirimo kinye nu lowi pulumu lteno,” nimu.
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Poloni pundu topa nimbei, “Iye awili Festus, na lowi naa lteo. Nani ungu paimbo tumbi tipo nio.
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 King Agripa i lopeke tepa naa ltemo uluma pali yu oi pimo konopu lteo. Oi pimomunga nani yundo manda nio.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 King Agripa, nuni Gotenga oi iye profetemanga ningi unguma ipuki tirinoya? Nu paa ipuki tirino konopu lteo,” nimu.
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Kano tepa nimu kinye Agripani Polondo nimbei, “Nuni da teko nino ungumuni na walitikale Jisasinga iyemu molambo konopu lekolio ninoya?” nimu.
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Kano wali Poloni ungu pundu topa nimbei, “Kinye kape molo altoko kape akumu ungure molo. Nu kinye i nanga ungumu pilko moltomele imboma eno wayema na Gotenga iyemu moro mele molangei konopu lepolio Gotendo aku tepo konge nio. Nalo i ka senema enoni naa meangei konopu lteo,” nimu.
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 — ausente —
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 — ausente —
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 King Agripani Festusindo nimbei, “Iye imu yu Rom kombu Sisar kanomboi pumboi naa nilkanje yu kinye ina manda ka ulkena wendo pupili nilimala,” nimu.
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.