Atos 18
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 I kano ulumu pora nimu wali pele Pol kano Atens kombu tiye kolopa Korin kombundo purumu.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Aku kombuna Juda iye kanopa ltenderimu, aku iyemunga imbi Akwila. Yu Pontus kombu meringi. Yunge omenu Prisila. Oi Itali kombu molkolio, nalo Rom gavman nokorumu iye awili Klodiusini Rom kombu moloringi imbo Judama tiye kolko konoko paio nimuna elo konoko oringili. Pol kano aku imbo talo kanombai purumu.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Pol kano imbo aku talo kinye molopalie wali eloni yunge oi mulu 3 ulke kunu wamopa terimu kongono tendekumu teringilina kanopalie imbo aku talo kinye kongono terimu.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Juda imbomani Gote popo toromele walimanga yuni waliwali Juda imbomanga nombeya ulkena pumbe imboma kinye nendo yando ungu tomboloringi kau. Aku wali yuni Juda imboma kape Grik imboma kape wayema Jisas ipuki tiengei nimbe tepa konopu topele tondoro kiye kiye terimu.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Sailas kinye Timoti talo Masedonia kombu molko tiye kolkolio ongo Pol kinye kopu teko Korin kombu moloringi wali Poloni ki kongono kelepalie Juda imboma Jisas Goteni imbi topa kanopa ltimu iye Kraist moromo nimbe tirimu kau.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Nalo Juda imbomani Pol yunge nimu ungu manemu pilko naa likolio ungu taka tondoringi. Aku teringimunga Poloni manda lepa yunge wale pakoli ambolopa tanda tanda tipelie wendo molangei nimbelie terimu. Aku tepalie yuni imbo kanomando nimbei, “Nani eno Gotenga ungu tukumemu nimbo tindu nalo eno naa pilimili nimele. Akumunga Goteni eno altopa tomo lemo enonga tenge. Kinye nani imbo lupemando nimbo tipumboi,” nimu.
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Pol kano nombeya ulkemu tiye kolopa Taitus Jastus nimbe iye tenga ulkena tuku purumu. Aku ulkemu nombeya ulkena nondopa angilerimu. Aku iyemuni paimbo Gotenga imbi ambolorumu.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Nombeya ulke kanomunga nokorumu iye Krispus kinye yunge ulkena waye peringi imboma aku Iye Awili Jisas Gotenga kanopa lili iye Kraist moromo ningo Polonga ungumu pilko lombileringi. Korin kombu moloringi imbo mare awini kape Polonga ungumu paimbo ltemo ningo pilkolio ipuki tiko no ltingi.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Ipu leli Pol kano mongo indi kumbu terimu. Aku mongo indi kumbuna Awilimuni yundo nimbei, “Nu pipili naa kolowi. Imboma kinye ungu we ningono, nanga ungumu ningo tiwi.
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 Na nu kinye moromunga imbo teni nu manda naa tonge. I kombu molani aku ambe telka nani tepo limboi tero imbo awini kombu sitina moromele,” nimu
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Poloni Gotenga ungumu imboma ungu mane tipe molopili poinye te kinye oli kite talo pakera omba purumu.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Grik nimbe kombu akumunga gavmanenga Galio nimbe iye kiyendo molorumu wali Juda iyemani wai tokolio Pol kano ambolko liko kotena meko puringi.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Aku tekolio ningei, “Iye imuni imboma lino Juda imbomanga Gote popo toromolo mele naa nimbe tili nalo yuni tetepa nimbe timo,” ningi.
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Poloni ungu mare nimbei terimu nalo Galio yuni Juda imbomando ungu mare nimbei, “Enoni yu ulu keri mare terimu nilimalanje nani enonga nilimala ungumu manda pilka.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Nalo enoni nimele aku ulumape ungu mongoma kinye imbo imbimanga ungu waltindirimele. Aku ungumu enonga ungu manemunga ungu mele nalemu meko oromele. Imunga aku ulu mongomu enono lapiko ningo amenge teaio. Na iye kot pilipo iyemu naa molombo,” nimu.
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Kano tepa nimbelie imbo kanoma kot kombumu Galioni makoropa wendo mundurumu.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Kano terimu kinye we Grik angileringimani Juda nombeya ulkemu nokorumu iye nomi Sostenes nimbe Juda iye te ambolko ltingi. Aku kano iyemu Galionga kumbekere kot kombuna koipe toko mapu toringi. Nalo aku teringi ulumu Galioni enonga tenge konopu lerimu.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Pol kano Kraistinga Korin kombu moloringi imboma kinye wali awini molorumu. Kelepa Siria pumboi nimbe imbo kanoma tiye kolopalie Senkria taun nomu kulendona purumu. Akuna Pol kano yunge pinyendi pororumu. Aku terimu ulumuni Gote kinye enge nimbe mi lerimu ulumu imboma lipe ondorumu. Kano pora tirimu wali Prisila kinye Akwila talo yu kinye waye pungo no sip liko Siria nimbe kombu pungei puringi.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 — ausente —
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 — ausente —
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 — ausente —
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 Pol kano Sisaria kombu wendo pumbelie Kraistinga imbo Jerusalem moloringima kano pumbe ponenge ltendeli unguma nimu. Aku unguma nimbelie altopa Pol kano Antiok kombu purumu.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Aku kombuna Jisasinga imboma kinye wali awini molopalie kelepa kano kombu tiye kolopa Galesia kinye Frigia nimbe kombu awili talonga anjikondo purumu. Yuni anjikondo purumu kombu aku talonga tuku lerimu kombu taunomanga ipuki tiko moloringi imboma kanopumboi nimbe enge tilipe purumu.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Pol aku tepa andorumu kinye Juda iye te imbi Apolos, yu Efesus kombu orumu. Yu kombu siti awili Aleksandria akuna meringi. Yu skul tepa Gotenga oi bukuna toko panjiringi ungumanga iye turu tolimu.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Yu Awilimunga ungu temanemu ningo tiko mane tiringina pilerimu iyemu. Yu Jisasinga temane pilerimu mele imbomando paa nimbo timboi konopu tondolomu lepalie nimu. Nalo kokele pilipelie yu imbo no ltindili Jononi no ltindirimu mele kau no ltimu.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Apolos nimbe aku iyemuni Juda imbomanga nombeya ulkena yu pipili naa kolopa ungu enge nimbe pulu polopa nimu unguma Akwila Prisila taloni pileringili. Aku wali yu liko meko elonga ulkendo pungolio Gotenga uluma yu wamba pilipili ningo tapoko imbo tondoringili.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Aku wali Apolos kano Grik kombu pumbei terimu kinye Jisasinga lombili andoli imbomani yu taporingi. Pumbei terimu kombu akuna Jisas ipuki tiko moloringimando pipia toko tikolio ningei, “Iye imu panjiko lieio,” ningi. Aku imboma Jisasinga ungumu pilko lombilko ipuki tiringi. Aku teringi ulumu Gotenga imbo we kondo kololi ulumuni kau teringi. Apolos yuni aku kombu wendo pumbelie wali Goteni kondo kolopa taporumuna Jisas ipuki tiringi imbo akuma paa lakopa taporumu.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Imbo palinga kumbekerena Juda imbomanga ungumu nimbe maindo mundurumu. Oi toko panjiringi bukuna Gotenga ungumu wendo lipelie yuni Jisas Gotenga imbi topa kanopa ltimu iyemu moromo nimbe moro tondorumu.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.