Atos 11
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Iye aposelema kinye Jisasinga Judia kombu pali moloringi imboma kinye eno Juda imbomanga imbo lupema Gotenga ungumu pilko ltingi mele pileringi.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 Akumunga Pita Jerusalem olando purumu kinye ungulumanga kangi pundu te kopiko lteringi ungu manemu paa teamili ningi Kraist ipuki tili imbomani Pita Rom iye Kornilius ulkena purumuna yu iri tokolio
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 ningei, “Nu Judia iyemu molkono imbo kangi naa kopilimanga ulkena pungo, aku imboma kinye peya molko langi noringimu aku ulumu paa teko kenjirinu,” ningi.
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 Nalo Pitani ulu pali wendo orumuma eno temane topa tipelie nimbei,
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 “Yane iyema, na Jopa taun moloru kinye na Gote konge tepo molopolio niumuni mongo indi kumbu tepo kanoru kinye muluna anjo yando pumbe maminye paa awili te ekondo ekondo pundu kitenga ambolopalie taka lipe maina mainye mundurumu. Aku kinye na moloruna omba lerimu.
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 Akuna tukundo kanoru kinye kongi lopa kera waimbe mele takerama kape mele ari telima kape pali akuna tuku moloringi.
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 Kano kinye ungu te ombalie nimu ungu pileru. Aku ungumuni nando nimbei, ‘Pita ola angilkono i melema te toko nowi,’ nimu.
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 Aku tepa nimu wali nani ungu pundu topo nimboi, ‘Awilimu paa naa nombo. Nuni kanoko keri pino melema kinye kalaro moromo nino melema lino Judia imbomando naa nangei ningo ungu mane tirinu melema oi walite kape, te paa naa noru,’ niu.
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 Wali talo tipe kano ungumu muluna wendo omba nando nimbei, ‘Goteni kake tenderemo melemando nuni kalaro moromo ungu naa niwi,’ nimu.
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 Ilto aku tepo wali yupoko ungu alowa terimbulu kinye walitikale maminye kanomu kelepa muluna olando purumu.
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 Muluna kelepa olando purumu kano wali Sisaria iye teni paio nimbe lipe mundurumu iye yupoko na moloru ulkena oringi.
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 Aku wali Mini Kake Telimuni nando nimbei, ‘Konopu awi teli liko naa mundukono iye ima kinye nu puwi,’ nimu. I Kraistinga iye kite talo pakera eno na kinye peya tapu topo Sisaria iyemunga ulkena tukundo purumulu.
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 Ulkena tukundo purumulu kinye kano iyemuni linondo nimbei, ‘Mulu kombuna iye ensel te nanga ulkena ombalie nimbei, “Nuni iyemare Jopa pangei liko mundukolio akuna iye te moromo, iyemunga imbimu Saimon, yunge imbi te Pita, aku iyemu yu opili,” niwi.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 Nu kinye nunge ulkena peremele imboma kinye Goteni enonga teko kenjirimele uluma tiye kolopalie tepa limbelo kani yu kinye molko kondoko kau punge ulu pulumu manda linge mele nimbe timbelo,’ nimbe enselemuni nando aku tepa nimu nimbe kano iyemuni aku tepa nimu.
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 Aku tepa nimu kinye nani pulu polopo ungu nimboi niu wali oi lino molorumuluna Mini Kake Telimu mainye orumu mele aku tepa ne kano imboma moloringina orumu.
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 Aku terimu wali nani Awilimuni ungu te oi nimbelie nimbei, ‘Jononi imbo no kau ltindirimu nalo Goteni aku mele eno Mini Kake Telimu lipe timbelo’ nimu mele altopo lipo manjiru.
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 Aku lemo Awili Jisas Kraist enge nimbo ipuki tirimulu kinye Goteni lino oi Mini Kake Telimu tirimu mele altopa aku tepa imbo lupema tirimu lemo na nari molopolio Gotendo molo nilkaya?” nimu.
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Pitani aku tepa nimu mele pilkolio enoni oi yundo ningi mele kamu kumu munduko tiye kolkolio, Gote kapi ningolio ningei, “Akumunga Goteni imbo lupema konopu topele toko manda molko kau pangei nimbe panjirimu lepamo,” ningi.
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Oi Stiven toko kondokolio pele Kraistinga imboma mindili liko tiringi kinye eno bulu bala ningo puringi. Aku wali mare kombu Fonisia pungo, mare kombu Saiprus pungo, mare Antiok kombu pungo pungolio Jisasinga temanemu Juda imbomando kau toko tilko andoringi.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 Nalo bulu bala ningo puringi iye mare Saiprus kombu kinye Sairini mai pulu iyema moloringi. Antiok kombu wendo oringi wali Grik imboma kape Iye Awili Jisasinga ungu tukume ningo tiringi kala.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Iye Awilimuni yunge ungumu pilko lombileringi imboma lipe tapondorumu. Aku terimu kinye manga pupu paa awinimuni yunge ungumu pilko lombilko Awilimu kinye konopu tiko konopu topele toringi.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Aku Jerusalem moloringi imbomani aku wendo orumu ungu temanema pali pilkolio wali Barnabas nimbe iye te Antiok nimbe kombundo tiko munduringi.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 — ausente —
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 — ausente —
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Da wali Barnabas kano Sol korombai Tarsus nimbe kombu awili tenga purumu.
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 Sol kano kanopa ltendepalie kinye yu lipe meli Antiok kombu orumu. Kelko poinye tenga undukana elo aku kombuna Kraistinga imbo moloringima peya moloringili. Imbo awi teli akuna ungu mane tiringili. Antiok kombuna Jisasinga ungumu pilko lombileringi imbomando imbo wemani pulu polko Kristen imbi tiringi.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 Neya aku walimanga Gotenga profet iye mare Jerusalem kombu molkolio Antiok kombu maindo oringi.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Aku iye oringimanga iye tenga imbi Agabus. Aku iyemu yuni ola angilipelie Mini Kake Telimuni lipe tapondorumu wali nimbei, “Umbuni awili te wendo ombalomu lemo Rom Gavmaneni nokoromo kombumanga palinga wendo ombalo. Aku walimunga lemo engele ombalo,” nimu. (Klodius nimbe iye teni Rom gavman nokorumu wali i ulumu wendo orumu.)
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 Jisasinga ungumu pilko lombileringi imbomani enonga imbo angenupili Judia kombu molko peringima kou tipo tapamili konopu leringi. Imbo te te ningoni mele paa pulumu tipo mundumolo ningo konopuna kili kili tendeko noiringi.
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 Kou mone liko popo tikolio Barnabas kinye Sol talonga kindo tiringi. Aku teringi kinye Barnabas Sol taloni liko meko ongo Judia moloringi Kristen tapu imboma tiringili.
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.