Atos 10

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Rom kombu iye te Sisaria taunona molorumumunga imbimu Kornilius. Aku iyemuni Rom kombu ele iye ami 100 nokoromo iyemu. Aku ami iyemanga talapemunga imbimu Itali kombu ami iye talapemu.
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Yu kinye yunge pulu lerimu imboma kinye eno Judia imboma molo. Eno imbo lupema molkolio Gote pipili kolko konopu tiko paimbo yunge ungumu pileringi imboma moloringi. Yuni mele molo lepa koroko noringi imboma lipe tapondopa kou mone tipe, waliwali Gote konge terimu iyemu.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Walite ipupene ena 3 klok mele Kornilius yu Gote konge tepa molopalie mongo indi kumbu tepa ulu te i tepa kanorumu. Gotenga kongono iye ensel te yu molorumuna orumu ulu mona kanorumu. Aku orumu enselemuni nimbei, “Kornilius,” nimu.
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Kano tepa nimu kinye Kornilius kano mini ltepa pembele nimbe taki lepalie waltindipe nimbei, “Awilimu, ambe temoya?” nimu.
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 Kinye nuni iye mare Jopa pangei liko mundukolio akuna iye te moromomunga imbi Saimon yunge imbi te Pita aku iyemu yu opili nengei.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Saimon Pita yu peremo ulke pulu iyemunga imbimu Saimonola nimele. Aku ulke pulu iyemu yu kongi kao kangini mele mare tepa wamopa kou ltimo iyemu. Yunge ulkemu nomu kuta kulendona angimo,” nimu.
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Ensel kanomuni aku tepa nimbelie yu purumu. Kano kinye Korniliusini yunge kongono iye talo kinye yu lipe tapondorumu ami ele iye te kinye eno waio nimu. Aku ami ele iyemu Gotenga ungu pilerimu iyemula.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Kornilius yu kinye wendo orumu uluma aku iyemando pali nimbe tipelie eno Pita liko meko wangei Jopa kombundo paio nimbe lipe mundurumu.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Kano iyema pungo ulkena pekolio, otilikondo anjo pungo awi tangoli Jopa nondoko pungei puringi. Awi tangoli Pita kano Gote konge tembaindo ulkemunga kiripi olana purumu.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Kano wali Pita kano engele kolopalie langi te nambowa konopu lerimu. Imboma langi kokele kaloringi kolo nokopa molopalie yu kano mongo indi kumbu tepa kanorumu kinye,
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 muluna anjo yando pumbe, maminye paa awili tenga ekondo ekondo pundu kitenga ambolopalie taka lipe mainye mundurumu.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Aku maminyena tuku kongi lopa kera waimbe melema pali moloringi.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Kano kinye ungu te ombalie yundo nimbei, “Pita ola angilkono i mele moromelemanga te toko nowi,” nimu.
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Aku tepa nimu wali Pitani ungu pundu topa nimbei, “Awilimu, paa naa nombo. Nuni kanoko keri pino melema kinye kalaro moromo nino melema kinye lino Judia imbomando naa nangei ningono ungu mane tirino melema na naa noro naa nombo molo,” nimu.
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Wali talo tipe kano ungumu altopa wendo omba yundo nimbei, “Goteni kake teremo nimo melemando nuni kalaro moromo ungu naa niwi,” nimu.
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Aku teko, wali yupoko teko ungu ningili kinye walitikale maminye kanomu kelepa muluna olando purumu.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Pita kano konopu kimbo tipelie i mongo indi kumbu tepo kanoro ulumunga pulumu ambe tepanje nimbe pilipe moloromu kinye Korniliusini lipe mundurumu iye kanoma ongo imbo marendo Saimononga ulkemu temuya ningo waltindiliko ongolio yunge ulke kere puluna ongo angileringi.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Akuna angilko waltindikolio “Saimon Pita andi moromoya?” ningi.
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Pita kano mongo indi kumbu teromunga pulumu ambe tepanje nimbe konopu kimbo tipe molorumu kinye yunge konopundo Mini Kake Telimuni nimbei, “Iye yupoko nu koroliko oromele.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Akumunga nu ola angilko mainyendo pungo konopu awi teli liko naa mundukono aku iyema kinye pani puwi! Nani iye akuma lipo mundunduna oromele,” nimu.
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Pita kano mainyendo pumbe iyemando nimbei, “Eno kororomele iyemu na. Eno ambe temona ongeya?” nimu.
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Aku tepa nimu wali iyemani ungu pundu toko ningei, “Rom ele iye ami 100 nokoromo iye Korniliusini lino lipe mundumona omolo. Kornilius yu Goteni kanopa penga pimo iyemu, yu Gote pipili koromo iyemu. Juda imbomani pali yu iye pengamu nimele. Gotenga ensel teni yundo nimbei, Saimon Pitani ungu te nu nimbe tipili pileni kani yu opili niwi nimu,” ningi.
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Kano kinye Pitani nimbeindo, “Eno peya otili pamili kani kinye ipu leli i peamili kani ulke tukundo waio,” nimu.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Eno pungo aulkena pekolio, otili oi Sisaria kombu tuku puringi. Korniliusini kinye onge nimbe yunge angenupili lapali kinye pulu lerimu imboma kinye tukundo tukundo waio nimbe eno liko maku toko nokoko moloringi.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Pita kano ulkena tukundo pumbei purumu kinye Kornilius omba yunge kimbo puluna tamalu pepa yunge imbi nimbe pala mundupe kapi nimu.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Nalo Pitani yundo nimbei, “Na Gote molo, na imbo iyemu. Nu ola angiliwi,” nimu.
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Ungu nilkolo ulke tukundo puringili kinye imbo awi teli maku toko moloringina kanorumu.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Pita yuni kano imbomando nimbei, “Judia imboma kinye imbo lupema kinye tendekuna naa molangei nimele ungu manemu eno pimele. Na Judia iyemu molopo i ungu manemu piomunga eno imbo lupe moromelena naa olka nalo Goteni na lipe ondomo mele i tepa, yuni nando nimbei, ‘Imboma apuruko te keri, kalaro mololimu ningo tendekuna naa molonio kinye manda naa tembalo,’ nimu.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Akumunga na owi ningo waltindinge kinye enonga ungumu lipo tui naa tipo ondu. Imunga ambe temona nando owi ningiya?” nimu.
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Kano tepa nimu kinye Kornilius ungu pundu topa nimbei, “Wali kite omba purumu kinye ena 3 klok wali i nanga ulkena tuku na Gote konge tepo moloru kinye walitikale nanga kumbekerena imbo te wale pakoli paa tondolo pa telimu pakopa ombo angilipelie
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 nimbeindo, ‘Kornilius nu Gote konge tereno mele yuni pilipe lipe, imbo koropa nolima liko taporono mele kanopa penga pimo.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Imunga kinye nuni iye mare Jopa pangei liko mundukolio, akuna iye te moromo, iyemunga imbi Saimon, yunge imbi te Pita. Yu opili nengei. Pita yu kongi kao kaluluni mele mare tepa wamopa kou mone ltimo iye Saimononga ulkena moromo, yunge ulkemu nomu kuta kulendona angimo,’ nimu.
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Aku tepa nimu ungu pilipolio nani tumbi tipo nu moloniona iye marendo nu pungo lipeio nindumunga nu ongo linge akumunga nu paa onio. Kinye lino Gote kinye peya ombo moromolo imboma Goteni nu ungu nimbe timoma lino ningo teni nimbo pilimilindo ombo moromolo,” nimu.
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 — ausente —
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 — ausente —
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Goteni Israel imbomando ungu pengama nimbe mundurumumu eno pimele kano. Aku ungumupe paa pulumu i tepa, oi eno Gotenga opa pule imboma moloringi. Nalo kinye Jisasini terimu ulumuni opa topa kolopalie imbo lipe Gote kinye tendeku tipe mondoromo. Aku Jisas yu imbo palinga Iye Awili.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Oi Judia kombumanga ulu wendo orumuma eno nanga ungu niomu piltimele imbomani oi pilko pora tirimele. Oi Jononi imbomando konopu topele tokolio no liengei nimbe aku unguma nimbe tirimu. Kelepa Jisas Galili kombu yunge uluma pulu polopa terimu.
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Oi pulu polopa Goteni kanopa lipelie imboma nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo iyemu yu Nasaret kombu Jisas nimu. Aku iyemu pumbe molopili nimbe, yuni Jisas Mini Kake Telimu tipe Jisas enge nipili nimbe engemu tirimu. Kano kinye Gote Jisas kinye molorumu kolo Jisas kombumanga andopa ulu pengama tepa, kuro kerimanga nokoli Sataneni ambolorumu imboma koinjo pangei nimu.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Juda imbomanga kombuma pali kinye enonga taun awili Jerusalem kinye yuni ulu terimuma pali lino yunge lombili andorumulumani mongoni kanopo molorumulu. Juda imbomani yu kolopili ningo yu unjo polopeyana toko uku toringina kolorumu.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 Nalo yu wali talonga ono kombuna perimu, kelepa wali yupoko tipemunga Goteni topa makinjipelie imbomani nu kanangei mona molowi, nimu.
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 Imbomani yu makilipe ola molorumu ulumu palini naa kanoringi. Oi Goteni kanangei nimbe imbi torumu imbomani kau kanoringi. Jisas makilipe ola molorumu kinye yu peya langi nombo molorumulu imbomani kau yu kanorumulu.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Yuni linondo nimbei, ‘Enoni imboma ungu tukumemu ningo tiko, Goteni imbo koinjo moromelema kinye kololima kinye enonga pali kot tendepa uluma moke tepa pilimbelo iyemu na molopili nimu, ningo imboma anjo ningo tieio,’ nimu.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 Gotenga iye profetemani pali oi yu mai kombuna oi naa opili yunge ungumu ningo tikolio ningei, ‘Jisas yu paimbo Gotenga malo molopa paimbo yu maina mainye omba imbomanga nimbe kolo wangopa kolondorumu aku ulumu enge ningo ipuki tinge imboma Goteni Jisas imbomanga nimbe tenderimumunga pilipelie kano imbomanga ulu pulu keri teringima altopa topele topo naa kanombo nimbe tiye kolondombo nimu,’ ningi,” nimbe Pitani aku tepa nimu.
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Pitani aku tepa nimbe molopili Mini Kake Telimu omba Pitani ungu nimbe tirimuna pilko moloringi imbomanga konopuna tukundo purumu.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Goteni oi Judia imbo Jisas ipuki tiringima tirimu mele kelepa imbo talape lupe moloringima aku tepa tirimuna kanokolio Kraist ipuki tili Judia iye Pita peya tapu toko oringimani paa mini lteko araya ningi.
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 Mini Kake Telimu kano imbo lupe ltingimani imbo ungu lupe lupema ningo Gote imbi kapi ningina pilkolio Juda iye kanomani Mini Kake Telimu omba enonga konopumanga pumo lepamo ningo liko manjiringi. Kano ulu kanopa pilipelie Pitani nimbei,
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 “Lino Kraist ipuki tili Judia imboma Mini Kake Telimu ltimulu mele kinye i imbo talape lupema kape Mini Kake Telimu ltimele kani narini eno no naa liengei nimbe manda mi tombaloya?” nimu.
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Aku ungu nimbelie yuni nimbei, “Eno Jisas Kraist yunge imbimunga no liengei,” nimu. Imbo kanomani no liko pora tikolio Pitando ningei, “Nu i teli oi naa puwi. Wali pokore nu lino kinye peya molkolio altoko pani,” ningina yu kano eno kinye wali pokore we molorumu.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.