Atos 10
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Rom kombu iye te Sisaria taunona molorumumunga imbimu Kornilius. Aku iyemuni Rom kombu ele iye ami 100 nokoromo iyemu. Aku ami iyemanga talapemunga imbimu Itali kombu ami iye talapemu.
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Yu kinye yunge pulu lerimu imboma kinye eno Judia imboma molo. Eno imbo lupema molkolio Gote pipili kolko konopu tiko paimbo yunge ungumu pileringi imboma moloringi. Yuni mele molo lepa koroko noringi imboma lipe tapondopa kou mone tipe, waliwali Gote konge terimu iyemu.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Walite ipupene ena 3 klok mele Kornilius yu Gote konge tepa molopalie mongo indi kumbu tepa ulu te i tepa kanorumu. Gotenga kongono iye ensel te yu molorumuna orumu ulu mona kanorumu. Aku orumu enselemuni nimbei, “Kornilius,” nimu.
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 Kano tepa nimu kinye Kornilius kano mini ltepa pembele nimbe taki lepalie waltindipe nimbei, “Awilimu, ambe temoya?” nimu.
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 Kinye nuni iye mare Jopa pangei liko mundukolio akuna iye te moromomunga imbi Saimon yunge imbi te Pita aku iyemu yu opili nengei.
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 Saimon Pita yu peremo ulke pulu iyemunga imbimu Saimonola nimele. Aku ulke pulu iyemu yu kongi kao kangini mele mare tepa wamopa kou ltimo iyemu. Yunge ulkemu nomu kuta kulendona angimo,” nimu.
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 Ensel kanomuni aku tepa nimbelie yu purumu. Kano kinye Korniliusini yunge kongono iye talo kinye yu lipe tapondorumu ami ele iye te kinye eno waio nimu. Aku ami ele iyemu Gotenga ungu pilerimu iyemula.
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 Kornilius yu kinye wendo orumu uluma aku iyemando pali nimbe tipelie eno Pita liko meko wangei Jopa kombundo paio nimbe lipe mundurumu.
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Kano iyema pungo ulkena pekolio, otilikondo anjo pungo awi tangoli Jopa nondoko pungei puringi. Awi tangoli Pita kano Gote konge tembaindo ulkemunga kiripi olana purumu.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Kano wali Pita kano engele kolopalie langi te nambowa konopu lerimu. Imboma langi kokele kaloringi kolo nokopa molopalie yu kano mongo indi kumbu tepa kanorumu kinye,
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 muluna anjo yando pumbe, maminye paa awili tenga ekondo ekondo pundu kitenga ambolopalie taka lipe mainye mundurumu.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 Aku maminyena tuku kongi lopa kera waimbe melema pali moloringi.
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 Kano kinye ungu te ombalie yundo nimbei, “Pita ola angilkono i mele moromelemanga te toko nowi,” nimu.
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 Aku tepa nimu wali Pitani ungu pundu topa nimbei, “Awilimu, paa naa nombo. Nuni kanoko keri pino melema kinye kalaro moromo nino melema kinye lino Judia imbomando naa nangei ningono ungu mane tirino melema na naa noro naa nombo molo,” nimu.
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 Wali talo tipe kano ungumu altopa wendo omba yundo nimbei, “Goteni kake teremo nimo melemando nuni kalaro moromo ungu naa niwi,” nimu.
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 Aku teko, wali yupoko teko ungu ningili kinye walitikale maminye kanomu kelepa muluna olando purumu.
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 Pita kano konopu kimbo tipelie i mongo indi kumbu tepo kanoro ulumunga pulumu ambe tepanje nimbe pilipe moloromu kinye Korniliusini lipe mundurumu iye kanoma ongo imbo marendo Saimononga ulkemu temuya ningo waltindiliko ongolio yunge ulke kere puluna ongo angileringi.
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 Akuna angilko waltindikolio “Saimon Pita andi moromoya?” ningi.
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Pita kano mongo indi kumbu teromunga pulumu ambe tepanje nimbe konopu kimbo tipe molorumu kinye yunge konopundo Mini Kake Telimuni nimbei, “Iye yupoko nu koroliko oromele.
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 Akumunga nu ola angilko mainyendo pungo konopu awi teli liko naa mundukono aku iyema kinye pani puwi! Nani iye akuma lipo mundunduna oromele,” nimu.
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Pita kano mainyendo pumbe iyemando nimbei, “Eno kororomele iyemu na. Eno ambe temona ongeya?” nimu.
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 Aku tepa nimu wali iyemani ungu pundu toko ningei, “Rom ele iye ami 100 nokoromo iye Korniliusini lino lipe mundumona omolo. Kornilius yu Goteni kanopa penga pimo iyemu, yu Gote pipili koromo iyemu. Juda imbomani pali yu iye pengamu nimele. Gotenga ensel teni yundo nimbei, Saimon Pitani ungu te nu nimbe tipili pileni kani yu opili niwi nimu,” ningi.
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 Kano kinye Pitani nimbeindo, “Eno peya otili pamili kani kinye ipu leli i peamili kani ulke tukundo waio,” nimu.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 Eno pungo aulkena pekolio, otili oi Sisaria kombu tuku puringi. Korniliusini kinye onge nimbe yunge angenupili lapali kinye pulu lerimu imboma kinye tukundo tukundo waio nimbe eno liko maku toko nokoko moloringi.
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 Pita kano ulkena tukundo pumbei purumu kinye Kornilius omba yunge kimbo puluna tamalu pepa yunge imbi nimbe pala mundupe kapi nimu.
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 Nalo Pitani yundo nimbei, “Na Gote molo, na imbo iyemu. Nu ola angiliwi,” nimu.
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 Ungu nilkolo ulke tukundo puringili kinye imbo awi teli maku toko moloringina kanorumu.
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Pita yuni kano imbomando nimbei, “Judia imboma kinye imbo lupema kinye tendekuna naa molangei nimele ungu manemu eno pimele. Na Judia iyemu molopo i ungu manemu piomunga eno imbo lupe moromelena naa olka nalo Goteni na lipe ondomo mele i tepa, yuni nando nimbei, ‘Imboma apuruko te keri, kalaro mololimu ningo tendekuna naa molonio kinye manda naa tembalo,’ nimu.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Akumunga na owi ningo waltindinge kinye enonga ungumu lipo tui naa tipo ondu. Imunga ambe temona nando owi ningiya?” nimu.
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Kano tepa nimu kinye Kornilius ungu pundu topa nimbei, “Wali kite omba purumu kinye ena 3 klok wali i nanga ulkena tuku na Gote konge tepo moloru kinye walitikale nanga kumbekerena imbo te wale pakoli paa tondolo pa telimu pakopa ombo angilipelie
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 nimbeindo, ‘Kornilius nu Gote konge tereno mele yuni pilipe lipe, imbo koropa nolima liko taporono mele kanopa penga pimo.
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 Imunga kinye nuni iye mare Jopa pangei liko mundukolio, akuna iye te moromo, iyemunga imbi Saimon, yunge imbi te Pita. Yu opili nengei. Pita yu kongi kao kaluluni mele mare tepa wamopa kou mone ltimo iye Saimononga ulkena moromo, yunge ulkemu nomu kuta kulendona angimo,’ nimu.
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 Aku tepa nimu ungu pilipolio nani tumbi tipo nu moloniona iye marendo nu pungo lipeio nindumunga nu ongo linge akumunga nu paa onio. Kinye lino Gote kinye peya ombo moromolo imboma Goteni nu ungu nimbe timoma lino ningo teni nimbo pilimilindo ombo moromolo,” nimu.
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 — ausente —
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 — ausente —
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 Goteni Israel imbomando ungu pengama nimbe mundurumumu eno pimele kano. Aku ungumupe paa pulumu i tepa, oi eno Gotenga opa pule imboma moloringi. Nalo kinye Jisasini terimu ulumuni opa topa kolopalie imbo lipe Gote kinye tendeku tipe mondoromo. Aku Jisas yu imbo palinga Iye Awili.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Oi Judia kombumanga ulu wendo orumuma eno nanga ungu niomu piltimele imbomani oi pilko pora tirimele. Oi Jononi imbomando konopu topele tokolio no liengei nimbe aku unguma nimbe tirimu. Kelepa Jisas Galili kombu yunge uluma pulu polopa terimu.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Oi pulu polopa Goteni kanopa lipelie imboma nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo iyemu yu Nasaret kombu Jisas nimu. Aku iyemu pumbe molopili nimbe, yuni Jisas Mini Kake Telimu tipe Jisas enge nipili nimbe engemu tirimu. Kano kinye Gote Jisas kinye molorumu kolo Jisas kombumanga andopa ulu pengama tepa, kuro kerimanga nokoli Sataneni ambolorumu imboma koinjo pangei nimu.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 Juda imbomanga kombuma pali kinye enonga taun awili Jerusalem kinye yuni ulu terimuma pali lino yunge lombili andorumulumani mongoni kanopo molorumulu. Juda imbomani yu kolopili ningo yu unjo polopeyana toko uku toringina kolorumu.
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 Nalo yu wali talonga ono kombuna perimu, kelepa wali yupoko tipemunga Goteni topa makinjipelie imbomani nu kanangei mona molowi, nimu.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Imbomani yu makilipe ola molorumu ulumu palini naa kanoringi. Oi Goteni kanangei nimbe imbi torumu imbomani kau kanoringi. Jisas makilipe ola molorumu kinye yu peya langi nombo molorumulu imbomani kau yu kanorumulu.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 Yuni linondo nimbei, ‘Enoni imboma ungu tukumemu ningo tiko, Goteni imbo koinjo moromelema kinye kololima kinye enonga pali kot tendepa uluma moke tepa pilimbelo iyemu na molopili nimu, ningo imboma anjo ningo tieio,’ nimu.
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 Gotenga iye profetemani pali oi yu mai kombuna oi naa opili yunge ungumu ningo tikolio ningei, ‘Jisas yu paimbo Gotenga malo molopa paimbo yu maina mainye omba imbomanga nimbe kolo wangopa kolondorumu aku ulumu enge ningo ipuki tinge imboma Goteni Jisas imbomanga nimbe tenderimumunga pilipelie kano imbomanga ulu pulu keri teringima altopa topele topo naa kanombo nimbe tiye kolondombo nimu,’ ningi,” nimbe Pitani aku tepa nimu.
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 Pitani aku tepa nimbe molopili Mini Kake Telimu omba Pitani ungu nimbe tirimuna pilko moloringi imbomanga konopuna tukundo purumu.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 Goteni oi Judia imbo Jisas ipuki tiringima tirimu mele kelepa imbo talape lupe moloringima aku tepa tirimuna kanokolio Kraist ipuki tili Judia iye Pita peya tapu toko oringimani paa mini lteko araya ningi.
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 Mini Kake Telimu kano imbo lupe ltingimani imbo ungu lupe lupema ningo Gote imbi kapi ningina pilkolio Juda iye kanomani Mini Kake Telimu omba enonga konopumanga pumo lepamo ningo liko manjiringi. Kano ulu kanopa pilipelie Pitani nimbei,
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 “Lino Kraist ipuki tili Judia imboma Mini Kake Telimu ltimulu mele kinye i imbo talape lupema kape Mini Kake Telimu ltimele kani narini eno no naa liengei nimbe manda mi tombaloya?” nimu.
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 Aku ungu nimbelie yuni nimbei, “Eno Jisas Kraist yunge imbimunga no liengei,” nimu. Imbo kanomani no liko pora tikolio Pitando ningei, “Nu i teli oi naa puwi. Wali pokore nu lino kinye peya molkolio altoko pani,” ningina yu kano eno kinye wali pokore we molorumu.
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.