Apocalipse 14
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Altopo kanoru kinye Kongi Sipsip Walomu mulu Saion ola angilipe, mai mongona yunge imbimu kinye yunge Lapanga imbimu kinye mai mongona Goteni torumuna molorumu imbo 144,000 yu kinye peya angileringi.
1 Imaibo ayu anuwanuw nou’umaim oyaw Zion tafan Lamb batabat aitin, ana sabuw etei 144, 000 bairi. Naatu nati sabuw nakwetahimaim i Lamb wabin naatu Tamah wabin auman hikirumen.
2 Mulu kombuna ungu te wendo orumuna pileru akumu no topa uwa enge nimo mele, molo mulu topa enge nimo mele, molo gitama toromele ungu nimo mele, aku tepa ungu te wendo orumuna pileru.
2 Naatu maramaim nidun ta anonowar i harew tititit niduhibe, naatu gunum erab gugugug ebiwa’an na’atube. Niduw anonowar i taboroyah hai douduf terabirabibe.
3 Iye nomi king polona moromo iyemunga kumbekerendo mele koinjo mololi kite kinye iye nomi 24 kinye, eno moloringimanga kumbe kerena enoni kunana koinjo te ningi. Imbo 144,000 oi maina moloringi kinye Goteni Lipo tapondambo nimbe Malonga mememuni mindili nonge aulkena wendo ltimu akumani kau i kunanamu manda pilko ningi. We imbo teni aku kunana ningimu manda naa pilko imbi tiringi.
3 Naatu urama’ama, sawar kwafe’en yawasih ma’anih naatu regaregah ai’in nahimaim hibat ew boubun hitabor, iti ew i boro men yait ta hini’obaiyih hinaso’ob, baise tafaram ana sabuw etei wanawanahimaim 144,000 hitutubunih akisihimo iti ew hiso’ob.
4 Imbo 144,000 akuma Goteni lino kanopalie Kake tepili moromele nipili ningo amboma kinye ulu keri nale naa teringi. Kanoma Sipsip Walomu purumo kombumanga pali lombili purumele. Goteni yunge nimbe mai kombuna moromele imbomanga imunana imbo kanoma Malonga mememuni mindili nonge aulkena kiyendo wendo lipe Sipsip Walomu kinye iltonga nimu.
4 Iti oro’orot i biyah hikaif gewas uhew hima, men kafa’imo baibin bairi hi’in biyah gubagub mataramih. Mar etei Lamb menamaim inan i hibi’ufunun. Orot babin etei wanawanahimaim i akisihimo hitubunih, ai ro’oh wan tiyamur tafafayay na’atube, God ana Lamb hairi hai fayay na’atube hitih.
5 Eno kolo paa naa toringi. Goteni karomo wali eno kinye ulu pulu keri te naa peremo.
5 Men kafa’imo baifuwen ta awahimaim hitita’urihimih aurih ubar, en.
6 Ensel te mulu awi tuku tingina mangopa andorumuna kanoru. Imbo talape awilima kinye imbo talape keloma kinye, ungu lupe lupe nimelema kinye, imbo lupe lupema maina moromele imbo akuma pali kano enselemuni ungu tukume waliwalima pepa kau pumbelo ungu nimbe timbei mangopa andopalie,
6 Naatu anuwanuw tounamatar ta auyom waruw wanawanan roberob aitin, wanatowan ana tur gewasin bai tafaramamaim sabuw, tafaram ta ta, big ta ta, tur ta ta naatu biyah ta ta, isah orerebamih.
7 ru nimbelie nimbei, “Goteni imboma kot tendepa apurupe pilimbelo walimu kamukumu wendo omo kani yu pipili kolko yunge imbi liko ola mundeio! Mulumu kinye maimu kinye nomu kuta kinye no pikopiko nimbe wendo oromoma kinye pali terimu iyemu popo toko kapi neio!” nimu.
7 Fanan aumetawat na’in eo, “God kwanabiruw naatu kwanakakafiy! Ana gagamin kwanao kwanabora’ara’ah, anayabin baibabatiyen ana veya natit. God, mar, tafaram, riy, naatu harew ana sinafenayan kwanakwafir.”
8 Kano enselemu purumu kinye ensel te ombalie nimbei, “Ulke kombu awili imbi paa ola moromo Babilon kamukumu keri ltemo. Paimbo kamukumu keri ltemo. Kano kombuna moloringi imbomani we kombumanga pali imbo talapema Wapu ulu kerinale tenge peremo, no wain paa enge nilimu nangei nimbelie tirimu,” nimu.
8 Tounamatar bairou’abin i’ufunun tit eo, “Babilon ra’iyeka! Babilon bar merar gagamin i ra’iyeka, anayabin tafaram wanawanan sabuw baiwa’an kwanekwan ana wine babin faramih etei hitom!”
9 Ensel talo tipemu purumu wali ensel te altopa ombalie enge nimbelie nimbei, “Mele takera kumbe lepa oromumu kinye aku mele takeramu yu mele manda leko teko wamoko teko anjiringi melemu kinye elonga imbi liko ola munduko kapi ningo, yunge imbimu enonga mai mongo molo kina molombalo imboma
9 Tounamatar baitounin i’ufunun tit fanan aumetawat na’in eo, “Orot yait sawaidab nakwafir naatu i ana itininabe auman nakwafir, ana ewow nibasit nab ukwarin o umanamaim na’uh nama’am,
10 eno kape Goteni eno kinye mumindili paa kolombalo ulu pulumu peremo no wainimu nangei nimbelo. Enoni aku teko, teko kenjingemunga yuni mumindili kolopa tembai peremo no wainimu no tamba nili te kinye wakamaka yunge mindili kolombalo mingina naa mundupe, no wainimu paa enge nipili kano imboma timbelo. Ensel kake telima kinye Sipsip Walomu kinye kanoko molangei kano imboma kou salfa tipe nombalomuni eno nombalo kinye paa mindili nongo molonge.
10 i boro God ana yaso’ar wine natom. Nati wine i ana fairin tutufin etei yaso’ar kerowasamaim isuwei’ika ebatabat! O boro sulfur wanawanan inarun na’arah na’arfufuri biyababan gagamin maiyow tounamatar kakafiyih naatu Lamb bairi nahimaim inab.
11 Eno mindili timbelo tipemunga iliomu pora naa nimbe waliwalima ilio tepa kau pembalo. Mele takeramu kinye yu none teli manda leko teko wamoko teringi melemu kinye popo toko imbi liko ola mundunge, molo yunge imbimu mai mongona molo kina molombalo imboma mulu naa liko ipu leli tangoli mindili nongo kau molonge,” nimu.
11 Naatu fai mar biyababan bai’akir ana sow boro wanatowan, wanatowan na’in nayen, auyit o gugumin biyah tubaiwa’an isan ana veya men ta ema’am. Sawaidab ana kwafirenayah, naatu i ana yumatabe kwafirenayah na’atube sabuw iyab hibasit wabin ana ewow hibaib iti biyababan boro fai mar hinab.”
12 Aku ulumu wendo ombalo wali Gotenga imbo yuni teaio nimbe mane tirimu ungumu pilko liko tenge tiko, Jisas ipuki tirimele imboma konopu enge tipili molangei!
12 God ana sabuw iti tur i kwanab, yatenanub nawainabi God ana obaiyunen tur kwanabukikin Jesu isan kwanabosunusunub.
13 Aku wali na ungu te mulu kombuna wendo orumuna pileru kinye nimbei, “Pipia toko i teko nini: Awilimunga imboma, kinye kape altoko kape kolongema eno malowa, ningo pipia towi!” nimu. Mini Kake Telimuni kape nimbei, “Paimbo, eno malo. Eno ulu pulu penga teremelema waye meko punge Awilimuni pilipe molombalomunga mindili nongo teremele kongonoma tiye kolko paimbo mulu linge,” nimu.
13 Imaibo maramaim fanan ta eo anowar, “Iti kukirum: sabuw iyab Regah wabinamaim himomorob boun ana veya ebubusuruf boro baigegewasin hinab.”
14 Altopo kanoru wali kupe kake te torumu. Akuna iye te molorumu, akumu imbo iyemunga malo none telimu molorumu. Yu iye nomi kingimunga wainye kou goloni teli te pakopa, langi nowi lelima toko ltimele loi pulte nenge nenge te ambolorumu.
14 Imaibo anuw naatu nou’umaim wakasakas kwes aitin, tafanamaim Orot Natun ana itininabe, ukwarinamaim kowas gold naatu umanamaim i fafour ana kaifut auman.
15 Kano wali ensel te Gote popo toringi ulke tempel mulu kombuna angilerimu akuna wendo omba kupe polona ola molorumumundo ru nimbelie nimbei, “Kinye mai kombuna langima kamukumu nowi lemona toko tukundo linge waimu wendo oromo kani nunge langi toko loi pultemu liko langima toko liwi!” nimu.
15 Naatu tounamatar ta Tafaror Barene tit orot nati wakasakas tafan ma’am isan fanan aumetawat na’in e’af, “A Kaifut kubai naatu masaw kufour, anayabin fourin ana veya i natit, tafaram i iyamur fourinamih.” Fafour ana kaiy|alt="sickle" src="cn02109B.tif" size="col" loc="Rev 14.15-19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="14.15-19"
16 Aku tepa nimu ungu pilipelie kupe polona ola molorumu iyemu mainye pumbe maina langima topa ltimu.
16 Naatu orot nati wakasakas tafan ma’am ana kaifut tafaram tafanamaim i’asakan naatu tafaram tutufin etei four.
17 Kano wali ensel te lupe Gote popo toringi ulke tempel mulu kombuna angilerimu akuna wendo orumu. Yu kape langi nowi lelima topa lili loi gelea nenge nenge te ambolorumu.
17 Tounamatar tabo maramaim Tafaror Barene titit aitin, umanamaim i ana kaifut wan so’arin auman.
18 Kano wali ensel te lupe, yu tipe nokorumu enselemu, yu melema kalko Gote tiringi alta polomu tiye kolopa omba, ensel loi geleamu ambolorumumundo enge nimbe ru nimbelie nimbeindo, “Nunge loi gelea nenge nenge nolimu likolio unjo wain toromo mongoma ondomo kani inie tokolio nombeya tewi!” nimu.
18 Iban maiye tounamatar ta wairaf ana kaifayan sibor ana gemane tit, naatu fanan aumetawat na’in e’af tounamatar uman ana kaifut wan so’arin bai batabat isan eo, “A kaifut wan so’arin kubai tafaram ana masaw yan grape umah ku’afuwen kwita’ay, anayabin grape i hiwu.”
19 Nimu ungumu pilipelie loi gelea ambolorumu enselemu mainye pumbe maina wain mongo ondorumuma inie topalie, wain no teko wamoko tengeindo kimboni kambulko takelemakele teremele kombuna mepa pumbe tuku mundurumu. Akuna Goteni paa mumindili kolorumu ulumu manda lerimu.
19 Tounamatar ana kaifut kamar tafanamaim iasakan grape ro’oro’oh e’afuw hira’iy bow ta’asiyen God ana yaso’ar wine bunubunuw wanawanan hira’iy.
20 Ulke kombu awilina tawendo wain mongoma kombuna kimboni kambulko takelemakele teringi wali kombuna meme wendo omba 300 kilomita mele omba pumbe, olando olando omba kongi os te ola angimo tenga kumbena mele orumu.
20 Naatu wine ana bunubunuw bar merar gagamin ufunane hibun fesafesaren, rara wine ana bunubunuwane titit i harew titit na’atube re nunuw in 300 kilometres na’atube naatu ana taiy i sika kabokabom ana fofonin o kafa’imo 2 metres bai.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.