2 Pedro 1

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Saimon Pita, Jisas Kraistini nanga kongonomu tendepuwi nimbe lipe mundurumu iyemu, na yunge kongono tendeli kendemande iyemu molopolio i pipiamu topo tiro. Linonga Gote, linonga Tepa Lili Iye Jisas, Goteni timbo nimbe maina lipe mundurumu iye Kraist, yuni uluma tumbi tipe teremomunga lino paimbo nimbo ipuki tirimolo ulu pengamu eno aku teko paimbo ningo ipuki tirimele imboma, enondo i pipiamu topo tiro.
1 Ayu Simon Peter, Jesu Keriso ana akir wairafin naatu ana tur abarayan.
2 Gote kinye linonga Awili Jisas talo pilko imbi tirimelemunga eloni eno kinye konopu noirimbele ulumu kinye, eno konopu ame topili taka liko molangei nimbele ulumu olandopa olandopa pupili.
2 Ayu ayoyoyoban God ana manaw ana kabeber naatu ana tufuwamaim nigegewasini, saise God naatu ata Regah Jesu Keriso ana so’ob tutufin etei kwanaso’ob gewas.
3 Gote yu imbi mololi enge peremo iyemu. Yu ulu pengamanga pulu iyemu. Aku iyemuni lino yunge imboma molangei waio nimbe alako torumu. Yu imbi tirimolomunga yunge engemu Jisasi kinye peremomuni lino molopo kondopo Gotenga unguma kau pilipo lipo temolo ulu pulumu tirimu.
3 It ata ma yawas isan God ana fairamaim sawar etei’imak itit. Naatu i taiyuwin ana fair naatu ana gewasinamaim eafit Jesu Keriso’one Kirisiyan anama yawas taso’ob.
4 Aku ulu terimumunga yunge melema lino timbo nimbe oi nimbe panjirimu mele paa enge pengama tirimu. Timbo nimbe mi lepa panjirimu melema eno kinye pembalo wali Gote yu moromo mele ulu pulumu eno kinye pepili, maina imbomanga konopumani melema kanoko konopu mondoko paa molko kenjiko, ulu keri teremele uluma eno Gotenga imboma aku teko molko naa kenjingei! Aku ulu kerima umbulu tiko, Gotenga imboma molko kondangei nimbe, yu timbo nimu mele paa enge pengama tirimu.
4 Nati fair ta’imon naatu eomatanen gewagewasih maiyow itit, saise nati siwaramaim iti tafaram ana gurusen kakafih boro kwanahaiw, imih wanatowan anama gewas kwanafarambonen kwanama.
5 Aku terimuna eno aku teko moromele kani eno paimbo ningo ipuki tirimele ulumunga ola panjiko ulu pengama kau paa wamongo pilko enge ningo teaio. Altoko enge ningo ulu pengama tenge ulumunga ola panjiko Gote kinye Jisas Kraist talo morombele mele kinye nimbele unguma kinye paa pilko kondaio.
5 Anayabin iti isan, kwanasinaftobon gewasin a baitumatum tafan kwanaya’abar, naatu gewasin tafan so’ob kwanaya’abar,
6 Altopa Gote kinye Jisas Kraist talo pilko kondoromele ulumunga ola panjiko eno enongano ulu pulu kerima waka lembalo kinye paa naa teamili ningo enongano konopumu nokoko kondoko ulu kerima naa teaio. Altoko enongano konopumu nokoko kondoko ulu kerima naa tenge ulumunga ola panjiko eno kinye umbunima wendo ombalo wali enge ningo taka liko molkolio umbunima meaio. Altoko umbunima enge ningo taka liko menge ulumungape ola panjiko Gotenga imboma moromolo ningo yunge unguma kau pilko liko teko molaio.
6 so’ob tafan roumutufuren kwanaya’abar, roumutufuren tafan, baitafofor kwanaya’abar, baitafofor tafan God ana yawas kwanaya’abar,
7 Altoko Gotenga imboma molkolio Yu kanopa penga pimo uluma tenge ulumunga ola panjiko Kraistinga imboma linonga kandi angenupilima ningo konopu tendekuna pupili popo tiko molaio. Altoko Kraistinga imbo pulu ltemoma ningo molonge ulumunga ola panjiko nendo yando paa konopu mondoko molaio.
7 naatu God ana yawas tafan Kirisiyan ana yawas kwanaya’abar, naatu Kirisiyan ana yawas tafanamaim yabow kwanaya’abar.
8 I ulu pengama enge ningo ambolko aku uluma eno kinye enge pepili molonge lemo, linonga Awili Jisas Kraist eno pilko imbi tirimele mele olandopa olandopa mongo tombalo. We mainye naa pumbelo kani aku teko uluma teko molaio.
8 Sawar hai ah gagamih i iti kwanabow, naatu kwanabow uma awan nakakaratan na’at, boro nakura’ara’ahi a yan kwanabat, naatu ni’obaiyi ata Regah Jesu Keriso kwanasu’ub.
9 Nalo Kraistinga imbo te aku tepa ulu pengama naa tepa moromo imbomu yu mongo ltimona imbo te tule tepa ltemo melema naa kanopa, paa nondopa ltemo melema kau karomo imbo aku tepa mele moromo. Yuni ulu pulu keri oi terimuma Goteni kulumie topa yunge konopu tepa kake tenderimu mele naa pilipe maa tondoromo.
9 Baise sawar iti men kwanabow a yawas tafanamaim kwanayaya’abar kwa boro mata hinifimabe, ef yok boro men kwananuw. Naatu a yawas atamanin bowabow kakafinamaim kwama’am God notawiy kukusouwi boro nuhi nabur.
10 Akumunga, nanga ango kameya, eno Goteni nanga imboma molangei wangei nimbe alako topa kanopa ltimu ulumu ara tiko paa yunge imboma molopo kau pamili ningo enge ningo molaio. Aku tenge wali eno umbuni teni tepa mainye naa mundumbelo, enoni yu manda tiye naa kolonge.
10 Imih au ofonah baitumatumayah God eafi naatu rubini imaim yuwa kwana’asfofor turobe kwanabow. Iti na’atube kwanasinaf kwa boro men kwanare’emih.
11 Aku ulu teko molonge wali, linonga Tepa Lili Iye Awili Jisas Kraistinga kombu, Yu iye nomi king molopa nokopa kau pumbelo akuna molamili tukundo waio nimbe konopu tipe nambu topa noindimbelo.
11 Basit ef nati na’atube kwanasisinaf kwa boro ata Regah Jesu Keriso ata baiyawasenayan boro baibasit anababatun nit, ma’ama wanatowan ana aiwob kwanarun.
12 Akumunga, paimbo nani nio mele eno ungu tukumemu pilko paa paimbo ningo ipuki tiringi mele, kinye we pimele nalo aku unguma maa naa tondoko tiye naa kolangei nimbo takiraki nimbo timboindo altopo nimbo tiro.
12 Iti ao i an gagamin, isan imih ayu boro matanfufur nuhi anakusisib kwananot. Baise kwa i marasika kwaso’obaka naatu God ana tur kwanowar kwabitumatum i turobe.
13 — ausente —
13 Iti i gewasin maiyow ayu yawasu ama’amamaim a not matanfufur akukusisib kwananot nati boun ao isan.
14 — ausente —
14 Ayu anotanot iti na’atube i ef gewasin, anayabin Jesu Keriso ata Regah bebeyanamaim au tur eowen ayu boro kafa’imo anamorob.
15 Altopo kape, nanga kangimu tiye kolopo pumbo wali eno i ungu nimbo tiroma akilio wamongo pilko konopu kimbo tiko molangei nimbo eno unguma wambo enge nimbo topo tiro.
15 Imih anasinaftobon koufair anit, saise ayu anamomorob ufunamaim iti sawar a notamaim hinama men nuhi hinaburumih.
16 Linonga Awili Jisas Kraist yu paa enge nimo mele kinye, Yu altopa yando ombalo mele kape, eno nimbo tirimolo wali linoni linonga konopuna lipe manjili peremomuni kange temanema mele tepo wamopolio naa nimbo tirimulumunga Jisas maina molorumu kinye peya molopolio, Gotenga enge pa telimu Yu kinye molorumu mele mongoni kanorumulu mele eno temane topo tirimulu. We naa nimulu.
16 Kwa au’uwi kwanowar, ata Regah Jesu Keriso ana fair auman boro namatabir maiye nan tafaramaim. I ana fair aki aso’ob, anayabin men sabuw hai baifuwenamaim hibinanakwar anowar a’o’omih. Baise aki taiyuwi mataiyan ana fair gagamin a’i’itin i kwa a tur a’o’owen.
17 Lino kanopo molamili mulu kombu enge pa telimu peremo kombuna ungu te wendo ombalie yundo nimbei i nanga paa konopu mondoro ungulumu. Nanga konopumu Yu noiro nimu wali Lapa Goteni Yunge imbimu paa ola molopili, enge pa telimu yu kinye pepili nimu.
17 Anayabin aki nati’imaim, God i Tamah naatu ana bonamanamarin auman Jesu Keriso ifai bobora’ara’ah naatu marane fanan Jesu isan eo, “Iti orot i Ayu Natu au yabow, i isan Ayu abiyasisir gagamin maiyow.”
18 Lino yu kinye Gotenga mulu kembona ola molorumulu wali aku ungumu mulu kombuna mainyendo orumu kinye lino pilerimulu.
18 Aki Jesu Keriso ana bai’ufununayah nai tounu bairi nati oyaw kakafiyin tafanamaim abat, God isan marane eafare eo aki taiyuwi tainiyan anowar.
19 Aku ulumu kanopo pilipolio, Gotenga ungu nimbe mundulima ningo tiringi iyemani ningolio bukuna toringi mele pilipolio paimbo ningi nimbo enge nimbo pimolo akumunga enonga unguma wamongo pilkolio pilko linge lemo paa. Aku tenge wali eno lipe tapondombalo mele i tepa: Ipu leli kombu tumbulu toromo wali tipe lam pa tendepa nomba molopili kombu tangoromo. Aku iye Gotenga unguma ningo moloringima eno tipe lam mele. Altopa kombu tangombaindo kombukandiyema pali kumbulupe, tendekumu kau kamukumu enge pa tepa angimo mele aku tepa mele Jisas aku kombukandiyemu mele omba linonga konopuna tukundo omba angilepili ningo aku iyemanga unguma i teli oi konopuna pepili wamongo pilko molangei.
19 Anayabin aki God fanan anowar, dinab sabuw Keriso isan hio i turobe. Kwa kwanabow gewas fanah kwanab anayabin i kwa a hinow na’atube emamarakaw naatu a Maragias ana marakaw na’atube dogor wanawanan ekukusisiar.
20 Eno ungu awili te pilengeimu i tepa: Gotenga nimbe munduli ungu nili iye akumani Gotenga bukuna toringi unguma eno enongano ungu pulu te konopuna pilkolio bukuna naa toringi.
20 Nati i an gagamin kwanaso’ob gewas. Dinab iyab God ana tur Bukamaim hikikirum i men hai notamaim hikirumamih.
21 Gotenga nimbe munduli ungu te pilipo i tepo i tepo nimolo, i tepa i tepa wendo ombalo ningi ungu akumanga ungu tendekure kape iyemani enongano ungu mare konopuna pilipolio imboma nimbo tiemili naa ningi. Mini Kake Telimuni enonga konopuna tukundo molopalie nimbe tirimu ungu pilkolio Gotenga ungu te nimolo ningo imboma ningo tiringi.
21 Naatu men kafa’imo orot babin ta uwih hikirumamih. Aiyabin! Baise iyab God rurubiniyih i God ana tur hikirum Anun Kakafiyih u’uwih na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.