Marcos 14
Maꞌu (HVN) vs AAI
1 — ausente —
1 Tar Nowaten naatu Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw i veya rou’ab nahimaim bat. Naatu firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah i wa’iwa’iramaim ef hinuwet mi’itube Jesu hitab hita’asabun isan.
2 — ausente —
2 Naatu hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawanan tanasinafumih, anayabin rakit boro tanaku’ub.”
3 Pa rae Betania, era he dèu ne ngara Himo, do ie ti pèda kusta.
3 Jesu in Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana bar wanawanan run, ma bay eaau basit babin ta kibub kabayamaim hikwak raiy yamurin gewasin hisuwai batabat bai narun, iti raiy i ana baiyan gagamin, kibub sikan ana gigiwaiyomaim takakir Jesu aribun yan isuwai re.
4 Era lema pa ène do pèri dèu do ngaꞌa helaꞌu nga roo. Ta ngède ne jꞌèga mobèni na ène, kura pa dꞌara ke roo, jꞌe pedai lii roo, mihe ane, “Hmm! Mobèni do mi namii mèra, pehore ele èi loko wumèngi do rihi maha na nii!
4 Sabuw afa nati’imaim hima’am hi’i’itin yah so’ar naatu taiyuwih hima higam hio, “Aisim iti raiy yamurin gewasin asir ebisuwai kwanikwaniy?
5 Rihi ie ta pewie we ne èi wumèngi dꞌee, jꞌe pepale ne doi do ae ne pa dèu do kehia-gahara! Rowi ne kebꞌue èi wumèngi dꞌee, helaꞌu nga gaji he dèu pa dꞌara hewue tèu.”
5 Iti raiy i 300 denari tafanamaim auman boro hitatubun naatu kabay sabuw bai’akirayah hitibaisih!” Naatu babin hi’i’iyab higam hiu kwanikwaniy.
6 Ta lii ke Yesus pa roo, “Bꞌole pehedue ri muu mobèni na dꞌee! Hane we noo. Mengèlu dꞌara Yaa ne tao noo, ri èla ke ri noo pe pehute ne èi wumèngi dꞌee pa ngiꞌu Yaa.
6 Baise Jesu eo, “Babin kwaihamiy! Aisim kwaowa’awa’an? Sawar gewasin maiyow ayu isou sinaf.
7 Do kehia he, do era loro helaꞌu nga muu. Hèku, nara muu ta pedꞌelo ruba dꞌara nga roo helodꞌo-helodꞌo. Tapulara Yaa, tui dꞌoke ne era helaꞌu nga muu.
7 Kwa boro mar etei bai’akirayah bairi kwanama, veya afa baibaisih isan kwanakokok boro kwanibaisih. Baise ayu boro men mar etei bairit tanama’amih.
8 Umu ke Yaa ta made. Èi wumèngi do pehute ri mobèni na dꞌee pa ngiꞌu Yaa, helaꞌu le ke ta lua pemoke Yaa dꞌai ne made, mii pemoko rape ta lebe pa ngiꞌu Yaa.
8 Babin abistan sisinaf i karam ayu isou sinaf, raiy yamurin gewasin biyau imaim isuwai re’er i ayu yanowahu biyau eyayabunai ufibo hinayai.
9 Henge peꞌie, oo! Pa mii we ne Lii Hagꞌa Dꞌara Deo ne pepeke pa hari hewue rai-wawa dꞌee, do ta pedae lema ne woie mobèni na dꞌee. Mijꞌi ta toi ri harièle dèu.”
9 Anababatun a tur ao’owen, iti Tur Gewasin tafaram tutufin wanawanan hinao hinabibinan, iti babin abisa sisinaf sabuw boro isan hinao naatu hinanuh.”
10 Èla pe na ène, era he dèu ti do henguru do dꞌue ana ajꞌa Yesus, ne ngara Juda Iskariot. Ta mèhu èni ke noo la kale ne mone ketèu pa kètu agama Jahudi he, mijꞌe ta la wie Yesus pa roo. Ta dꞌai noo nga roo, ta pika ke ne lua dèka noo.
10 Imaibo Judas Iscariot Jesu ana bai’ufununayan orot ta nah 12 wanawanahimaim tit in firis ukwarih biyah tit saise ef tanuwet Jesu umahimaim tayai hitarab tamorob.
11 Rihi mengèlu dꞌara roo, ta rènge ri roo ne lii pedai Juda. Ta pejaji ke roo, “Ki kewie ri èu Yesus pa jꞌii, ta maꞌe ma ri jꞌii pa èu.” Ta mèhu èni ke Juda, jꞌe kale uku mi namii ne jꞌole Yesus pa roo.
11 Naatu abistanawat eo hinonowar hiyasisir men kafaita, naatu kabay baitinin isan hi’omatan. Judas misir ef ana gewasin nuwet imaim Jesu tab titih hita’asabun isan.
12 Ne lodꞌo na ène, lèka pa lodꞌo petari ti lodꞌo ngaꞌa-kewèhu unu do Jahudi. Hèku, pa lodꞌo na ène, patima roo ta wobꞌo roti dodꞌo pake ragi, nga tèbꞌu kiꞌi-jꞌawa. Ta dèka ke ana ajꞌa Noo he la kebꞌali pa Yesus, mihe ane, “Ama. Lodꞌo dꞌee, lodꞌo ngaꞌa-kewèhu Paska. Hèku, ne dꞌèi Ama, pa mii ke jꞌii ne era pemoko ta ngaꞌa-kewèhu Paska tuu dii?”
12 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw aa ana veya wantoro’ot ebubusuruf, nati’imaim Tar Nowaten ana hiyuw aa isan bobaituw sheep natunatuh wabih lamb imaim terouw tisisibor. Imih Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “O kukokok boro menamaim Tar Nowaten ana hiyuw ana bogaigiwas o isa?”
13 Ta pejuu ke ri Yesus do dꞌue ana ajꞌa Noo, mihe ane, “Uru ko muu la dꞌara kota. Pa nii, ta pehapo muu nga he dèu momone do nga hape èi pa dꞌara guhi wo naiki. Pedute we noo ri muu.
13 Basit Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih eo, “Kwanan bar oto’otowen kwanatitit nati’imaim orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nan bairi kwanitar,
14 La èmu na mii noo ne maho, pedute ri muu. Pika muu pa muri èmu nee, mi nahee: ‘Ama! Ama Guru unu jꞌii ta ami era pa Ama, ta pake ta ngaꞌa-kewèhu Paska nga ana ajꞌa Noo he.’
14 naatu kwani’ufunun bairi kwanan, bar menatan erur imaim kwanarun. Nati’imaim bar matuwan kwanau, ‘Bai’obaiyenayan ebibat bar awan menatan ayu au bai’ufnunayah bairi Tar Nowaten ana hiyuw anaa?’
15 Do ta peke ri noo hewue kama do bèla pa dꞌèia ène. Do èla ke pe pemoke ri noo ne kama ène. Hèku muu dꞌue la pemoko ngaꞌa we!”
15 Naatu bar tafantoro’ot awan ta gewasin hiyabun inu’in nabi’obaiyi imaim kwanabogaigiwas.”
16 Ta pekèdꞌèike roo dꞌue la dꞌara kota. Pa nii, ta pehapo ke roo nga harièle lai do pedai Yesus. Ta la pemoko ke ri roo harièle, mijꞌe ta nara Yesus ta ngaꞌa-kewèhu Paska pa ène. Ta la pedoa ke ri roo Yesus he.
16 Bai’ufnunayah hitit hin bar oto’otowen hitit naatu Jesu iu’uwih na’atube sawar etei’imak hitita’uren, naatu Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
17 Ta jèna lodꞌo, ta maho ke Yesus nga do henguru do dꞌue ana ajꞌa Noo la nii.
17 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah 12 bairi hina
18 Mejèdꞌèiroo ta ngaꞌa helaꞌu-laꞌu. Pa dꞌara ngaꞌa roo, ta lii ke Yesus, “Dꞌèno ri muu, ee! He dèu ti telora muu do ta la pewie Yaa pa dèu do hewala.”
18 hima bay hi’aa wanawanan Jesu misir eo, “Anababatun a tur ao’owen kwa wanawananamaim orot ta boro babau nao anamorob, nati orot i ayu airi efan ta’imon ama a’au.”
19 Ta rènge ne lii na ène, ta hedui pengee ke roo. He dèu-he dèu roo ne kebꞌali pa Yesus, mihe ane, “Mage ta yaa, ne dèu do ane Ama nee?”
19 Bai’ufununayah gubamih hurir himisir ta’ita’imon Jesu hibabatiyih, “O kunotanot ayu ai en?”
20 Bꞌale ri Yesus, “Dèu do pehèbꞌu roti la dꞌara mago helaꞌu nga Yaa, noo ke, ne do ta pewie Yaa.
20 Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12 wanawanamaim yait ana rafiy nab ayu airi tew yan anabubutu’ub orotoban nati.
21 Henge, ee! Yaa dꞌee, Dèu Rai-wawa do Petuu-Petuu, do ta made tèra pedutu do hure dꞌo bꞌuke. Jaga! Ne dèu do pewie Yaa dꞌee, do ta hape ri noo ne hoe ihilaka! Rihi ie noo ta bꞌole metana ri ina noo!”
21 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikikirum na’atube, baise yait Orot Natun baban eo emomorob i boro bai’akir kakafin maiyow nab, gewasin nati orot iti tafaramaim men tatufuw.”
22 Pa dꞌara ngaꞌa roo, ta dꞌede ke ri Yesus ne hewue roti, jꞌe pehaꞌe lii ie ae pa Deo. Jꞌe pipe ri Noo pemae ne roti nee, jꞌe jꞌole pa ana ajꞌa Noo he. Ta lii ke Noo, “Ne roti na dꞌee, ngiꞌu Yaa ke. Hème we, jꞌe ngaꞌe.”
22 Bay hi’aa wanawanan Jesu rafiy bai merar yi yoyoban sawar imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Kwabai kwa’aan, iti i ayu biyou.”
23 Èla pe na ène, ta èbe ke ri Noo ne galaa do ihe ri èi ago. Pehaꞌe lema Noo lii ie ae pa Deo. Ta jꞌole ri Noo ne galaa ne pa ana ajꞌa he, ta nginu.
23 Naatu kerowas bai God ana merar yi sawar, ana bai’ufununayah itih etei’imak hitom.
24 Ta lii ke Noo, “Èi ago na dꞌee, raa Yaa ke. Raa do dꞌute ta wie helama pa dèu do ae. Raa na dꞌee, jadꞌèi hakahii ta do tobo ke ne lii jaji Deo. Hème we, jꞌe ngino.
24 Naatu iuwih eo “Iti i ayu au rara au Obaibasit Boubun kwa etei isa abisuwai.
25 Dꞌèno peꞌie ko ri muu! Jꞌari mèdꞌa dꞌee, adꞌo ke Yaa do ta nginu wari èi ago. Hape la awe Ama Yaa mejèdꞌèita pereda pa liru-bèla, jꞌeꞌitu ngino wari Yaa.”
25 Anababatun a tur ao’owen, Ayu iti wine boro men anatom maiye, anama’am wine boubun Tamai ana aiwobomaimibo anatom.”
26 Èla pe mi nahère, ta jꞌuka ke roo hewue lii lodꞌo ta pekelode ngara Deo. Ta mèhu èni ke roo mèdꞌa na ène la bꞌojo Saitun.
26 Naatu ew hitabor sawar himisir hitit hin Olive oyawemaim hitit.
27 Pa dꞌara nga nèru roo, ta lii ke Yesus, mihe ane, “Mèdꞌa nèbꞌo, harièle muu do ta perai jꞌe hane Yaa. Ri do era ke do hure dꞌo bꞌuke, mihe ane,
27 Jesu ana bai’ufununayah hai tur eowen eo, “Kwa etei’imak boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, anayabin Bukamaim iti na’atube hikirum.”
28 Tèra do ta made Yaa. Tapulara do ta muri wari Yaa. Ki muri wari Yaa, do ta uru Yaa nga muu la propensi Galilea.”
28 Baise morobone ana mimisir ufunamaim ayu boro wan anan Galilee anatit.”
29 Ta pelawa ke Petu, mihe ane, “Ama! Maji le harièle dèu ta perai, jꞌe hane Ama, tapulara adꞌo yaa!”
29 Peter iya’afut eo, “Au ofonah boro hinabihir, baise ayu boro men anihamiy ana bihiramih.”
30 Ta bꞌale ke ri Yesus pa noo, “Petu! Henge ie, ee! Mèdꞌa dꞌe dꞌènge, uru nga dꞌo dꞌue awe manu ne tutuꞌoo, tèlu wari ke èu ne pehile Yaa.”
30 Jesu Peter isan eo, “Anababatun a tur ao’owen boun gugumin o mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro mar rou’ab nao’o inanowar.”
31 Ta perui èni ke Petu, jꞌe lii noo, mihe ane, “Adꞌo, Ama, ee! Ki made Ama, ta made helaꞌu ke yaa, nga Ama. Perai dꞌoke yaa ti nga Ama, nga pehile dꞌo Ama ri yaa.”
31 Peter fair raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo nati tur ana’omih, ayu o airit morobomih wabin abatun.” Naatu bai’ufununayah etei’imak tur ta’imon hio.
32 Èla pe na ène, ta kako teruu ke Yesus he tade dꞌai la hewue dꞌoka pa bꞌojo Saitun, ne ngara ‘Getsemani’. Ta lii ke Yesus pa roo, mihe ane, “Mejèdꞌèiko muu ta mate Yaa pa dꞌee. Ta la hebꞌajꞌa pa nii ko Yaa.”
32 Naatu hina efan wabin Gethsemane imaim hitit, Jesu ana bai’ufununayah isah eo, “Iti’imaim kwanama ayu anan anayoyoban.”
33 Ta pedoa ke, ta penau helaꞌu nga Noo, Petu, Jꞌako, nga Johani. Jꞌari ti awe na ène, noho ne ade-pengee Noo ketèna dꞌoke.
33 Peter, James, naatu John buwih bairi hin. Dogoron wanawanan busuruf yababan naatu biyababan ana bit tatam.
34 Ta pedai ke Noo, mihe ane, “Dꞌai hedui ne ade Yaa. Mii do ta hèpo hengaa ke. Mejèdꞌèike muu ta jaga pa dꞌee.”
34 Naatu ana bai’ufununayah nah tounu isah eo, “Dogorou wanawanan yababan i ra’at kwanekwan kafa’imo nimfufuru, imih iti’imaim kwamare naatu mata nanuw kwanama.”
35 — ausente —
35 Jesu in kafa’imo yumatan aubabe me yan ra’iy naatu yoyoban saife ef tama’am na’at bai’akir ana veya tanan men tab.
36 — ausente —
36 Jesu yoyoban eo, “Tamai, Taimaya! Sawar etei i hamehamen karam boro inasinaf iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok baise o a kok.”
37 Ta èla pe hebꞌajꞌa, ta bꞌale ke Noo nga do tèlu dèu ana ajꞌa Noo he, tapulara era do bꞌèjꞌi luu. Ta perei ke ri Noo, jꞌe lii Noo pa Petu, mihe ane, “He, Petu! Do luu ta bèjꞌi èu? He melila he we Yaa pa nii, taha le dꞌo ma hudi he muu ta jaga helaꞌu nga Yaa!
37 Naatu Jesu matabir maiye nan ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih Peter isan eo, “Simon o mata fot ku’inu’in? Karam boro one hour ana fofonin mata hitanuw bairit tatama?”
38 Lure ko peweo ne namada èu. Kèdꞌèi jꞌe jaga helaꞌu nga Yaa! Dꞌèi tèra ne ade muu ta jꞌège lai do ie, tapulara rui dꞌo ne ngiꞌu muu. Rihi ie muu ta hebꞌajꞌa, ngita jꞌera dꞌo muu, ki lèka ri ruhèku.”
38 Nah tounu isah eo, “Mata to’iwa’an kwayoyoban saise men routobon kwanab, ayub i ekokok baise biya i himorob.”
39 Ta bꞌale rike Yesus la hebꞌajꞌa. Ta ami wari ke Noo pa Deo, ta bꞌole hane Noo pehape hedui-herui na ène.
39 Jesu matabir maiye yoyobanamih in, tur ta’imonabanak eo yoyoban.
40 Ta bꞌale rike Noo nga ana ajꞌa Noo do tèlu dèu he. Era ke roo do luu ta bèjꞌi wari, ri rihi ke roo ne mengètu namada. Ta perei ke ri Noo, iꞌa dꞌoke roo ne bꞌale lii Yesus.
40 Naatu matabir maiye nan ana bai’ufununayah biyah tit matah koun bit sawar hi’inu’in itih, naatu Peter tur o isan kasiy awan bit.
41 Ta hani ke roo ri Yesus, jꞌe bꞌale la hebꞌajꞌa ketèlu wari. Èla pe hebꞌajꞌa, ta bꞌale ke Noo la perei ne ana ajꞌa Noo. Ane Noo, “He do bèjꞌi ko ma muu! Pengaha we ne bꞌèjꞌi. Kèdꞌèi Ne dèu do ta pewie Yaa, Dèu Rai-wawa do Petuu-petuu, hère ke. Awe na dꞌee, ta ma kèpe ke Yaa ri roo, jꞌe la jꞌole pa dèu do tao apa he.
41 Jesu mar baitounin matabir maiye na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa i boro’ika kwai’in kwabiyarir? Kwaiyariraka! Mata tenuw. Orot Natun i sabuw kakafih umahimaim hiyai hinab hinafatumimih.
42 Kèdꞌèiwe! Heleo muu la nii! Na hii ke ne dèu do ta pewie Yaa. Mai we dii la pehapo nga roo.”
42 Kwamisir tan, kwa’itin, orot yanuwayan i natitaka, nabuwu’umih.”
43 Pa dꞌara pedai lii Yesus, hèra dꞌènge Juda nga dèu do rihi ae. Dèka roo nga pèru wela nga tubu, ta la kèpe Yesus. Dèka roo nga mi nahère, pedutu lii pereda mone ketèu pa kètu agama Jahudi he, guru agama he, nga dokepai-dokepai rae he.
43 Jesu ana tur eo sawara’e, bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim Judas yanuwayan, firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in kou’ay gagamin kaiy kefat auman Judas nawiyih bairi hina hitit.
44 Do pika uru ke Jꞌuda pa roo, mihe ane, “Heleo peꞌie ri muu! Naduu do hengèdꞌo ri yaa, kèpe ri muu! Noo ke ne dèu do kale ri muu.”
44 Yanuwayan i kou’ay eobaimanih, “Orot menatan ayu anab ana mamamay kwa a kok orotoban nati, kwanab kwanafatum naatu kwanakaif auman kwanan.”
45 Ta dꞌai Juda la ène, mola noo nga Yesus, pelango ri noo, “Ama Guru!” Kedꞌake ri noo, jꞌe hengèdꞌo.
45 Basit hina hititit ana veya Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Bai’obaiyenayan!” Naatu mamay.
46 Ta dèka ke ne dèu do ae he la kèpe Yesus.
46 Naatu Jesu hibai hirab hifatum.
47 He dèu ti dèu Yesus he ta rèda wela ke, jꞌe pare pehèpo ne wodilu he dèu. Ne dèu na ène, ènu ri kètu mone ae agama Jahudi.
47 Baise orot ta nati’imaim batabat kaiy bai firis ukwarin ana akir wairafin tainin buru’um.
48 Ta pedai ke Yesus nga dèu do la kèpe Noo he, mihe ane, “Mi namii? Pengee ri muu, Yaa ne mone bꞌani? Ku dèka muu ma kèpe Yaa nga wela nga tubu?
48 Jesu awan tara’ah kou’ay isah eo, “Kwa a kaiy, a kefat kwaiteten kwanan ayu fatumu’umih ana itinin ayu i bainowan orot na’atube.
49 Helodꞌo-helodꞌo era ma Yaa nga muu pa Èmu Kepue Hebꞌajꞌa pa Deo, bꞌule dꞌo he dèu he do dèka la kèpe Yaa. Mai we, ma kèpe Yaa. Na dꞌee, do lore do hure dꞌo bꞌuke ke.”
49 Mar etei Tafaror Baremaim ama abibinan men imaim kwatafatumu? Baise abisa Bukamaim hi’o hikikirum i nan niturobe.”
50 Made ri medaꞌu ne ana ajꞌa Noo he. Ta hane ke Yesus, jꞌe perai roo.
50 Nati’imaim ana bai’ufununayah etei’imak hihamiy hibihir.
51 Pa ène lema, era he dèu ana do ngèru, do pedute Yesus ti kejꞌunga. Era nga robo hijꞌi noo. Ta kèpe ke noo ri dèu he,
51 Orot boubun ta ana faifuw baban akisin ius Jesu bi’ufunun, hisinaftobon hitab hitafatumimih,
52 tapulara abo pa hijꞌi noo we. Pelai ti rihi medaꞌu, ta perai ke noo nga ihi wue, bꞌule dꞌo nga bꞌara pa ihi.
52 baise ana faifuwawat hibai i segar bihir.
53 Èla pe na ène, ta èbe ke Yesus ri roo la èmu Kètu Mone Ae Agama Jahudi. Pa ène, era ke do peteni ne dokepai-dokepai he. Harièle mone ketèu pa kètu agama he, guru agama he, nga dokepai-dokepai rae.
53 Firis Gagamin, orot ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah, etei hiru’ay hima’am Jesu hibai hina firis ukwarih ana baremaim hirun.
54 Ta dꞌai ne èbe ri roo Yesus, Petu lema do pedutu menaꞌo ti kejꞌunga, tade dꞌai la èmu Kètu Mone Ae Agama Jahudi. Maho noo hape la dꞌara rae nee, la mejèdꞌèihelaꞌu nga dèu do jaga do menyiru ai pa ène.
54 Peter ef yokaika i’ufnunih bairi hina Firis Gagamin ana bar merar hitit imaim ma’utenayah wairaf hi’asir hima rararih i na bairi hima rarih.
55 Pa dꞌara èmu dꞌee, mone ketèu pa kètu agama he pedai lii nga dèu do majèdꞌèita hèpo kewèlu agama he. Harièle roo kale hakahii ta pehale Yesus, ri dꞌèi ke roo ta wole pemade Noo. Tapulara nara dꞌo lai nengaa ta mii hakahii.
55 Firis ukwarih naatu kanisel ana kou’ay sabuw tutufin etei hisinaftobon baifuwen tur hibow hitit saise imaim Jesu hita’asabun isan, baise ana kakafin men ta hitita’urimih.
56 Ta pedoa ke ri roo ne dèu do ae, ta hakahii ta pebue Yesus. Tapulara ne lii lolo roo peꞌabu dꞌo he dèu nga he dèu.
56 Sifrubonayah moumurih maiyow Jesu isan hifufuwen, baise hai tur hio men Jesu sisinafumaim hi’o’omih.
57 Era hadꞌe ne hakahii do kèdꞌèita titu ta pedꞌèii pote, mihe ane,
57 Naatu sabuw afa himisir Jesu isan baifuwen tur hibow hit hio.
58 “Rèngi ri jꞌii ne lii pedai dèu na dꞌee, mihe ane, ‘Do ta pekelole ri Yaa ne Èmu Kepue Hebꞌajꞌa pa Deo do jꞌège ri ruai dèu rai-wawa. Èla pe tèlu lodꞌo, do ta pekèdꞌe wari ri Yaa ne Èmu na ène, nga dodꞌo pake ruai dèu rai-wawa.’ ”
58 “Aki eo anowar, ‘Sabuw umahimaim Tafaror Bar hiwowowab ayu boro anataraboun nare naatu veya tounu ufunamaim boro ana wowab maiye, men sabuw umahimaim hiwowowab na’atube.’”
59 Tapulara peꞌabu dꞌo ne lii lolo roo he dèu nga he dèu.
59 Baise hai tur hio men ta sisinafumaim hi’o’omih.
60 Ta titu ke Kètu Mone Ae Agama Jahudi nee, pa hedꞌapa harièle dèu do mejèdꞌèipa ène. Jꞌe kebꞌali pa Yesus, mihe ane, “Ae ke dèu do kelaa pehedꞌapa nga Èu. Ta ngaa Èu ku pehèngo èni we?”
60 Imaibo Firis Gagamin misir sabuw nahimaim bat Jesu ibatiy, “Orot hairi sif hirurubon inowar naatu boro hai tur wan inay ai en?”
61 Bꞌale dꞌo ri Yesus he ubꞌa he. Ta kebꞌali rike ne Kètu Mone Ae Agama Jahudi pa Noo, mihe ane, “Hèku ko Èu ta pika mola! Èu tèra ke na dꞌee Kristus, Ana Deo do jaje rai uru ne?”
61 Baise Jesu men kafa’imo tur ta eomih, Firis Gagamin ibanak ibatiy maiye, “O i Roubininayan God Baigegewasinayan Natun?”
62 Ta bꞌale ke ri Yesus, “Do petuu! Yaa ke na dꞌee. Do ta ngède ri muu harièle ta Yaa, Dèu Rai-wawa do Petuu-Petuu, do mejèdꞌèipa liru-bèla pa kedꞌanga Deo. Rihi mone ae ne kuaha Noo! Do ta pèru pereda Yaa helaꞌu nga Noo. Èla pe na ène, do ta puru Yaa ti liru-bèla nga merèmu.”
62 Jesu iya’afut eo, “Ayu i Natun, naatu kwa etei boro Orot Natun God fairin uman asukwafune namare rofom wanawanan nanan kwana’itin!”
63 Ta rènge ne lii bꞌale Yesus do mi nahère, made ri bubu dꞌara ne Kètu Mone Ae Agama Jahudi ène, tade hio ke ri noo ne bꞌajꞌu do womerai do pake ri noo. Ta pekaa ke noo pika pa dèu lowe do mejèdꞌèipa ène, mihe ane, “Teo dꞌoke dii ta pake hakahii wari!
63 Naatu Firis Gagamin iti tur nonowar ana faifuw bow seb naatu eo, “Aki men akokok sif rubonayah!
64 Rèngi ke ri wodilu muu miha, Noo ma do pika wari èni mi nahère. Èla ke Noo pepai èni ta Ana ri Deo. Lii Noo dꞌee, ta peꞌape ngara Deo! Pedutu petèka agama dii, ki era dèu do pale wari èni ta helaꞌu nga Deo, dèu na ène ta pemade! Ku, mi namii ne lai hèpo muu?”
64 Baigigimen tur eo kwanowar, mi’itube kwanotanot?” Etei’imak hio, “I bowabow kakafin sinaf naatu i boro namorob?”
65 Èla pe mi nahère, ta kèdꞌèike do pèri dèu la hebue Yesus ri ilu. Wute ne namada Noo, jꞌe merèho. Jꞌe lii roo, mihe ane, “Kiri Èu tèra ke mone ubꞌa Deo, hèku ko Èu ta pale ne ngara dèu do kudꞌe Èu!” Ta pereda ke roo pa dèu do jaga Èmu Kepue Hebꞌajꞌa pa Deo, ta ma èbe Yesus. Ta èbe ke ri roo, jꞌe tèbꞌe bꞌale-bꞌale.
65 Sabuw afa Jesu yumatan hikwaitututur naatu matan faifuwamaim hisum hirab hio, “Kuo anowar yait o rabi?” Ma’utenayah auman rebareban hifafar.
66 — ausente —
66 Peter ufun bar meraraka ma’am basit Firis Gagamin ana akirwairafin babitai na sisibinamaim tit,
67 — ausente —
67 Naatu Peter ma wairaf rarar babitai bat itin kikin naatu eo, “O auman Jesu airi Nazarethane kwana.”
68 Ta bꞌale ke ri Petu, “Adꞌo! Ta ngaa èu ku lii mi nahère! Tade dꞌo Noo ri yaa.” Èla pe na ène, ta kako ke Petu la titu pa toka rae nee. Pa dꞌara awe na ène, ta tutuꞌoo ke ne manu.
68 Baise Peter youb, “Ayu men aso’ob o abitur ku’o.” Basit i bar merar ana etawan gagamin ufunane tit, naatu kokorere eo.
69 Ta ngède rike Petu ri mobèni na ène. Ta pika ke noo pa harièle dèu do era pa ène, mihe ane, “Noo ke he dèu ti kejie Yesus!”
69 Akir babitai Peter itin maiye, naatu nati’imaim sabuw hibatabat tur ta’imon hai tur eowen, “Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta!”
70 Ta pehihi èni ke Petu, jꞌe lii, mihe ane, “Adꞌo èu ta wujꞌu! Tade dꞌo ri yaa dèu na nii!”
70 Baise Peter ibanak youb maiye, hima kikimin sabuw bairi hibatabat Peter hiu, “Tur anababatun o i Jesu ana bai’ufununayan orot ta, anayabin o auman i Galilee orot.”
71 Ta pelawa rike Petu, mihe ane, “Bꞌani yaa ta hupa! Tade dꞌo ri yaa dèu na nii!”
71 Peter eobaifaro eo, “Anababatun a tur ao’owen, God baimakiy nitu ayu ana bifufuwen na’at, ayu nati orot men aso’ob!”
72 Tatuu ne lii pedai noo, ta tutuꞌoo ke ne manu ta dꞌue awe. Ta henge ke ri Petu ne lii pedai Yesus ngine, mihe ane, “Uru nga dꞌo dꞌue awe manu ne tutuꞌoo, tèlu wari ke èu ne pehile Yaa.”
72 Mar ta’imonamo kokorere mar bairou’abin eo, naatu imaibo Peter nuhin taseb Jesu mi’itube eo not, “Kokorere mar rou’ab nao ana veya o boro mar tounu ayu inayoubu.” Naatu Peter busuruf rerey.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.