Provérbios 26
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Wali agalime mbirali mini nawi kagonaga mini yaraga hayagua ogoni gaea birangi dalu dindi guni ibaganego alebi tomo ibiredagola bu wulene horongi iba dalu ibaganego alebi biragoni.
1 Elogiar um tolo é tão absurdo como cair neve no verão ou chover no tempo da colheita.
2 Agali mbirali ibu mana liahe mbira nabi kagola marume ibuhondo bi ko lalu ha hayagua bi ogonime ibu mo ko naholebira. Tinaga bi laragoni egarume yagalo yu ibaga biaabo halu mbirani biru dambo nalagagobi holebira.
2 A maldição não cai sobre quem não merece; ela é como um passarinho que voa sem rumo.
3 Nogo hosiru gerai pelo tibu tandaga biagame balu nogo dongiru bayuwa tiga tiga haru polenaga ibu ne harigaha aeane mbira bangabia ho helaga. Ani bialu mbirali mini nawi kago mini wilo gewame minu bolene nga.
3 O chicote foi feito para o cavalo, o freio, para o jumento, e a vara, para as costas de quem não tem juízo.
4 Mbirali mini nawi kagome í̠hondo bi nagalone mbira hale haragola í̠na ladai biriyagua í̠bi nde mini nawi ibu ale dege kegoni.
4 Quem dá uma resposta séria a uma pergunta tola é tão tolo como quem a fez.
5 Wali agali mini nawi kagome bi nagalone mbira í̠hondo hale hayagua í̠nabi nde ibuhondo nagalone dege ladai bibe. Irane ibugua ibu manda timbunibi kogoni manda buligo anidagua ladai bibe.
5 Responda ao tolo de acordo com a tolice dele para que ele não fique pensando que é sábio.
6 Í̠na mbirali mini nawi kagohondo bi mbira yalu pu lalu lawia hariyagua ogoni í̠na í̠ninaga ge gandulo waharadagua beregoni.
6 Quem manda um tolo dar um recado está procurando problemas; seria melhor que cortasse os próprios pés.
7 Agali ge kohe kago ibaga nabibehe hagadagua mbirali mini nawi kagome bi bayale gigabi mbira lole manda bialu karia labe nahe kagoni.
7 Um provérbio citado por um tolo tem tanto valor como as pernas de um aleijado.
8 Mini nawi karu mini yaraga halu karuni laba dandaha to̱le̱ berelowa bole hongo howa ndibulo yani hagago ale bialu kagoni.
8 Elogiar um tolo é o mesmo que amarrar a pedra no estilingue .
9 Agalime lulu iba nowa lulu yu howa ibunaga gini ani kenda kago dugule manda biagadagua mbirali mini nawi kago ibugua bi bayale mbira lole manda bialu karia nalabehe kagoni.
9 O tolo, citando um provérbio, é como o bêbado tentando tirar um espinho da mão.
10 Biabe hondo haga kagome mini nawi karubi maru tanabi karuhondobi biabe bilo miyagua ogoni agalime danda bu yuwa timume agali boga dege dindi hagago ale bira.
10 O patrão que contrata qualquer tolo que lhe pede emprego acaba prejudicando todos.
11 Biangome magu tagu wuwa lone ibuni no dai biagadagua mbirali mini nawi kagome mana ko ala ibuni binigo lone budai dai bialu haga ka.
11 O tolo que faz uma tolice pela segunda vez é como um cachorro que volta ao seu vômito.
12 Mbirali mini nawi kago ibu manda bayale bilo biamogo bulene karulape. Anigo mbiralime mbirale bibahende ibuni manda biaihe tingi ho kayagua ogonibigo ibu biamogo bulene erekuibiore holebira.
12 Pode-se esperar mais de um tolo do que de quem pensa que é mais sábio do que é.
13 Wali agali mangaheme andaga hangu bame biraabo howa ibugua ogodagua lalu, Laiono timbuni mbira harigani ibaga bu kago i̱ tagira napolebero, laga ka.
13 O preguiçoso fica em casa e diz: “Se eu sair, o leão me pega.”
14 Anda panga hiniyime panga yani ho wiagadagua mbirali mangahegome ibuninaga dagiani palu beregedaga dege bialu wulebira.
14 O preguiçoso vira de um lado para outro na cama. Ele é como uma porta que gira nas dobradiças, mas, de fato, não sai do lugar.
15 Wali agali marume mangaheore howa tinaga ne harigaha tomo mo yanda halu nolenegobi bibe manga dege holebira.
15 Existe gente que tem preguiça até de pôr a comida na própria boca.
16 Mbirali mangahe kago ibugua agua manda biaga. I̱na manda bidogome agali karia mini gigabi mbirale bayuwa latagi hai haga karuni bolangua ho kogoni, lo mitangi biaga ka.
16 O preguiçoso acha que ele sozinho sabe mais do que sete homens capazes de dar respostas certas.
17 Kirali lai lalu kagoha puwa í̠ ogoniha bangabia ho pu hariyagua ogoni biango mbira harigani pialu karia hondowa haleni minu gili laradagua beregoni.
17 Quem se mete na discussão dos outros é como quem agarra pelas orelhas um cachorro que vai passando.
20 Ira bo dela nabiyagua ira nade hundulebira. Wali agalime bi diburibu nale hayagua gimigomo lalu keba holene nawulebira.
20 Sem lenha o fogo se apaga; sem mexericos a briga se acaba.
21 Ira gabunime ira dene bayuwa hungu bialu dagadagua agali lai hangu laga kagome wai bilo mo bia haga kagoni.
21 Como carvão sobre as brasas e lenha no fogo, assim é o briguento para atiçar uma briga.
22 Mbiralime diburibu lalu mendeali lo gurarago ina hale hole hame laramali. Bi ogonibi laragoni tomo dendebi aledagola iname abale naramali.
22 Os mexericos são tão deliciosos! Como gostamos de saboreá-los!
23 Mbiralime bi hongo halu mana bayale bulenenaga letingi howa mana ko bulenaga layagua bi ogoni todobene be dindi dongoma degeme wabinigo silibame hira dambi kagola bayale wini mbau lagagobi nga.
23 Como o verniz cobre um pote de barro, as palavras fingidas encobrem um coração mau.
24 Wali agali tombene hondo kihe karume bi bayale turubi hangu lararume handabe manga holene tinaga miniha wu kago nawi tingi haga.
24 O hipócrita que odeia esconde o seu ódio atrás da bajulação.
25 Bi urunibi laragoni í̠naga haleme hale hoabi lolebiragoyu í̠na tigua bi laragoni henene lara manda nabibe. Tinaga miniha ko tara tara to̱lo tagiho kagoni.
25 Ele pode falar muito bem, mas não acredite no que ele diz porque o seu coração está cheio de ódio.
26 Tinaga mini ko ogoni wia do ho kagoyu wali agali marume o tinaga mana ko birago bayuwa handai holebira.
26 Ele pode disfarçar, mas todos acabarão vendo a sua maldade.
27 Wali agali mbirame ko mbira bule lo mitangi bu hayagua ogonime ibuni mo ko holebira. Mbirali uli pelo wa karia o biagoniha ibuni uli pu wulebira. Ibugua to̱le̱ hari hombeneni dugu yalu iragaho ngeledaria mani to̱le̱ biago pendegelope howa ibuni dambulebira.
27 Quem coloca uma armadilha para os outros acaba caindo nela; quem rola uma pedra será esmagado por ela.
28 Í̠na wali agali maruhondo ke̱ howa mo hondo hariyagua í̠na ti handabe manga ho kegobi walia hare. Anigo í̠naga miniha mende manda bu howa bime mende ale lariyagua mo ko holene hangu yu anda ibaga.
28 Quem odeia fere os outros com mentiras; as palavras bajuladoras causam desgraças.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.