Provérbios 14
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 Wali mini gigabi bedagome ibuni andagani biruwa biabe bayale bulene ngaru biragome ibu damene bibahende mo bayale halu hongo haihe helaga. Ai wali mini nawi bedagome ibuni andagahabi ibu damenerubi bibahende mo ko hai haga.
1 A mulher sábia edifica o lar, mas a insensata o destrói com as próprias mãos.
2 Mana tigabi ngaru talialu bialu haga kagome ibuni Anduane Homogohondo gi ho halu ibu andaneha haabo haga ka. Anigo mana talialu biaga tingi howa ke̱ haga karu tigua Anduane Homogo mo yo handaga ka.
2 Quem anda pelo caminho reto teme o S enhor ; quem escolhe estradas tortuosas o despreza.
3 Mbirali mini nawi kagonaga bi laragome wali agali bu karu mo walia halu ibuninaga mini hangu mo yaraga halu haga ka. Mbirali mini gigabiwi kagonaga bi laragome ibuni mo bayale haga ka.
3 A conversa arrogante do insensato se torna uma vara que o castiga, mas as palavras do sábio o protegem.
4 Dindi tombolene nogo bulumaga mbira naheyagua tomo bu wiaga anda tabuanda haga ka. Anigo nogo bulumaga hongohe kagome dindi tombaga kayagua mabuha tomo dewaore anda haga nga.
4 Um estábulo sem bois permanece limpo, mas é a força do boi que provê a colheita farta.
5 Mbirale biyago de hendene kagome bi heneneore lalu biyane handayago latagi haga heagua ibugua biyane de handayago bi tigatiga latagi haga ka. Anigo mbirali ke̱ hagame layagua ibunaga bi larago tindule dege lolebira.
5 A testemunha honesta não mente; a testemunha falsa respira mentiras.
6 Mbirali mine haga kagome manda bulene bayale damene ngaru mo yule manda bu karia mo ya nabulebira. Anigo mbirali ibunaga mini gigabi heagua ibugua manda bulene bayale ngaru hi nahe mo yulebira.
6 O zombador procura sabedoria e nunca a encontra, mas para o que tem discernimento o conhecimento vem fácil.
7 Mbirali mini nawi kago baba mandagi nahe habagiho holene nga. Ogoni ibugua mini bayale talebu ngia nabulebira.
7 Afaste-se do tolo, pois em seus lábios não achará conhecimento.
8 Mbirali mini gigabiwi kago ibugua ibunime biraru bayuwa mitangi buwa biaga ka. Anigo mbirali mini nawi kago ibugua i̱ mini gigabiwi kogo mitangi biragome ibuni mo hondo haga ka.
8 O prudente sabe para onde vai, mas os insensatos enganam a si mesmos.
9 Wali agali mini nawi karume tinaga mini mana ko bulene ngagoha hangu mo tene haabo haga ka. Anigo mana tigabi biaabo halu haga karume wali agali maru baba mini mo mbiraore ho haga ka.
9 Os insensatos zombam da própria culpa, mas os justos a reconhecem e buscam reconciliação.
10 Mbirali ibunaga miniha genda holenebi turu holenebi ibuni hangume manda biaga ka. Ani manda biagadagua mendeali kagome manda nabibehe ka.
10 Cada coração conhece sua própria amargura, e ninguém pode compartilhar de toda a sua alegria.
11 Mbirali ko biaga kagome ibunibi ibunaga damenerubi mo ko hai holebira. Anigo mbirali bayale biaga kagobi ibunaga damenerubi ko nahe bayale haabo holebira.
11 A casa dos perversos será destruída, mas a tenda dos justos florescerá.
12 Mbiralime hariga ogoni pialu kogo bayale porogo ibuni hangu mitangi bu kagome hariga ogoriani homolene harigadago manda nabi pupe haga.
12 Há caminhos que a pessoa considera corretos, mas que acabam levando à estrada da morte.
13 Iname oba haramagome bu miniha genda ngago mo ereba naholebira. Turu hagabu holene ngago ereba harangi miniha genda wiaabo holebira.
13 O riso pode esconder o coração aflito, mas, quando a alegria se extingue, a dor permanece.
14 Wali agali ko biaga karu tinime mana ko biragonaga pani nolebira. Anigo mana bayale biaga karu ti nde bayale bialu kagonaga lini nolebira.
14 O desleal recebe o que merece, mas a pessoa de bem é recompensada.
15 Mbirali manda emene hangubi kago ibugua marume bi larago bibahende mo henene hai haga ka. Mbirali mini gigabi kago ibugua mana ibunime biraru mamage howa bialu haga ka.
15 O ingênuo acredita em tudo que ouve; o prudente examina seus passos com cuidado.
16 Mbirali mini gigabi kago ibugua mamage ho howa genda tara tara ibuha anda ibiragola ibu habagi haga ka. Anigo mbirali mini nawi kago ibugua mbirale bibahende biraru bayuwa mini haru nahe howa ko bule abale pudu laga ka.
16 O sábio é cauteloso e evita o perigo; o tolo confia demais em si mesmo e se precipita.
17 Mbirali keba abale tungulope haga kago ibugua mana ko luluyu howa biagadagua bialu haga ka. Wali agali maru karume mbirali ibuni hangu mitangi biaga ohe kago ogoni ale biagohondo handabe manga haga ka.
17 Quem se ira com facilidade faz coisas tolas; quem trama o mal é odiado.
18 Wali agali maru manda emene hangubi karu tinaga mana mini nawi lulume biagadagua bialu haga ka. Anigo mini gigabiwi karume mana bialu karu tinaga mana bayale mandani yári biraligobi biaga ka.
18 Os ingênuos são revestidos de insensatez, enquanto os prudentes são coroados de conhecimento.
19 Ko biaga karu tigua mana tigabi bialu haga karu andaneha bulu palu howa, Ina dara halu biamogo bidaba, lolene wulebira.
19 Os maus se prostrarão diante dos bons; os perversos se curvarão à porta dos justos.
20 Mbirali ibu yagibano heagua ibu dameneore karu tigua agali ogonibi kago handabe manga haga ka. Anigo mbirali ibu homogo heagua ibunaga nenege dewaore holebira.
20 Os pobres são desprezados pelos vizinhos, enquanto os ricos têm muitos amigos.
21 Wali agali mende kago mo ko haga karu ti mana koorene ko ngaru bialu ka. Anigo mbirali yagibano mbirale nawi kago dara halu biamogo biaga karu ti turubiore ka.
21 É pecado desprezar o próximo; feliz o que ajuda os pobres.
22 Mana ko anda helonaga biabe bialu harimiyagua tíni mini nawi koorene ko holeberemi. Biabe bayuwa biaabo harimiyagua wali agali marume tíhondo mini mbiraore wialu tí mini leneore kami lolebira.
22 Os que tramam fazer o mal se perdem, mas os que planejam fazer o bem encontram amor e fidelidade.
23 Biabe bulene ngago bialu kago ibu mbirale yu haga ka. Anigo bame te hadalu biraga kago ibu yagibano holebira.
23 O trabalho árduo produz lucro, mas a conversa fiada leva à pobreza.
24 Mini gigabi karu ti mbirale bayale ngaru mo wu howa mini lene haga. Anigo mini nawi lulu ale karu ti tinime mana biragome panigi walia hatagi holebira.
24 A riqueza é coroa para os sábios, mas a insensatez dos tolos só resulta em mais insensatez.
25 Godi larangi mbirali de hendene kago ibugua bi tigatiga binigobi laragome mbirali biago golope holebira. Anigo ai mbirali birago de hendene kago ibugua ke̱ halu bi layagua ogoni ibu wali agali ndelaga holebira.
25 A testemunha confiável salva vidas, mas a testemunha falsa é traidora.
26 Mbirali ibu Anduane Homogo andaneha haga heagua ibuha gi holene mbira nawi howa ibu hongohe haabo halu ibu waneiginirubi bayale dege hai holebira.
26 Quem teme o S enhor está seguro; ele é refúgio para seus filhos.
27 Anduane Homogohondo giho halu ibu andaneha haragome iba gagahe bayale nolene ibiraligobi holene bayaleore wulebira. Anidagua biragome mbirali ibuha homolene kaware anda ibiragola mo habo lai holebira.
27 O temor do S enhor é fonte de vida; ajuda a escapar das armadilhas da morte.
28 Kini ibugua wali agali dewaore haru heagua ibu mini lene timbuniore ka. Anigo ibugua wali agali emene hangu haru heagua ogoni ibu bame agali damene maru karu ale dege holebira.
28 Uma população que cresce é a glória do rei, mas a falta de súditos é a ruína do príncipe.
29 Mbirali keba abale nahaga kago ibu mini gigabiwi ka. Anigo mbirali keba abale haga kago ibu mini nawi lulu ale ko lalu walia haga ka.
29 Quem tem entendimento controla sua raiva; quem se ira facilmente demonstra grande insensatez.
30 Miniha mo palia holene ngelo kago ibunaga tinginibi bayale dege holebira. Anigo miniha dimagoli holeneru henge loleneru wu heagua mana uruni warago koore mbira alegome ibuninaga kunini dere biradagua bulebira.
30 O contentamento dá saúde ao corpo; a inveja é como câncer nos ossos.
31 Mbiralime wali agali yagibano karu mo ko halu hengedape hayagua nde ibugua yagibano uruni wabini Ngode Datagaliwabe kagobi mo yo handaragoni. Anigo yagibano karuhondo bayale biaga karu tigua Ngode Datagaliwabenaga mini mo yaraga haga ka.
31 Quem oprime o pobre insulta seu Criador, mas quem ajuda o necessitado honra a Deus.
32 Ko biaga karu tigua mana biragome tini mo ko holene yu anda ibaga. Anigo mana bayale biaga karume ti mbirale mbira hondowa gi nahaga. Tigua homolene kaware wiaguabi tinaga holene yu tiga hongohe haabo haga ka.
32 O perverso é destruído por sua maldade, mas o justo encontra refúgio mesmo na hora da morte.
33 Mini nawi karu tigua mini giga bulene hai bialu mulene nga manda nabiaga. Anigo wali agali mandabi karu tiha mini giga bulene wiaabo haga ndobe.
33 A sabedoria é preservada no coração sensato; não
34 Wali agali bibahendeme mana tigabi ngaru taluwa bialu hayagua tinaga dindibi nde bayale mini lene dege wulebira. Anigo tigua mana ko ngaru bialu hayagua nde mani tini taga holene wulebira.
34 A justiça engrandece a nação, mas o pecado é vergonha para qualquer povo.
35 Kini ibunaga biabe bia haga agali karume biabe bayale bialu heagua nde kini ibuni turu ho haga. Anigo ibunaga biabe bia haga karume biabe bia ko kagola kini ibuni taga howa o biaruhondo handabe manga howa keba timbuni haga.
35 O rei se alegra em seus servos prudentes, mas se enfurece contra os que o envergonham.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.