Provérbios 14
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Wali mini gigabi bedagome ibuni andagani biruwa biabe bayale bulene ngaru biragome ibu damene bibahende mo bayale halu hongo haihe helaga. Ai wali mini nawi bedagome ibuni andagahabi ibu damenerubi bibahende mo ko hai haga.
1 A mulher sábia constrói o seu lar, mas a que não tem juízo o destrói com as próprias mãos.
2 Mana tigabi ngaru talialu bialu haga kagome ibuni Anduane Homogohondo gi ho halu ibu andaneha haabo haga ka. Anigo mana talialu biaga tingi howa ke̱ haga karu tigua Anduane Homogo mo yo handaga ka.
2 Quem é honesto mostra que teme o Senhor , mas a pessoa que se desvia dos caminhos do Senhor o está desprezando.
3 Mbirali mini nawi kagonaga bi laragome wali agali bu karu mo walia halu ibuninaga mini hangu mo yaraga halu haga ka. Mbirali mini gigabiwi kagonaga bi laragome ibuni mo bayale haga ka.
3 O tolo orgulhoso sofre por causa das coisas que diz, mas os sábios são protegidos pelas suas próprias palavras.
4 Dindi tombolene nogo bulumaga mbira naheyagua tomo bu wiaga anda tabuanda haga ka. Anigo nogo bulumaga hongohe kagome dindi tombaga kayagua mabuha tomo dewaore anda haga nga.
4 Quem não põe um animal para puxar o arado colhe bem pouco, mas aquele que põe colhe muito.
5 Mbirale biyago de hendene kagome bi heneneore lalu biyane handayago latagi haga heagua ibugua biyane de handayago bi tigatiga latagi haga ka. Anigo mbirali ke̱ hagame layagua ibunaga bi larago tindule dege lolebira.
5 A testemunha verdadeira não mente, mas a falsa diz muitas mentiras.
6 Mbirali mine haga kagome manda bulene bayale damene ngaru mo yule manda bu karia mo ya nabulebira. Anigo mbirali ibunaga mini gigabi heagua ibugua manda bulene bayale ngaru hi nahe mo yulebira.
6 Quem zomba de tudo quer ser sábio e não consegue, mas quem tem juízo aprende com facilidade.
7 Mbirali mini nawi kago baba mandagi nahe habagiho holene nga. Ogoni ibugua mini bayale talebu ngia nabulebira.
7 Afaste-se das pessoas sem juízo porque gente assim não tem nada para ensinar.
8 Mbirali mini gigabiwi kago ibugua ibunime biraru bayuwa mitangi buwa biaga ka. Anigo mbirali mini nawi kago ibugua i̱ mini gigabiwi kogo mitangi biragome ibuni mo hondo haga ka.
8 Por que será que a pessoa ajuizada é sábia? É porque ela sabe o que faz. Por que será que o tolo não tem juízo? É porque ele apenas pensa que sabe o que faz.
9 Wali agali mini nawi karume tinaga mini mana ko bulene ngagoha hangu mo tene haabo haga ka. Anigo mana tigabi biaabo halu haga karume wali agali maru baba mini mo mbiraore ho haga ka.
9 Os tolos pecam e não se importam, mas os bons querem ser perdoados.
10 Mbirali ibunaga miniha genda holenebi turu holenebi ibuni hangume manda biaga ka. Ani manda biagadagua mendeali kagome manda nabibehe ka.
10 Só você conhece a sua própria amargura e você também não pode repartir a sua alegria com os estranhos.
11 Mbirali ko biaga kagome ibunibi ibunaga damenerubi mo ko hai holebira. Anigo mbirali bayale biaga kagobi ibunaga damenerubi ko nahe bayale haabo holebira.
11 A casa dos maus será destruída, mas a cabana dos bons continuará de pé.
12 Mbiralime hariga ogoni pialu kogo bayale porogo ibuni hangu mitangi bu kagome hariga ogoriani homolene harigadago manda nabi pupe haga.
12 Há caminhos que parecem certos, mas podem acabar levando para a morte.
13 Iname oba haramagome bu miniha genda ngago mo ereba naholebira. Turu hagabu holene ngago ereba harangi miniha genda wiaabo holebira.
13 O sorriso pode esconder a tristeza; quando a felicidade vai embora, a tristeza já chegou.
14 Wali agali ko biaga karu tinime mana ko biragonaga pani nolebira. Anigo mana bayale biaga karu ti nde bayale bialu kagonaga lini nolebira.
14 Os maus terão o que merecem, mas os bons serão recompensados pelo que fazem.
15 Mbirali manda emene hangubi kago ibugua marume bi larago bibahende mo henene hai haga ka. Mbirali mini gigabi kago ibugua mana ibunime biraru mamage howa bialu haga ka.
15 A pessoa simples acredita em tudo, mas quem tem juízo está sempre prevenido.
16 Mbirali mini gigabi kago ibugua mamage ho howa genda tara tara ibuha anda ibiragola ibu habagi haga ka. Anigo mbirali mini nawi kago ibugua mbirale bibahende biraru bayuwa mini haru nahe howa ko bule abale pudu laga ka.
16 Quem tem juízo toma cuidado a fim de não se meter em dificuldades, mas o tolo é descuidado e age sem pensar.
17 Mbirali keba abale tungulope haga kago ibugua mana ko luluyu howa biagadagua bialu haga ka. Wali agali maru karume mbirali ibuni hangu mitangi biaga ohe kago ogoni ale biagohondo handabe manga haga ka.
17 Quem se zanga facilmente faz coisas tolas, mas o sábio permanece calmo.
18 Wali agali maru manda emene hangubi karu tinaga mana mini nawi lulume biagadagua bialu haga ka. Anigo mini gigabiwi karume mana bialu karu tinaga mana bayale mandani yári biraligobi biaga ka.
18 Os tolos recebem o que a sua tolice merece, mas os ajuizados são recompensados com o conhecimento.
19 Ko biaga karu tigua mana tigabi bialu haga karu andaneha bulu palu howa, Ina dara halu biamogo bidaba, lolene wulebira.
19 Os maus terão de respeitar os bons e pedir humildemente a sua ajuda.
20 Mbirali ibu yagibano heagua ibu dameneore karu tigua agali ogonibi kago handabe manga haga ka. Anigo mbirali ibu homogo heagua ibunaga nenege dewaore holebira.
20 O pobre é desprezado até pelo seu vizinho, mas o rico tem muitos amigos.
21 Wali agali mende kago mo ko haga karu ti mana koorene ko ngaru bialu ka. Anigo mbirali yagibano mbirale nawi kago dara halu biamogo biaga karu ti turubiore ka.
21 Desprezar os outros é pecado, mas aquele que faz o bem aos pobres é feliz.
22 Mana ko anda helonaga biabe bialu harimiyagua tíni mini nawi koorene ko holeberemi. Biabe bayuwa biaabo harimiyagua wali agali marume tíhondo mini mbiraore wialu tí mini leneore kami lolebira.
22 Quem trabalha para o bem ganha a confiança e o respeito dos outros, mas quem trabalha para o mal está cometendo um erro.
23 Biabe bulene ngago bialu kago ibu mbirale yu haga ka. Anigo bame te hadalu biraga kago ibu yagibano holebira.
23 Quem trabalha tem com o que viver, mas quem só conversa passará necessidade.
24 Mini gigabi karu ti mbirale bayale ngaru mo wu howa mini lene haga. Anigo mini nawi lulu ale karu ti tinime mana biragome panigi walia hatagi holebira.
24 Os sábios são recompensados com riquezas, mas a recompensa do tolo são as suas próprias tolices.
25 Godi larangi mbirali de hendene kago ibugua bi tigatiga binigobi laragome mbirali biago golope holebira. Anigo ai mbirali birago de hendene kago ibugua ke̱ halu bi layagua ogoni ibu wali agali ndelaga holebira.
25 A testemunha que diz a verdade pode salvar vidas, mas a que diz mentiras é traidora.
26 Mbirali ibu Anduane Homogo andaneha haga heagua ibuha gi holene mbira nawi howa ibu hongohe haabo halu ibu waneiginirubi bayale dege hai holebira.
26 No temor ao Senhor , o homem encontra um forte apoio e também segurança para a sua família.
27 Anduane Homogohondo giho halu ibu andaneha haragome iba gagahe bayale nolene ibiraligobi holene bayaleore wulebira. Anidagua biragome mbirali ibuha homolene kaware anda ibiragola mo habo lai holebira.
27 O temor ao Senhor é uma fonte de vida e ajuda a evitar as armadilhas da morte.
28 Kini ibugua wali agali dewaore haru heagua ibu mini lene timbuniore ka. Anigo ibugua wali agali emene hangu haru heagua ogoni ibu bame agali damene maru karu ale dege holebira.
28 A grandeza de um rei depende do número de pessoas que ele governa; sem elas ele não é nada.
29 Mbirali keba abale nahaga kago ibu mini gigabiwi ka. Anigo mbirali keba abale haga kago ibu mini nawi lulu ale ko lalu walia haga ka.
29 A pessoa que se mantém calma é sábia, mas a que facilmente perde a calma mostra que não tem juízo.
30 Miniha mo palia holene ngelo kago ibunaga tinginibi bayale dege holebira. Anigo miniha dimagoli holeneru henge loleneru wu heagua mana uruni warago koore mbira alegome ibuninaga kunini dere biradagua bulebira.
30 A paz de espírito dá saúde ao corpo, mas a inveja destrói como câncer.
31 Mbiralime wali agali yagibano karu mo ko halu hengedape hayagua nde ibugua yagibano uruni wabini Ngode Datagaliwabe kagobi mo yo handaragoni. Anigo yagibano karuhondo bayale biaga karu tigua Ngode Datagaliwabenaga mini mo yaraga haga ka.
31 Quem persegue os pobres insulta a Deus, que os fez, mas quem é bom para eles honra a Deus.
32 Ko biaga karu tigua mana biragome tini mo ko holene yu anda ibaga. Anigo mana bayale biaga karume ti mbirale mbira hondowa gi nahaga. Tigua homolene kaware wiaguabi tinaga holene yu tiga hongohe haabo haga ka.
32 A maldade leva os maus à desgraça, mas a honestidade protege os bons.
33 Mini nawi karu tigua mini giga bulene hai bialu mulene nga manda nabiaga. Anigo wali agali mandabi karu tiha mini giga bulene wiaabo haga ndobe.
33 No coração das pessoas sensatas mora a sabedoria, mas os tolos não a conhecem.
34 Wali agali bibahendeme mana tigabi ngaru taluwa bialu hayagua tinaga dindibi nde bayale mini lene dege wulebira. Anigo tigua mana ko ngaru bialu hayagua nde mani tini taga holene wulebira.
34 A justiça engrandece um povo, mas o pecado é uma desgraça para qualquer nação.
35 Kini ibunaga biabe bia haga agali karume biabe bayale bialu heagua nde kini ibuni turu ho haga. Anigo ibunaga biabe bia haga karume biabe bia ko kagola kini ibuni taga howa o biaruhondo handabe manga howa keba timbuni haga.
35 Os reis recompensam os servidores competentes, mas castigam os que não agem bem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.