Provérbios 10
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Mana bayale gigabi bialu holenenaga Solomonohanda bi tumagi laga binigo ogodagua leda.
1 O filho sábio é a alegria do seu pai, mas o filho sem juízo é a tristeza da sua mãe.
2 Í̠na muni page binigome homogo hariyagua muni ogonime í̠ mo bayale naholebira. Anigo í̠na mana tigabi hangu ngaru talialu biaabo hariyagua mo ko holene mbira í̠ha nawulebira.
2 Aquilo que se consegue com desonestidade não serve de nada, mas a honestidade livra da morte.
3 Anduane Homogohanda wali agali tigabi karu tomo nolene mbira burupale nahelaga ka. Anigo wali agali mana ko biaga karume mbirale hamelo kago milo henge namiaga ka.
3 O Senhor Deus não deixa que os bons passem fome, mas impede os maus de conseguirem o que tanto querem.
4 Í̠ biabe bulene mangahe hariyagua yagibano noa noalo holebere. Anigo í̠ biabe ebebebi hariyagua mbirale dewawi homogo holebere.
4 O preguiçoso fica pobre, mas quem se esforça no trabalho enriquece.
5 Agali miniwi kagome tomo nolene tu haragola bu mogobu wiaga. Anigo agali mbira ibu biabe nabi palia hangu biyagua nde horo ogoningi tomo nolene nawidagola ibu one waneigini heba ti noa noalo howa taga pani nolene wulebira.
5 Quem tem juízo colhe no tempo certo, mas quem dorme na época da colheita passa vergonha.
6 Anduane Homogohanda wali agali mini tigabiwi karuhondo bayale dewa miaga ka. Anigo wali agali ko kago ibugua bi laragome wali agali mo hondo holenaga miniha ohe howa bi laga ka.
6 Os bons são abençoados. As palavras dos maus escondem a sua violência.
7 Wali agali mana bayale biaga karu homarangi marume ti mitangi bialu dara howa mani tigua bayale biyarunaga te laabo haga. Anigo wali agali mana ko biaga karu homaragola marume ti abale embedaho wahaga.
7 Os bons serão lembrados como uma bênção, porém os maus logo serão esquecidos.
8 Wali agali mini bogabi karu tigua wali agali marume ogodagua bibe lalu bi bayale lamiragola ti bayuwa hale haga. Anigo wali agali mini nawi howa bi habane nabulene kudaga bi dege laga karu ti mo ko holebira.
8 Quem tem juízo aceita os bons conselhos; quem não tem cuidado com o que diz acaba na desgraça.
9 Wali agali mini tigabiwi karu ti miniha maburabi holebira. Anigo wali agali mana ko biaga karu tinaga mini ko do habe nahe holebira.
9 A pessoa honesta anda em paz e segurança, mas a desonesta será desmascarada.
10 Mbiralime henene lolene ngadagua la nabi hayagua ibugua genda dewa mo yalu ibaga. Mbiralime kudaga bi dewa lagimbu biaga kago ibugua mo ko holebira.
10 Quem esconde a verdade causa problemas, mas quem critica com franqueza trabalha pela paz.
11 Wali agali mini tigabiwi karunaga bi larago haabo holene iba ale. Anigo wali agali mini kowi karunaga bi laragome tininaga miniha ko ngago do howa tigua wali agali maru karu mo ko hole manda bu haga ka.
11 As palavras dos bons são uma fonte de vida, mas as palavras dos maus escondem a sua violência.
12 Handabe manga holeneme ko mo bia haga. Anigo ko biagame ko bibahende biniru gubalini holeneme la nabi wahaga.
12 O ódio provoca brigas, mas o amor perdoa todas as ofensas.
13 Mbirali ibu mini dingidangiale kagome ibunaga miniha bayale gigabiwi howa bi latagi haga. Anigo mbirali ibu mini giga napale kago ibu pani nolene wulebira.
13 A pessoa sábia diz palavras de sabedoria, mas aquela que não tem juízo precisa ser castigada.
14 Mbirali mini bayale gigabiwi kagome manda tara tara bulene ibunaga miniha yu haga ka. Anigo mbiralime bame kudaga bi hangu lalu kagoria ko abale anda ibilo henge miaga ka.
14 Os sábios guardam todo o conhecimento que podem, mas o tolo, quando fala, logo traz desgraça.
15 Tano pabe bu yanda howa tamuha wiagadagua wali agali homogo karu ti mbirale bu ngarume pabe bu mabu bidagola bayale ka. Tano pabe bu yanda nahe howa wiagadagua yagibano karu mbirale burupale kagome ti abale mo ko haga.
15 A riqueza protege os ricos, e a pobreza destrói os pobres.
16 Bayale biragonaga yolo haabo holene nga. Anigo ko biragonaga yolo ko dewa bilo mo bia haga ka.
16 O trabalho dos bons produz vida, mas o resultado do pecado é somente mais pecado.
17 Wali agali maru mana birago mendealime mo tiga biragola hale haga karu ti haabo holene harigani pialu ka. Anigo wali agali maru mana mendealime mo tiga biragola i̱ ndo lalu hale nahaga karu ti mo ko holene harigani pialu ka.
17 Aquele que aceita ser repreendido anda no caminho da vida, mas quem não aceita cai no erro.
18 Mbiralime wali agali maruhondo keba howa nahe tingi halu kago ibunaga miniha ko do haragome ibu tindule hangu laga ka. Mbiralime diburibu loyu ibaga biaga kago ibu mini nawi lulu ale ka.
18 Com as suas palavras, o mentiroso esconde o seu ódio; quem espalha mexericos não tem juízo.
19 Mbiralime bi dewa laga kayagua ibunaga bi laragome ko dewa bibehe holebira. Anigo mbirali ibu mini bayale gigabiwi kayagua bi dewa lagimbu nabi holene nga.
19 Quanto mais você fala, mais perto está de pecar; se você é sábio, controle a sua língua.
20 Wali agali mini bayale tigabiwi karunaga bi larago muni siliba bayaleorego ale ka. Anigo wali agali ko biaga karunaga mitangi bulenego habane nabulene hangu mitangi biaga ka.
20 As palavras dos bons são como a prata pura; as ideias dos maus não têm valor.
21 Mbirali mini tigabiwi kagonaga bi laragome wali agali dewa biamogo bulebira. Anigo mbirali mini nawi howa biragome ibuni bo homelolebira.
21 As palavras dos bons fazem bem a muita gente, mas a falta de juízo leva à morte.
22 Anduane Homogo ibunime ina biamogo bialu mbirale dewa ngiyagua urunime ina genda namo ngulebira.
22 A bênção do Senhor Deus traz prosperidade, e nenhum esforço pode substituí-la.
23 Wali agali karume ko ngaruni bia dege dindi hole lowa turuho kayagua ti mini nawi lulu ale ka. Anigo wali agali manda bayalebi mini bayale gigabiwi karume mana bayale ngaru hangu bule lowa turuho holebira.
23 Para o malvado, fazer o mal é divertimento, mas a pessoa sensata encontra prazer na sabedoria.
24 Mini tigabiwi karu ti tini hame lara alego mulebira. Anigo ko biaga karu tini mo gi hara alegoore mulebira.
24 Quando o mau tem medo de alguma coisa, é isso mesmo o que lhe acontece, mas a pessoa direita consegue o que deseja.
25 Wali agali ko biaga karu ti kagoria ko bulene mbira ibiragola puyabu timbuni iba li heba ibuwa mbirale ngaru yalu piai hagadagua ti yalu piai holebira. Anigo wali agali mana tigabi biaga karu ti dege hongo howa bayale haabo holebira.
25 Vem a tempestade e acaba com os maus, porém os honestos continuam sempre firmes.
26 Wali agali mangahe karuhondo í̠naga biabe biaha nalabe. Irane marasini kome ne hambuni kau biagadaguabi ira haguame de iba dege dindi hagadagua bialu í̠na ibuhondo handabe manga holebere.
26 Nunca mande um preguiçoso fazer alguma coisa; ele será tão irritante como vinagre nos dentes ou fumaça nos olhos.
27 Anduane Homogohanda bi laradagua bialu hariyagua dindini lu holebere. Anigo ko biaga karu tigi mandi hangu halu tinaga horo nakaha abale homolene wulebira.
27 Quem teme o Senhor tem vida longa, porém os maus morrem antes do tempo.
28 Wali agali mini tigabiwi karu ti Anduane Homogohondo mini dunubia ho howa turu halu holebira. Anigo ko biaga karu tigua bayale mbira nahende ti bameore holebira.
28 A esperança dos bons traz alegria, mas os planos dos maus dão em nada.
29 Mini tigabiwi karu Anduane Homogohanda ti baya hangu handayaho haga ka. Anigo mana ko biaga karu ibugua ti kagoha ko anda ibilolebira.
29 O Senhor protege os bons, mas causa a desgraça dos que fazem o mal.
30 Wali agali mini tigabiwi karu ti dindini bayale haabo holebira. Anigo ko biaga karu ti dindini haabo naholebira.
30 As pessoas direitas estarão sempre em segurança, porém os maus não terão onde morar.
31 Wali agali mini tigabiwi karume bi larago mini bayale gigabi holenenaga laga ka. Anigo wali agalinaga hégeme bi ko laga kago ogoninaga ne hambu ndibulo waholebira.
31 As pessoas honestas dizem coisas sábias; quem diz coisas perversas recebe um terrível castigo.
32 Mini tigabiwi karume bi lalu howa wali agali hale ho karu ti mo dendebia holenaga manda bialu bi bayale laga ka. Anigo wali agali mini kowi karu tigua bi laragome wali agali hale ho karu mo tandaga haga ka.
32 Os homens direitos sabem dizer coisas agradáveis, porém os maus estão sempre ofendendo os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.