Isaías 1
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NTLH
1 Mbuga ogoha Emoso igini Aisaia ibugua bi gilibu winigo nga. Anduane Homogohanda Yuda wali agali Yarusalemeha hearu Aisaia ibugua lamilonaga de gandeba hondowa laminigo. Ogoningi Usiabi Yodamabi Ahasabi Hesegaiabi ti Yuda dindiha kini hemingi Aisaiahanda bi ogoni lalu latagi hene.
1 São estas as mensagens a respeito de Judá e de Jerusalém que o Senhor Deus deu a Isaías, filho de Amoz, durante os reinados de Uzias, Jotão, Acaz e Ezequias em Judá.
2 Anduane Homogohanda ogodagua laya. Hari daliga-o dindi-o libu hale gogabu hale halu i̱naga bi larogo nde baya hangu hale harabine. I̱naga waneigini i̱nime handayaho harurunime ti anda halu puwa áyu i̱naga bi mo wahalu kagoni.
2 Escutem, ó céus, preste atenção, ó terra, pois o Ele disse: “Criei filhos e cuidei deles, mas eles se revoltaram contra mim.
3 Nogo bulumaga karume nde ti abaore ogo kalo manda bialu nogo dongi karumebi nde ti abahanda tomo ogoriaore ngiaga lo manda bidagoni. Anigo i̱naga Isaraele wali agali ti mini nawiore kagoni. Tigua manda bulenedagua nogo bulumaga dongirume manda bu bolangua kagoni, lalu lene.
3 O boi conhece o seu dono, e o jumento sabe onde o dono põe o alimento para ele, mas o meu povo não sabe nada, o povo de Israel não entende coisa nenhuma.”
4 Wali agaliru-o tígua mana ko ngubiore beremigome tíni koorene ko kamigoni. Bibahendengi tígua ko hangu biaabo halu kamigo ai tí ko hai holeberemi. Tíni mana ko beremigome tíni gililope halu kamigoni. Isaraele wali agali tígua Anduane Homogo tínaga Ngode Datagaliwabe tigabiore biaga kago yu wahowa erembira mialu kamigoni ndobe.
4 Ai desse povo mau, dessa gente cheia de pecados! Todos são ruins, todos são perversos. Eles abandonaram o rejeitaram o Santo Deus de Israel e viraram as costas para ele.
5 Ai irane aginaga tígua Ngode Datagaliwabenaga bi mo wahalu kamibe. Tí tandaga naabo halu holenego manga nahe kamibe. Isaraele-o tí agali marume bo mbelelo wahene tínaga tinginiru mo ko halu hongo naheore haradagua bialu haguaneni dererume pi̱po̱le haradagua bialubi tí bu miniha ko dege mitangi bu kamigoni ndobe.
5 Por que vocês continuam a pecar? Será que querem receber mais castigos? A sua cabeça está ferida, e todos estão desanimados.
6 Henge emene mbira wule ndo dere haguaneha howa bima pialu tingini bibahendeha dere biamehe kagoni. Dere biame halu tingini mbira henge nawiore pimbipambu lalu toha tagitagi bidagoni. Tígua dere uruni nde baya hangu domowa kabu bu dambi nahayada. Marasinirubi mbira nde ha̱i̱ha nabinidagoni.
6 Da cabeça até os pés, o corpo de vocês está machucado, cheio de ferimentos e de chagas abertas, que não foram lavadas, nem enfaixadas, nem limpadas com azeite.
7 Tínaga waitigirume dindi tano wimiruni bo labu halu gialo delai hayagoni. Tíni handayaho hemiore dege dindi tarali urunime tínaga dindiha mbirale wimiruni mo ko hai halu tínaga mabuha tomo hengemirubi tigua bialu nai hayagola ai dindi hangu ibira kagoni ndobe. Tínaga waitigirume dindi tano wimiruni bo labu halu gialo delai hayagoni.|src="HK 35b.tif" size="2" ref="(1.7)"
7 A terra de vocês está arrasada, as cidades foram destruídas pelo fogo. Na presença de vocês, os estrangeiros arrasaram a sua terra, e ela ficou em ruínas. Os estrangeiros acabaram com ela.
8 Yarusaleme tano dege darabi yu wa kagoni. Dindi ogoninaga hongo holene nawi yu waheneore ngagoni. Ibu mabu gibuniha agalime bame andira nemanda biraligobi ale ngagoni. Tano mbira waitigime ho yu mabu bupe howa bameore ngelenego ngagoni ndobe.
8 Só ficou Jerusalém, como se fosse uma barraca de vigia numa plantação de uvas, como uma cabana numa plantação de pepinos ou como uma cidade cercada pelos inimigos.
9 Anduane Homogo Hongo Haiheore ibugua wali agali maru karu yu wa nahedale Yarusaleme bo tangubagabu wahene ngale. Anigo nde heneneore ina mo koore henego bamba Sodomo Gomora tanola bo mundulo wahenegodagua bidaleda.
9 Se o Senhor Todo-Poderoso não tivesse deixado que alguns de nós vivêssemos, seríamos agora como a cidade de Sodoma, estaríamos destruídos como Gomorra.
10 Yarusaleme wali agaliru agali haguane kamirubi tí bibahende ko biaga Sodomo Gomorala wali agali henerubi dege kamigoni. Ani kamigo howa áyu Anduane Homogohanda bi larago hale hadaba. Inanaga Ngode Datagaliwabe ibugua tíhondo bi larago baya hanguore hale hadaba.
10 Autoridades de Jerusalém, escutem o que o Moradores da cidade , deem atenção ao ensinamento do nosso Deus!
11 Anduane Homogohanda ogodagua lara. Tígua manda bialu kamiria i̱na tínaga mbirale mbira bo lomabu ngialu kamiruni turuho kobe toba kamibe. Ani ndoyago. Tígua nogo sibi bo loma bialu irani delai hole yalu ibirimirunibi nogo maru habahe bo lomabu yalu ibigi birimiruni bibahende hondowa i̱ turu nahe kogoni. Nogo bulumaga wangabenaga daramabi sibi memebi igini hungubaluanaga daramabi urunime lomabu ngulene hame naleore kogoni.
11 O Senhor diz: “Eu não quero todos esses que vocês me oferecem. Estou farto de bodes e de animais gordos queimados no altar; estou enjoado do sangue de touros novos, não quero mais carneiros nem cabritos.
12 Tí bo lomabu ngule uruni i̱ mitangi bialu lotu lole ibalu howa yalu ibalimu layadaru aiwabe. Tí i̱ andagaha ibalu howa i̱naga wanakuini li̱le̱ lalu giligele dewa lagayago ani bulene ngago aiwa layabe.
12 Quando vocês vêm até a minha presença, quem foi que pediu todo esse corre-corre nos pátios do meu Templo?
13 Ai tínaga bo lomabu ngulene urunibi bame mohole bu nayalu ibalimu. Tínaga bo lomabu ngulene uruni hondowa turu naheore kogo. Hagua ngabilo delaga mini inisenesi i̱na nga holiya delalu kamiruni nga nabi bame dege delalu kamigoni. Urunibi i̱naga nguime nga halu hame naleore kogoni. Tígua Ege Pigane Ngabulo kagola lotu lagarubi Sabada horo bibahendengi lotu lagarubi horo timbuni marungi lotu tara tara laga ngamirunibi bibahende hame naleore kogoni. Irane tínime mana ko nabulene ngaru hangu bialu kamigome tínaga lotu laga uruni mo mebia hai haya.
13 Não adianta nada me trazerem ofertas; eu odeio o incenso que vocês queimam. Não suporto as os sábados e as outras festas religiosas, pois os pecados de vocês estragam tudo isso.
14 Ege Pigane Ngabulo kagolabi lotu maru lole mo ngoai howa laga wirimirubi bibahende i̱ turu naheore handabe manga ho kogoni. Tígua mana urunidagua bialu kamirunime i̱ genda mo ngiragola i̱na mo yabe nahe kogoni.
14 As Festas da Lua Nova e os outros dias santos me enchem de nojo; já estou cansado de suportá-los.
15 Tígua mbirungi tínaga gi yaraga howa i̱hondo bi laramigola i̱na tí de nahondolebero. Irane agi tínaga gime agali bo wahaga birimirunaga daramarume damu gobahe kami. Tígua gi yaraga howabi bi dewaore lalu harimiyaguabi i̱na hale naholebero laro.
15 “Quando vocês levantarem as mãos para orar, eu não olharei para vocês. Ainda que orem muito, eu não os ouvirei, pois os crimes mancharam as mãos de vocês.
16 I̱na tí dodohe kamine hendedogo. Ai pialu mana ko dodohe tíha para hayadagoni domo wahole pudaba. Ani domo wahaiho howa mana ko ngaru lone budai nabi wahai halimu.
16 Lavem-se e purifiquem-se ! Não quero mais ver as suas maldades! Parem de fazer o que é mau
17 Mana bayale tigabi bulene ngaru hongo howa manda bialu mana bayale uruni dege talialu bialu hole manda bilimu. Agali maru mendeali mo hondo haga karu mo hondo nahelo mini bayale talebu milimu. Wali agali maru genda yu karu biamogo bibe. Waneigini hono wahene karu handayaho halu wali dalo bedarubi baya hangu biamogo bigi bialu halimu. Wali agali burupale uruni marume mo ko hayagua tígua biamogo bialu halimu, lalu Anduane Homogohanda lene.
17 e aprendam a fazer o que é bom. Tratem os outros com justiça; socorram os que são explorados, defendam os direitos dos órfãos e protejam as viúvas.”
18 Anduane Homogo ibugua bi ogodagua larago, Ai mo le hayadaruni lotiga bimi̱ya. Áyu tí ko birimigome mo dodo hayagola aga pele bayaleoreni darama para haragola mo ko hene wiagadagua bidamiruni i̱na ko domo wahai halu lone pele bayaleore hari beraliba peleore ale halu nogo sibi irini pele tara ngaligobi holeberemi.
18 O Senhor Deus diz: “Venham cá, vamos discutir este assunto. Os seus pecados os deixaram manchados de vermelho, manchados de vermelho escuro; mas eu os lavarei, e vocês ficarão brancos como a neve, brancos como a lã.
19 Tígua i̱naga bi larogo hale halu birimiyagua nde tínaga maburuha tomoru bayale anda haragola bialu noleberemi.
19 Se forem humildes e me obedecerem, vocês comerão das coisas boas que a terra produz.
20 Anigo i̱na bi ledogo mo wahalu manga harimiyagua nde tínaga waitigi bu karume ibalu tí bo wahai holebira. I̱ Anduane Homogo i̱na bi o ledogoniore, laya, lalu Aisaiahanda lene.
20 Mas, se forem rebeldes e desobedientes, serão mortos na guerra. Eu, o
21 Yarusaleme tano nde abale i̱naga bi hale haga winigo ai áyu wali ko biagame agali kayu bima ibaga bialu biraradagua bedagoni. Abale howa Yarusalemeha wali agali bayale hangume ho to̱latagi hagago áyu nde wali agalirume mana ko bialu mendeali homelo bo wahagahaga biagarume to̱latagihe ngagonida.
21 A cidade de Jerusalém era fiel a Deus, mas agora está agindo como prostituta. Estava cheia de gente boa e honesta, mas agora só ficaram assassinos.
22 Yarusaleme-o abale í̠ baya ngiringarale ege to̱le̱ siliba ale wirigo ai áyu nde koore gaba yuni bamba tawe hagua tabule ale ngegonida laro. Abale nde í̠ waini iba dendebi ale harigo áyu nde í̠ bame dendene nahe iba damene dege ngegonida.
22 Jerusalém, você era como prata pura, porém agora não vale nada; era como o melhor vinho, porém agora é como vinho misturado com água.
23 Í̠naga agali haguane karuni ti agali page biaga ko bu karu baba nenege howa i̱naga bi mo wahaga ka. Bibahendengi biamogo biahabe lalu ohowa muni dewa hana haga birarunaga dege bi laholene hame laga ka. Tigua godi hale halu biruwa waneigini hono wahene ibiraru biamogo nabiagabi wali dalo agalini homene bedarunaga genda ngaru baya hangu hale halu mo tiga nabiaga dege bu karuni.
23 As suas autoridades são pessoas revoltadas e têm amizade com ladrões. Estão sempre aceitando dinheiro e presentes para torcer a justiça. Não defendem os direitos dos órfãos e não se preocupam com as causas das viúvas.
24 Ani bidago ai Yarusaleme-o bi ogo Anduane Homogo Hongo Haiheore kago ibugua larago hale habe. Anduane Homogo ibu Isaraelenaga Ngode Datagaliwabe hongo gibihe ogoniore kagome bi ogodagua lara. I̱naga waitigi bu kamiruni i̱nime tí pani nalimulo ngulebero. Ani bidogola tígua i̱hondo lone mine naholeberemi.
24 Portanto, escutem o que diz o Senhor , o Deus Todo-Poderoso, o forte Deus de Israel! Ele diz ao seu povo: “Eu me vingarei de vocês, meus inimigos; vou acertar as contas com vocês, meus adversários.
25 Yarusaleme-o i̱na biabe hongoheore buwa lehe bialu keruni bibahende lone mo tiga biai holebero. Ege to̱le̱ silibani dodo para hayadago do taulo wahelo irani delagadagua i̱na í̠ ira hongohe dedagoria dodo do taulo wahelo delolebero.
25 Na minha ira , vou castigá-los para que fiquem completamente puros, assim como o metal é purificado pelo fogo.
26 Ani buwa agali haguane bayale ala hagarubi hela aribia harogola tigua godi tigatiga hale haga bulebira. Ani bialu kagola wali agalirume Yarusaleme dindi mini lene timbuni mbira ngago lalu ogoniha mana bayale tigabiru hangu bialu Anduane Homogo ibuninaga bi hale howa talialu biai haga ngagoni lolebira, lene.
26 Eu lhes darei autoridades e juízes como os que vocês tinham no passado. Então Jerusalém será chamada de ‘Cidade da Justiça’ e ‘Cidade Fiel’.”
27 Anduane Homogo ibu tigabiore kago ibugua mana bayaleore ngadagua Yarusalemenaga wali agalirume biyarunaga tigatiga tale bialu ti mo yu dai bulebira. Ani buwa ibunaga mana tigabi biaga ogonime dege Yarusaleme wali agali mini beregedowa tininaga ko biyaru dara halu nabule lalu karu bibahende pele mialu haru dai bulebira.
27 O Deus justo salvará Sião , salvará todos os seus moradores que se arrependerem.
28 Anigo wali agali Anduane Homogonaga bi mo wahowa mine halu ko ngaru dege biaabo haga karu ibugua ti pani nelo mialu bo wahai holebira.
28 Mas acabará com todos os rebeldes e pecadores, com todos os que abandonam o
29 Tígua ira timbuni hearuhondo bi pupu wialu dama mitangi bialu mabu gamaru hangalu harimiruni manda bialu ina nakarulape birima lalu taga timbuniore holeberemi.
29 Vocês vão ficar com vergonha das árvores sagradas de que vocês tanto gostavam; vão ficar desiludidos com os jardins sagrados que lhes davam tanto prazer.
30 Tíore ira timbuni karu gabu halu podagadagua mabu mbira dindi ibane nabereni mbirale hengedemiru gauladaga halu ira gabu hai hagadagua tí homai holeberemi.
30 Vocês se tornarão como árvores de folhas murchas, como um jardim que ninguém rega.
31 Datani gaule ngagoria ira hungume abaleore kulu lalu daralidagua wali agali hongohe mine haga kamiru tíninaga mana ko birimirume tíni mo ko holebira. Ani birangi tí biamogo biaga agali mbira naholebira, lene.
31 Os poderosos serão como a palha, e as suas ações, como uma faísca: eles serão destruídos pelo fogo, e não haverá quem possa salvá-los.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Isaías 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.