Ester 1
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVT
1 — ausente —
1 Estes acontecimentos ocorreram nos dias do rei Xerxes, que reinou sobre 127 províncias, desde a Índia até a Etiópia.
2 — ausente —
2 Do trono real na fortaleza de Susã, Xerxes governava seu império.
3 Ibu mali tebira kini handameho howa ibugua gabumane agali dindi emene emene hondo biraga bibahenderubi gabumane agali haguane bibahenderubi mo ngoai howa ti tomo timbuni nelo dawa manda manda bini. Ami agali Pesia dindi howabi Midia dindi howabi haru haga hearu dindi mbira mbiranaga agali haguane hearu tibi bibahende íbu ngoai haga bini.
3 No terceiro ano de reinado, ofereceu um banquete a todos os seus nobres e oficiais. Convidou todos os oficiais militares da Pérsia e da Média e os príncipes e nobres das províncias.
4 Agali haguane uruni ti íbu ngoaiho hearia kini ibugua ege waragariani horo bibahendengi ibunaga andaha bibahende wiarubi homogo holene wiarubi anda yári biaru bibahendebi agali ibiyarume de hendelo walia haga bini. Tigua uruni bibahende hondowa baya burugule taraoreyane de hendene.
4 A festa durou 180 dias e foi uma demonstração formidável da grande riqueza do império e da pompa e esplendor de sua majestade.
5 Anidagua buwa Kini Segesisihanda agali homogo yagibanorubi Susa tanoha hearu bibahendeme tomo nole ibilo halu mende ibunaga anda pabe tamuha hama timbuni wiagoriani dawa manda manda bini. Tigua tomo ogoni nalu heane dege sarere mbira piai hene.
5 Terminada a celebração, o rei ofereceu um banquete para todo o povo que estava na fortaleza de Susã, desde os mais importantes até os mais humildes. O banquete durou sete dias e foi realizado no pátio do jardim do palácio real.
6 Tigua tomo nalu hayadagoriani yári bayaleore tara tara bu wini. Bamba agali marume to̱le̱ daramabimebi mindibimebi tagalitaya alemebi pelemebi halepange ale winigobi to̱le̱ tara dege mbira ngalasi ale winigobi uruni dindini duguni mo ngelaga buwa tigua dagia yári biru ogoriani wabu wini. Tigua tomo nole howa ogoniha aga pele mindibi tagalitaya alemebi yári bia howa pu bayaleme pongobia hene. Ani bialu tigua silibame yania holene gi pagida ale ngiringarale agani heaore windohayagi gerelape halu to̱le̱ gene bayale bu heagoria pongobia hene. Ti tomo nalu birayagoria biragane dagia ngolo silibame wabinirubi ona bu payabu ngelene.
6 O pátio estava enfeitado com cortinas brancas de algodão e com tapeçarias azuis, presas com cordas de linho branco e fitas vermelhas a argolas de prata fixadas a colunas de mármore. Havia sofás com armação de ouro e de prata sobre um piso de mosaico de pórfiro, mármore, madrepérola e outras pedras preciosas.
7 Agali biarume gabo be ngolome wabini tara tara ale wiaru mbira mbira mialu waini iba berelowa nalu berene. Kini ibugua agali uruni ti waini iba dewaore nelo mini.
7 As bebidas eram servidas em taças de ouro de diversos modelos, e havia grande quantidade de vinho real, para mostrar a generosidade do rei.
8 Waini iba tigua nayadago magi manda bibe naheore nene. Kinihanda ibu andagaha biabe biahaga bu hearuhondo lalu, Agali mbira mbirame tini noa biradagua nelo hambu milimu, lene.
8 Por ordem do rei, podia-se beber à vontade, pois ele havia instruído os oficiais de seu palácio a servirem quanto vinho cada convidado quisesse.
9 Horo ogoningi dege kini ibugua ibunaga tomo nalu heatambu kuini wali Basidi ibugua nde wali bibahende kininaga andagaha biru wiaru nelo tomo timbuni ibuni andagaha dawa manda manda bini.
9 Na mesma ocasião, a rainha Vasti ofereceu um banquete para as mulheres no palácio do rei Xerxes.
10 Kini ibu tomo nalu heane horo kane hayagola ibu waini iba nayagome emene lulu yu hene. Lulu yu howa ibu andagaha biabe biahaga igiri karia biaru ibidaba lene. Igiri uruni tinaga mini uru. Mehumana Bisida Habona imaru Bigida Abagada Seda Kagasa imaru hene.
10 No sétimo dia da festa, quando o rei Xerxes estava muito alegre por causa do vinho, ordenou aos sete eunucos que o serviam — Meumã, Bizta, Harbona, Bigtá, Abagta, Zetar e Carcas —
11 Kini ibugua tihondo lalu, Kuini Basidi ibu kuininaga manda karulalu haru ibalimu, lene. Kuini ibu wali bayaleorego ibunaga yári bidagome kini ibugua ibunaga agali haguanerubi agali maru tomo nami̱ya ibalimu layarubi bibahende mo walia hole manda bini.
11 que lhe trouxessem a rainha Vasti, usando a coroa real. Ele queria que os nobres e os demais convidados contemplassem sua beleza, pois era uma mulher muito bonita.
12 Anigo biabe biahaga igiri biarume kininaga bi lowia hayago lamiyagola kuini ibugua bi mo wahalu pobe manga hene. Ani biyagome kini mo kebaore hene.
12 Mas, quando transmitiram a ordem do rei à rainha Vasti, ela se recusou a ir. O rei ficou furioso e indignado.
13 Kuini wali ibu bi mo wahayagonaga kini ibugua agali kinihondo mitangi bayale í̠na ogodagua bibe lalu talebu miaga heneru olo ngoai hene. Agali ti howa ogoale bulene nga manda bu helobi dindini howa gabumane mana lo wulenebi kini mitangi bayale talebu milo agali mitangi bayale talebu miaga hale holene ogoni kini ibunaga mana ogonidagua biaga wini.
13 Então o rei consultou seus sábios, que entendiam das leis e dos costumes dos persas, e aos quais ele sempre pedia conselhos.
14 Kinihondo mitangi bayale talebu miaga heneru tinaga mini uru. Kasena Seda Adamada imaru Tasisi Merese Masena Memugana imaru hene. Agali haguane karia uruni ti Pesia dindinagabi Midia dindinagabi haguane howa kinihanda handameho kagoria biabe daliga duniniru bialu kini ibu tigua laradagua hale halu biaga hene.
14 Seus nomes eram Carsena, Setar, Admata, Társis, Meres, Marsena e Memucã, sete nobres da Pérsia e da Média. Tinham acesso direto ao rei e ocupavam os cargos mais altos do império.
15 Ani biaga henego ibugua agali biaruhondo lalu, I̱ Kini Segesisi i̱na i̱naga biabe bia hagaruhondo bi lawia halu Kuini Basidi ibu i̱ hame ledodagua bilo ibabe larugola ibu i̱naga bi mo wahaya. Mana lo ngagome ibuhondo agi bulene lalu lo ngabe, laya.
15 “O que se deve fazer com a rainha Vasti?”, perguntou o rei. “De acordo com a lei, qual é o castigo para uma rainha que se recusa a obedecer às ordens do rei, transmitidas pelos eunucos?”
16 Memuganahanda kinihondobi ibunaga agali haguane biaruhondobi lalu, Kini-o hale ha. Kuini wali Basidihanda ko ogoni í̠hondo hangu ndo biya hendedeni. Ibugua kininaga agali haguane hearuhondobi dindi í̠na hondo kego bibahendeha agali karuhondobi ko ogoni biyagoni.
16 Memucã respondeu ao rei e aos nobres: “A rainha Vasti ofendeu não somente o rei, mas todos os nobres e cidadãos das províncias do império.
17 Wali bibahendeore dindi í̠na hondo kegoha biru ngarume kuini walime biyiyago te hale harangi tigua ti agalini mo yo hondolene tagira ibulebira. Tigua howa lalu, Kini Segesisihanda Kuini Basidi ibu koria ibabe lalu bi lo wia hayiyago mo wahayiya, lolebira.
17 Mulheres de toda parte começarão a desprezar o marido quando souberem que a rainha Vasti se recusou a comparecer diante do rei.
18 Kuini walime mana ko ogoni biyiyago Pesia dindihabi Midia dindihabi agali haguane karu tinaga onerume hale harangi tinaga agaliniru lamulebira. Ani lamialu howa wali bibahendeme ti agalini yohandalu tinaga bi mo wahalu laibi laabo haragome ti agalini mo keba holebira.
18 Antes de terminar este dia, as esposas dos nobres do rei em toda a Pérsia e a Média saberão o que a rainha fez e começarão a tratar o marido da mesma forma. Haverá grande desprezo e indignação sem fim.
19 Kini í̠ni manda bialu iname bi o langeremago bayaleyagua wali agali í̠na hondo kego bibahendeha bu karuhondo bi mbira au lowia ha. Kuini wali Basidi mani i̱ koria ibulene nawi, lalu lowia ha. Bi ogoni Pesia dindihabi Midia dindihabi mana mbugaha lo wini ngagoria wiaabo helo gilibu wibe. Mana ogoni lone lo beregeda nabi wiaabo helo laro. Ani buwa í̠na Kuini Basidi dugu wahalu wali bayale mbira taya bialu kuini berela aribia habe.
19 “Portanto, se parecer bem ao rei, sugerimos que publique um decreto real, uma lei dos medos e dos persas que não pode ser revogada. Determinará que a rainha Vasti seja expulsa para sempre da presença do rei Xerxes e que o rei escolha outra rainha mais digna que ela.
20 Bi ogoni lowia haregola dindi bibahende í̠na hondo kegoha wali bibahende bedarume hale hai howa ti agalini homogoyaguabi yagibanoyaguabi ta nabi yo nahende bi bayuwa hale holebira, lalu kinihondo lamiya.
20 Quando o decreto for publicado em todo o vasto império do rei, maridos de toda parte, seja qual for a posição social, serão respeitados pela esposa”.
21 Kinibi ibunaga agali haguane biarubi tigua Memuganahanda ogodagua bibehedabe layago bayaleyagola hame lowa kini ibugua Memugananaga bi talialu bini.
21 O conselho pareceu razoável ao rei e a seus nobres, e ele aceitou a proposta de Memucã.
22 Ani bialu dindi bibahende kini ibugua handayaho hearuha wali agali bibahende hearuhondo tininaga bi tara tara lagadagua lalu beba gilibu wia hai hene. Ibugua lalu, Agali ibu one waneiginirunaga haguane ibuni howa ibugua bi laragola tigua hale holene nga, lalu Kini Segesisihanda lo wini.
22 Enviou cartas a todas as partes do império, a cada província, em sua própria escrita e língua, proclamando que todo homem devia ser o chefe de sua própria casa e ter sempre a última palavra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Ester 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.