2 Reis 5

Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Naimana ibu Sirianaga ami haru haga agali haguane hene. Anduane Homogohanda Naimana biamogo biyagola ibugua ami bu hearu haru halu bamba howa ibunaga waitigi hearu baba wai bialu ibugua bo hana haga biyagola Siria dindiha kini heagome ibu gubalini timbuni haga hene. Naimana ibu ami agali bayaleore henegoyu ibu tinginiha ge hamuabi hene.
1 Naamã, comandante do exército do rei da Síria, era grande homem diante do seu senhor e de muito conceito, porque por meio dele o Senhor tinha dado a vitória à Síria. Ele era herói de guerra, porém sofria de lepra.
2 Horo mbirungi Siriali tigua Isaraele dindiha wai bule puwa Isaraele wandari mbira berearia ti minu yu dai bini. Ani biyagola wandari ogoni ibu Naimana onenaga biabe bia haga berelene.
2 Tropas saíram da Síria, e da terra de Israel levaram cativa uma menina, que ficou ao serviço da mulher de Naamã.
3 Mani howa Isaraele wandari ogoni ibugua Naimana onehondo lalu, Samaria dindini Anduane Homogonaga bi mana latagi haga agali mbira kago ogoni ibugua ge hamua bidagoni mo dabi holebirago í̠ agalini ibu agali ogoni karia piyagua nde karulapeda, lene.
3 Um dia a menina disse à sua senhora: — Quem dera o meu senhor estivesse na presença do profeta que está em Samaria; ele o curaria da sua lepra.
4 Naimana ibugua bi ogoni layago hale howa ibu kini berearia puwa Isaraele wandari biagome bi leneyago kinihondo lamini.
4 Então Naamã foi contar isso ao seu senhor, dizendo: — Assim e assim falou a jovem que é da terra de Israel.
5 Bi ogoni lamiyago hale howa kini ibugua lalu, I̱na Isaraelenaga kini kagonaga beba mbira gilibu wia holiya í̠na mo yalu puwa mibelo, lene. Ani lalu kini ibugua beba gili bialu Naimanahondo mini. Ani biyagola Naimana ibugua muni kina ale siliba daosini dege handari pira tebira (300,000) mo yalu muni ngolo genda magi kilogarama daosini pira waragaria (60,000) mo yalu aga baya tara tara wiaru aria pira mo ya bialu Samaria pole pene.
5 O rei da Síria respondeu: — Vá! Eu enviarei uma carta ao rei de Israel. Então Naamã partiu e levou consigo trezentos e quarenta quilos de prata, setenta e dois quilos de ouro e dez mudas de roupa.
6 Pialu Naimana ibugua Sirianaga kini biagome Isaraelenaga kini heagonaga bi bebani gilibu wia hayago yalu puwa ibunihondo mini. Beba gilibu wia henedagoni ibugua bi ogobi gilibu wini. Bi o gilibu wia harogo irane i̱naga ami haru haga agali haguane Naimana ogo ibuha ge hamua biyadago í̠na mo dabi habe lalu gilibu wia haro, lene.
6 Levou também ao rei de Israel a carta, que dizia: “Tão logo esta carta chegar a você, saiba que eu lhe enviei Naamã, meu servo, para que você o cure da sua lepra.”
7 Ani layiyago Isaraelenaga kini biago ibu handalu ibunaga bu miniha mogo lalu genda yu kogoni lowa walia halu ibuninaga aga biaga bu heago hanuni lerelaki hene. Ani buwa ibugua lalu, Agali ibuni Sirianaga kini kagome irane aginaga i̱hondo ibunaga agali ogoha warago ngago mo dabi habe lalu lawia hayadabe. Ibugua mandabu handalu hearia i̱ Ngode Datagaliwabe howa i̱na agali bayale helo mo bayale holene hongo yu halu maru home lolenenaga hongobi yu kabe toba hayadabe be agua layada. Ibugua bi o layadagoni i̱la wai biba lolenaga hariga hangu biyadane hendedo, lene.
7 Quando o rei de Israel acabou de ler a carta, rasgou as suas roupas em sinal de medo e disse: — Por acaso sou Deus, com poder de tirar a vida ou dá-la, para que este envie a mim um homem para eu curá-lo de sua lepra? Como vocês podem notar e ver, ele está procurando um pretexto contra mim.
8 Ani biyagola Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi hagane agali Elaisa ibu hale halu hearia kini ibu bu miniha mogo lalu genda howa ibunaga aga biaru lerelo ngelowa beda layane hale hene. Ani hale howa Elaisa ibugua kinihondo lawia halu lalu, Irane aginaga í̠na agaru minu budalu genda yu bedebe. I̱na Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga agali mbiraore hangu Isaraele dindiha ka lalu ibu mo walia holiya i̱ koria abale pu labe, lalu lawia hene.
8 Mas, quando Eliseu, homem de Deus, ouviu que o rei de Israel havia rasgado as suas roupas, mandou dizer ao rei: — Por que o senhor rasgou as suas roupas? Deixe-o vir a mim, e ele saberá que há profeta em Israel.
9 Ani lawia hayago hale howa kini ibugua Naimana lamiyagola Naimana ibunaga garo ale karisi biagoria biralu pene. Nogo hosini garo ale karisi gililo yalu ti abale pialu Elaisa andaga haraba wiagoria pu hene.
9 Então Naamã foi com os seus cavalos e os seus carros e parou à porta da casa de Eliseu.
10 Ani pu heagola Elaisa ibugua ibunaga biabe biahaga agali mbira heagohondo Naimana hearia lama pelo bi ogodagua lamini. Iba Yodanaha wayawaya kahalu bole pu. Ani beregola í̠naga warago bayadago dabi halu tinginibi bayale holebira lamibe, laya handala agali biago ibugua puwa Naimana lamini.
10 Eliseu lhe mandou um mensageiro, dizendo: — Vá e lave-se sete vezes no Jordão, e a sua carne será restaurada, e você ficará limpo.
11 Ani lamiyagola Naimana ibu hale howa ibugua keba timbuni howa Elaisa andaga yu wahalu pole tagira pialu howa lalu, Ainde Elaisa ibugua i̱hondo tagira ibuwa ibunaga Anduane Homogohondo i̱naga bi la halu ai i̱naga tingini mo ko haga bidarunaga gi gamuru bigi bialu i̱ mo dabi holobadalo manda birugo. Ai anidagua bule ndoda.
11 Mas Naamã ficou indignado e se foi, dizendo: — Eu pensava que ele certamente sairia para falar comigo, ficaria em pé, invocaria o nome do
12 Ibugua i̱hondo Yodana ibaha wayawaya bole pu laya. Anidago Damasagasaha iba Abana poragobi iba Paba poragobi iba ogoni labo Isaraele dindiha iba Yodana ale ndo iba gagahe baya taraore poragodago. Ibame i̱ mo dabi holene wiagua nde i̱ni dindiha howa iba bayale kira ogoni laboha i̱naga warago mo dabi helo wayawaya bialu holene wiago ibiruda, lene. Naimana ibugua bi ogonidagua lalu keba halu tandaga hama pene.
12 Por acaso não são Abana e Farfar, rios de Damasco, melhores do que todas as águas de Israel? Será que eu não poderia me lavar neles e ficar limpo? Deu meia-volta e foi embora muito irritado.
13 Ani piyagola agali ibunaga biabe biahaga haru hayarume ibuni heagoria kaware hapara howa ibuhondo lalu, Agali haguane-o Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga biago ibugua í̠na biabe timbuni mbira bibelo mo ngidale nde harugo laga bialu biaore bideledalo manda bidama. Anigo ibugua í̠ biabe timbuni mbira bibelo mo ngia ndo bame wayawaya hangu bole pu layagoni ndobe. Ai ibugua bibe lalu langiyago bulene karulape, lene.
13 Então os seus oficiais se aproximaram e lhe disseram: — Meu pai, se o profeta tivesse dito alguma coisa difícil, por acaso o senhor não faria? Muito mais agora que ele apenas disse: “Lave-se e você ficará limpo.”
14 Tigua bi ogonidagua lamiyago hale halu harugo lowa ainde Yodanaha wayawaya kahalu babe lalu Elaisa ibugua layadagua kahalu bayagola ibunaga tingini ge hamua biago ereba hai halu dabi hene. Ani biyagola ibunaga tingini baya dege lalu waneigini galinaga tingini baya kaligobi hearia hendene. Naimana ibu iba Yodanaha wayawaya kahalu bayagola ibunaga tingini ge hamua biago ereba hai halu dabi hene.|src="LEAR 050.tif" size="2" ref="(5.14)"
14 Então Naamã desceu e mergulhou no Jordão sete vezes, conforme a palavra do homem de Deus; e a sua pele se tornou como a pele de uma criança, e ficou limpo.
15 Ani handalu ibunaga haru ibiyaru heba Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga Elaisa biago hearia lone dai bini. Dai buwa Naimana ibugua Elaisa lamialu lalu, Ngode Datagaliwabe mende mbira dindi bibahendeha naheoreyane hendedo. Isaraele wali agali tinaga Ngode Datagaliwabe kago ibu dege dindi bibahendenaga ibu hangu henedane handa walia ko. Ani bidogo ai i̱naga agali haguane Elaisa í̠ mbirale maru í̠ mo turu halu ngulebero, lene.
15 Depois ele voltou ao homem de Deus, ele e toda a sua comitiva. Veio, pôs-se diante dele e disse: — Eis que, agora, reconheço que em toda a terra não há Deus, a não ser em Israel. E agora, por favor, aceite um presente deste seu servo.
16 Ani layagola Elaisa ibugua ladai bialu lalu, Ndo. I̱ Anduane Homogo haluhe kagonaga biabe biaga howa ibunaga minini howa heneneore larogo í̠na mbirale ngulebereru aria mbiraore hangubi mbira mo ya nabulebero, lene.
16 Porém ele respondeu: — Tão certo como vive o Naamã insistiu com ele para que aceitasse, mas ele recusou.
17 Ani biyagola Naimana ibugua lalu, I̱na í̠hondo mbirale mo turu halu ngulebiruruni nayuleyagua nde waha. Anigo Isaraele dindiha dindi ngaru aria maru i̱naga nogo dongi kira karulape dugu yulene hame ledogo. Ainde í̠na karulape lariyagua dugu yuliya. Dindi ogoni i̱ daluha dugu yu pu ngelowa Anduane Homogo kagonaga loma biniru bo delolene dabu mbira bia holebero. Ani bu helowa i̱na Anduane Homogo ibuni hangunagaore loma biniru bo delai halubi loma marubi bo mialu holebero. Dama mitangi bialu gime wabiniruhondo loma nabo deloleberogo.
17 Então Naamã disse: — Se você não quer, então peço que seja permitido a este seu servo levar duas mulas carregadas de terra; porque este seu servo nunca mais oferecerá holocausto nem sacrifício a outros deuses, a não ser ao
18 Ai i̱naga genda yu henedaru í̠na manda biai haregola i̱na ko bialu harodaruni Anduane Homogohanda domo wahai helo lamulene hamelo kogoni. I̱naga kini ibu dama mitangi bialu gime wabini mini Limonohondo bi pupu wule poragola i̱ ibu heba mandagi holeneore nga. Iya haru mandagi andaha anda puwa kini ibugua i̱naga gini yaniaho yalu anda piaga. Anda pialu howa ibugua mbirale dama mitangi bialu gime wabini Limono ogoninaga mini yaraga halu ge duli hanga haragola i̱nabi nde ibugua birago talialu bamenaga ani dege bialu holebero. Ainde i̱na ogoni buleberodago Anduane Homogohanda domo wahelo laro, lene.
18 Mas que o Senhor Deus perdoe o seu servo uma coisa: quando meu senhor, o rei, entrar no templo de Rimom para ali adorar, e ele se encostar no meu braço, e eu também tiver de me encurvar no templo de Rimom, quando assim me prostrar no templo de Rimom, que o Senhor Deus perdoe este seu servo por isso.
19 Ani layagola Elaisahanda ibu lamialu lalu, Í̠ bu miniha genda nahe mo palia holene í̠ha karulalu pamia, lene. Ani laya handala Elaisa helalu Naimana ibu ibuni dalu dai bini.
19 Eliseu lhe disse: — Vá em paz. Quando Naamã tinha se afastado certa distância,
20 Ani dai bialu kaundia nape wene dege pialu hearia Elaisanaga biabe biahaga agali Gehasi biago ibugua ibuni hangu lo mitangi bialu lalu, I̱naga agali haguane ibugua mbirale Naimanahanda miyaru mbira mo ya nabi wahalu yu dai bilo wahayago aginagada. Anduane Homogo haluhe kagonaga minini howa i̱na henene buleorego laro. I̱na áyu Naimana piyadagua talima pialu mbirale yiaru aria maru mo yu dai buliya, lene.
20 Geazi, o servo de Eliseu, homem de Deus, disse consigo: — Eis que meu senhor foi generoso demais com este sírio Naamã, recusando o que ele trazia. Mas, tão certo como vive o
21 Ani lalu abaleore Naimana piyadagua talima pene. Naimana ibugua handa dai bialu hearia agali mbira gerai lalu ibu piyadagua talima ibiyane handalu nogo hosime gili laga karisi biagoria howa dalipe halu emene hondo hene. Ani hondo hearia Gehasi gerai lalu ibu heagoria ibini. Ani ibiyagola Naimanahanda ibuhondo lalu, Mbirale mbira agi biya handalu ibiribe, lene.
21 Então Geazi correu atrás de Naamã. Quando Naamã viu que alguém vinha correndo atrás dele, saltou da carruagem para ir ao encontro dele. Então perguntou: — Está tudo bem?
22 Ani hale hayagola Gehasi ibugua ladai bialu lalu, Mbirale mbira nabi bayale kamago bi mbira dege i̱naga agali haguane ibugua au laya. Anduane Homogonaga bi mana latagi haga agali kirali ibu andaga íbu bedago. Agali kirali ogoni libu Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga maru Eberaimi dindiha hari nene wiaruha hearu aria ibiyagola ai siliba nu mbira aga kira lowa agali ogonilabo muliya ngibe laya, lene.
22 Ele respondeu: — Sim, tudo bem. Meu senhor me mandou dizer: “Eis que agora mesmo vieram da região montanhosa de Efraim dois jovens que fazem parte do grupo dos discípulos dos profetas. Por favor, dê-lhes trinta e quatro quilos de prata e duas mudas de roupa.”
23 Ani layagola Naimana ibugua ladai bialu, Nu mbira hangume agua bule ndodago harugo nu kira mo ya, lene. Gehasihondo hongo howa mo ya lalu hongo hayagola nde Gehasi ibugua, Ogoni karulape, lene. Karulape layagola Naimana ibugua siliba nu kiraha muni kina ale daosini pira waragaria (60,000) talebu henela hene. Agabi nde baya taraore kira mialu buwa agali Naimana ibunaga biabe biahaga kiralime Gehasi ibu maha ibilo, Libu bamba halu Elaisa andaga yalu pole pudaba, lene.
23 Naamã disse: — Tenha a bondade de levar sessenta e oito quilos. Insistiu com ele e amarrou sessenta e oito quilos de prata em dois sacos e duas mudas de roupa. Pôs isso sobre os ombros de dois dos seus servos, para que o levassem à frente de Geazi.
24 Pialu ti Samaria dindiha hari nene wiagoria iraga halu Gehasi ibugua siliba nu kira biago labobi aga kira biago labobi yamialu Elaisa andaga mo yalu anda pene. Ani bialu agali biabe biahaga kirali biagolabo, Naimana hearia dai bidaba, lene.
24 Quando ele chegou à colina, pegou os sacos que os servos traziam e os depositou na casa. Então despediu aqueles homens, que se foram.
25 Agali biago labo peaha Gehasi ibu lone andaga tamuha anda pialu hearia Elaisahanda ibuhondo hale halu lalu, Gehasi-o í̠ agoha pialu eberebe, lene.
25 Ele, porém, entrou e se pôs diante de seu senhor. Eliseu perguntou: — De onde você vem, Geazi? Ele respondeu: — Este seu servo não foi a lugar nenhum.
26 Ani layagola Elaisahanda ibuhondo lalu, Í̠ ke̱ nahe waha. Í̠na manda beregola i̱na í̠ nahende kobe toba kebe be. I̱naga dinini ibu í̠ heba mandagi haribigoni howa ibugua agali karisi biagoria berenego dalialu harigani í̠ lola hole daliyagoni handarugo ndobe. Gehasi-o horo áyu muni mo yu kegonime aga yolo buleneru ira olibe gama ngaru yolo buleneru gerebi gama yolo buleneru nogo sibi bulumagaru yolo buleneru wandari igiri biabe biahaga helo yolo bulenerubi bibahende nakarulapeore kegoni ndobe.
26 Porém Eliseu disse: — Você acha que eu não estava com você em espírito quando aquele homem voltou da sua carruagem, para encontrar-se com você? Será que esta era a ocasião para você aceitar prata e aceitar roupas, olivais e vinhas, ovelhas e bois, servos e servas?
27 Anigo áyu Naimananaga muni mbiraleru mo yu kegoni. Anidagua biridagome Naimanaha ge hamua biyagoni í̠ha bulebira. Ani bialu í̠naga waneigini damene mani hama polebirarubi bibahendeha ge hamua biai halu biaabo holebira, lene.
27 Portanto, a lepra de Naamã se pegará a você e à sua descendência para sempre. E Geazi saiu da presença de Eliseu já leproso, branco como a neve.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Reis 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.