1 Reis 1
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs VC
1 Kini Debidi ibu waheore hayagola ibu tingini dagare haabo halu hene. Tigua ibunaga tingini balangiyarume baya hangu mo tongo biya tiraga ibu dagare dege haabo hene.
1 O rei Davi estava velho, avançado em anos, e por mais que o cobrissem de roupas, não se aquecia.
2 Ani bialu heagola ibunaga agali haguane biarume Debidihondo lalu, Kini-o í̠ baya hangu handayaho berelonaga wandari mbira taya bia holene hamelo kamago. Ibu libu haru mandagi padabigola ibugua í̠naga tingini mo poboyogo bia helo, lene.
2 Seus familiares disseram-lhe: Busquemos para nosso senhor, o rei, uma donzela virgem que sirva o rei e tenha cuidado dele, e durma em seu seio para que ele se aqueça.
3 Ani lowa tigua wandari bayale mbira agoha bedabe hondole Isaraele dindi bibahendeha taya biame hene. Ani taya bima pialu hemiria dindi emene mbira Suneme winiyagoha wandari baya taya bialu hayagobi mbira ibu mini Abisaga berearia handa walia howa haru ibini.
3 Procuraram, pois, em toda a terra de Israel, uma donzela formosa; encontraram Abisag, a sunamita, e levaram-na ao rei.
4 Wandari baya Abisaga ogoni ibugua kini baya hangu handayaho bereagola kini ibugua wandari ogonila waneigini hono wulene manda nabi ibu tigatiga waneigini haru paliradagua haru paliaga hene.
4 Essa donzela era muito formosa. Ela cuidava do rei e o servia, mas o rei não a possuiu.
5 — ausente —
5 Ora, Adonias, filho de Hagit, encheu-se de orgulho e exclamou: Sou eu quem reinará. Adquiriu para si um carro e cavalos, e tomou uma escolta de cinqüenta homens.
6 — ausente —
6 Nunca seu pai o contrariou, dizendo: Por que fazes isso? Além disso, ele era muito belo e {na idade} seguia imediatamente a Absalão.
7 Ani bialu ibugua ogoale bero lama wali mini Seruia igini Yoaba hearia puwa bi lamialu agali loma binigo mo miaga mbira Abaiada lamialu biyagola libugua karulapeda lowa mini mbiraore hene.
7 Tendo feito reuniões com Joab, filho de Sarvia, e com o sacerdote Abiatar, esses tornaram-se seus adeptos.
8 Anigo loma binigo mo miaga Sadogobi Yahoiada igini Benaiabi Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga Nadanabi Simaibi Laibi ami agali Debidi ibuni mamage haga hearubi lamiai hayagola tigua Adoniya heba mini mbiraore nahe hene.
8 O sacerdote Sadoc, porém, bem como Banaías, filho de Jojada, o profeta Natã, Semei, Rei e os valentes de Davi, não abraçaram o seu partido.
9 Horo mbirungi Adoniya ibugua loma biniru bo delole lowa dindi mbira Enerogele iba peagoha Nogombi To̱le̱ laga winigoria pene. Puwa nogo sibiru bulumaga wangaberu bulumaga igini hungubalua haba tigirubi Ngode Datagaliwabehondo loma biniru bo delole pene. Ani pu howa ibugua Debidi igini hearu ibai halimu lalu Yudali kininaga ami hene hearu bibahendebi ibugua lalu, Tomo timbuni ogoni bo loma bialu dawedogo nami̱ya ibalimu, lalu lawia haga bini.
9 Adonias, tendo imolado ovelhas, bois e bezerros cevados junto à pedra de Zoelet, ao lado de En-Rogel, convidou todos os seus irmãos, filhos do rei, e todos os de Judá que estavam a serviço do rei.
10 Anigo agali maru Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga Nadanabi Benaiabi ami agali kini mamage haga biarubi ibu hamene Solomonobi urunihondo dege ibalimu nalene.
10 Mas não convidou o profeta Natã, nem Banaías, nem os valentes, nem o seu irmão Salomão.
11 Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga Nadana ibugua Solomono ai̱ya Badaseba berearia puwa lalu, Hagidi igini Adoniya ibunime kini haya layago Kini Debidi hale nahe haruago í̠ hale haribe be nahalehe bedebe.
11 Disse Natã a Betsabé, mãe de Salomão: Não soubeste que Adonias, filho de Hagit, se proclamou rei, sem que o saiba Davi, nosso senhor?
12 Ai í̠nibi í̠ igini Solomonobi bo wahelo hame nale bereyagua i̱na bia larogodagua bulebere.
12 Escuta: vou dar-te um conselho, para que salves a tua vida e a de teu filho Salomão.
13 Áyu ogoni Kini Debidi bedaria puwa ogodagua labe. Abale i̱hondo bi heneneore lalu i̱ igini Solomono kini í̠ henegoria ho aribia holebira lalu lo wirigodago áyu Adoniya ibu agua bialu kini haruabe lalu hale habe.
13 Vai ter com o rei Davi e dize-lhe: Ó rei, meu senhor, não juraste à tua serva que Salomão, meu filho, reinaria depois de ti, e se sentaria no teu trono? Por que então Adonias se proclamou rei?
14 Libu wene lalu bedabiria bi ogoni mo hongo hole i̱ abale anda ibagua, lalu Nadanahanda lene.
14 Enquanto estiveres falando assim ao rei, entrarei e confirmarei o que tiveres dito.
15 Ani laya handala Badaseba ibugua kini ibuni tamuha palearia hondo pene. Kini ibu waheore wiagola Suneme wandari Abisaga ibugua handayaho berearia pene.
15 Foi Betsabé ter com o rei no seu quarto. {O rei estava já muito velho, e Abisag, a sunamita, cuidava dele.}
16 Ani puwa Badaseba ibugua kini paleagoria puwa bulu paluwa Kini Debidihanda hale halu lalu, Í̠ agi hamelo kebe, lene.
16 Betsabé inclinou-se e prostrou-se diante do rei. Este disse-lhe: Que queres?
17 Ani layagola Badasebahanda lalu, I̱naga kini-o abale í̠na Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabenaga deni howa buleore lalu bi mbira lo wirigoni. Í̠na lalu i̱ igini Solomonoore í̠ homaregola ibugua kini howa í̠ biraga kininaga dagia ngagoria ibu mialu bira aribia helo larigo.
17 Ela respondeu: Meu senhor, prometeste com juramento à tua serva que meu filho Salomão reinaria depois de ti, e se sentaria no teu trono.
18 Ai áyu Adoniya ibu kini hayadago hale nahe bedegoni.
18 Ora, eis que Adonias se proclamou rei, sem que o saiba o rei, meu senhor.
19 Áyu ibugua bulumaga dewaru sibi dewaru bulumaga hungubalua habahe dewaru loma biniru bo dawalu ka laya. Ibugua loma binigo mo miaga Abaiadabi ami agali haru haga haguane Yoababi ibugua tomo dawaruagoni dugu nami̱ya ibalimu laya handala pirimiya. Í̠ waneiginirubi bibahende piai hayiyago Solomono dege ibabe nalayiya.
19 Imolou bois, bezerros cevados e grande quantidade de ovelhas, e convidou todos os príncipes, o sacerdote Abiatar e o general Joab; mas não convidou o teu servo Salomão.
20 I̱naga kini-o hale ha. Isaraele wali agali bibahendeore í̠ kini henegoria abogo ibuore ha aribia helarogoni lalu latagi harego hale holoma̱ya lowa hondo hama pedago.
20 Ó rei, meu senhor, todo o Israel tem os olhos postos em ti, esperando que declares quem há de tomar o teu lugar no trono depois de ti.
21 Ai í̠na tihondo hale helo latagi nahe biralu homariyagua nde tigua i̱bi i̱ igini Solomonobi iya haru wali agali mana ko biaga mbira o kagoni lowa iya bo waholobada, lene.
21 Do contrário, logo que o rei, meu senhor, dormir com os seus pais, eu e meu filho Salomão seremos tratados como criminosos.
22 Badasebahanda bi ogoni wene lalu bereaore dege Nadana ibu kini andaga ibini.
22 Falava ela ainda ao rei, quando se apresentou o profeta Natã.
23 Ani ibiyagola agali kininaga biabe bia haga heagome kini berearia anda ibuwa lalu, Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga Nadana ibu í̠ hondole íbu ka, lene. Kinihanda Nadana anda ibilo karulape laya handala Nadana ibugua tamuha anda ibuwa kininaga mini yaraga halu dindini bulu palu ibira hene.
23 Disseram ao rei: Está aí o profeta Natã. Ele entrou e prostrou-se com o rosto por terra diante do rei.
24 Ani buwa ibugua Kini Debidihondo lalu, I̱naga kini-o Adoniya ibu kini howa í̠naga henge ibu mialu kininaga dagia biraga ngagoria berelo karulape laribe.
24 Em seguida disse: Ó rei, meu senhor, porventura declaraste: Adonias reinará depois de mim e se sentará no meu trono?
25 Ani larogo irane áyu dege Adoniya ibu dindi mbiraha puwa bulumaga wangabe dewabi sibi dewabi bulumaga igini hungubalua habahe dewabi Ngode Datagaliwabehondo loma buwa bo dawalu ka layane hale haru. Tomo uruni nole í̠ igini bibahendebi í̠naga ami haru haga haguane Yoaba ibubi loma binigo mo miaga Abaiadabi uruni bibahende piai haya layane hale haru. Ai áyu ogoni tigua turu howa tomo nalu bi hongo howa ladagadaga bialu Adoniyahondo lalu, Adoniyaore kini kane dege luore haabo halu hodagua helo, lalu hayuane hale haru.
25 Pois ele desceu hoje para imolar bois, bezerros cevados e grande quantidade de ovelhas, tendo convidado todos os príncipes, os generais e o sacerdote Abiatar, os quais estão comendo e bebendo com ele, e gritando: Viva o rei Adonias!
26 Anigo tomo nami̱ya ibalimu lalu i̱hondobi loma binigo mo miaga Sadogobi Benaiabi Solomonobi inahondo nalangi.
26 Não fomos, porém, convidados nem eu, teu servo, nem o sacerdote Sadoc, nem Banaías, filho de Jojada, nem teu servo Salomão.
27 Ai kini-o ogoni aguadabe. Mana ogonidagua biyadago í̠na karulapedalo manda bidebe. Ani manda bu heneyagua nde Adoniya ibugua kini halu í̠naga henge mulebira lalu í̠naga agali haguane hearu lamia nabiriya, lene.
27 Será do agrado de meu senhor e rei que assim se faça? Porque não deste a conhecer a teus servos quem deverá sentar-se depois de ti no trono do rei, meu senhor.
28 Ani layago hale howa Kini Debidi ibugua ibunaga biabe bia haga agali heagohondo lamialu, Badaseba lone daibilo oladaba, lene. Ani layagola Badaseba ibalu kini bereagoria kaware íbu hene.
28 O rei respondeu: Chamai-me Betsabé. Ela entrou e ficou de pé diante dele;
29 Ani íbu heagola kini ibugua Badasebahondo lalu, Anduane Homogo Haluhe kagome i̱ genda tandaga tara tara wiarunaga hewagola ibugua i̱ haru dai biaabo haga kagoni.
29 o rei fez-lhe este juramento: Pela vida de Deus que me livrou de toda a angústia,
30 I̱na í̠hondo heneneore larogo horo áyu ogoniore i̱na biaore bule lalu Anduane Homogo Isaraele wali agalirunaga Ngode Datagaliwabe kagonaga minini howa lo wirugo bulebero. I̱na abale í̠hondo lalu í̠ igini Solomono ibugua i̱naga henge mialu kini ha aribia howa kininaga dagiani birulebira larugoni ndobe, lene.
30 o que te jurei pelo Senhor, Deus de Israel, dizendo: Teu filho Salomão reinará depois de mim e sentar-se-á no meu trono em meu lugar, isso vou cumprir hoje.
31 Ani layago hale howa Badasebahanda kininaga geha duli hanga ho biruwa dindini bulu palialu howa lalu, Kini-o í̠ore i̱naga agali haguane kegonigo í̠ luore haabo habelo, lene.
31 Betsabé inclinou-se diante do rei, prostrando-se com a face por terra, e disse: Viva o rei Davi, meu senhor, para sempre!
32 Kini Debidihanda ibunaga biabe bia haga agali hearuhondo lamialu lalu, Benaiabi loma binigo mo miaga Sadogobi Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga Nadanabi i̱ni bedoria ibilo lamule pudaba, lene.
32 O rei Davi disse: Chamai-me o sacerdote Sadoc, o profeta Natã, e Banaías, filho de Jojada. Tendo-se eles apresentado diante do rei, este disse-lhes:
33 Odaruni ibiyagola kini ibugua tihondo lamialu lalu, Tígua puwa i̱ igini Solomono i̱ninaga nogo dongini berelalu ami agali i̱ni mamage haga karubi ti haru mandagi unu Gihono iba duguaragoha pilimu.
33 Tomai convosco os servos de vosso amo, fazei montar na minha mula o meu filho Salomão, e levai-o a Gião.
34 Ani puwa loma binigo mo miaga Sadogola Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga Nadanala libugua Solomono ibu Isaraele wali agali bibahendenaga kini helo ira olibe lininaga weli ibunaga haguaneni odo wia halimu, lene. Tígua urunidagua biai howa pilipe ale biguli pu lalu hongo howa ladaga howa lalu, Solomono ibu kini luore haabo helo lowa huaro lalimu.
34 Ali o sacerdote Sadoc e o profeta Natã o ungirão rei de Israel. Tocareis então a trombeta e direis: Viva o rei Salomão!
35 Tígua ani lama ibu ibiradagua haruru ibalu ibugua i̱ni biragane kininaga dagia ngagoria birulebira. I̱na ibu kini helo dabarugo ai ibugua i̱naga henge mialu Isaraele Yudala wali agalirunaga kini i̱ henegoria ha aribia holebira, lalu Debidihanda lene.
35 Voltareis depois atrás dele, e ele virá sentar-se no meu trono para reinar em meu lugar; pois é a ele que estabeleço chefe de Israel e de Judá.
36 Benaiahanda ladai bialu lalu, Anidagua bayaleoredago Anduane Homogo í̠naga Ngode Datagaliwabe ibugua í̠na laregonidagua biaiore helo.
36 Banaías, filho de Jojada, respondeu ao rei: Assim seja; assim queira ordenar o Senhor, o Deus de meu senhor e rei!
37 Ani bialu Anduane Homogo ibuni í̠nila haru howa í̠ biamogo bialu haga wiyadagua dege Solomonolabi anidagua mandagi howa biamogo bilo. Ani bialu kagola Solomono ibu Ngode Datagaliwabehanda mo hongo halu abale í̠ni mini lene timbuni harigo bolangua howa helo, lene.
37 Esteja ele com Salomão assim como esteve com o rei, meu senhor, e eleve o seu trono ainda acima do trono de meu senhor o rei Davi!
38 Ani lalu Sadogobi Nadanabi Benaiabi kininaga mamage haga ami agali haga hearubi bibahendeme Kini Debidinaga nogo dongi heagoria Solomono berelalu Gihono iba duguaragoha haru halu pole pene.
38 O sacerdote Sadoc desceu com o profeta Natã, Banaías, filho de Jojada, os cereteus e os feleteus; fizeram montar Salomão na mula de Davi e conduziram-no a Gião.
39 Sadogo ibugua Anduane Homogonaga Balai Anda heagoha olibe lininaga weli hambu berelo wini wiago mo puwa yalu pene. Mo yalu Gihono iba puwa tigua Solomono ibu kini helo loma bia halu ibunaga haguaneni odo wini. Ani buwa tigua pilipe ale biguli pu layagola wali agali dewaore ibuwa lalu, Solomono ibu kini luore haabo helo, lene.
39 Tomou o sacerdote Sadoc no tabernáculo o chifre de óleo e ungiu com ele Salomão. A trombeta soou e todo o povo pôs-se a gritar: Viva o rei Salomão!
40 Wali agali ti Solomono haruru Yarusaleme dai bialu turu howa biguli pu lalu hongo howaore ga̱ lalu huaro lamalama piyagome dindi biri lalu ema bini.
40 Depois toda a gente voltou atrás dele, tocando flauta e fazendo grandes festas, de modo que a terra vibrava com suas aclamações.
41 Adoniya halu ibunaga agali biaru ti tomo dawayaru nai ho howa hale halu hearia ga̱ lalu huaro timbuni ladagadaga biayuago hale hene. Bigulirume pi̱pe̱ layuago Yoaba ibu abale hale howa lalu, Yarusalemeha bi timbuni pudagadaga biaruago agile biaruadabe, lene.
41 Adonias e seus convivas, tendo terminado o seu banquete, ouviram aquela algazarra. Joab, ouvindo soar a trombeta, disse: Por que esse barulho de cidade alvoroçada?
42 Yoabahanda bi ogonidagua lalu heaore dege loma binigo mo miaga Abaiada igini Yonadana ti heagoria ibini. Ibiyagola Adoniyahanda ibuhondo lalu, Abale íbu. Aiore í̠ agali bayaleore kegonigo í̠na bi te bayale galone ina hemaria lo yalu ibiribe tobanedago, lene.
42 Falava ainda, quando sobreveio Jônatas, filho do sacerdote Abiatar. Adonias disse-lhe: Vem: tu és um homem valente e trazes certamente boas notícias.
43 Ani layagola Yonadanahanda ibuhondo ladai bialu lalu, Darabago i̱na bi te bayale ndo lo yalu ibiru. Inanaga agali haguane Kini Debidihanda Solomono ibu kini helo helaya.
43 Sim, respondeu Jônatas; é verdade que o rei Davi, meu senhor, proclamou rei a Salomão.
44 Debidihanda loma binigo mo miaga Sadogobi Ngode Datagaliwabenaga bi mana latagi haga Nadanabi Benaiabi ami agali kini ibuni mamage haga bu hearubi ti bibahende Solomono heba pirimiya. Ti pole howa Solomono ibu Kini Debidinaga nogo dongi erekunini biralu pirimiya.
44 Enviou com ele o sacerdote Sadoc, o profeta Natã, Banaías, filho de Jojada, os cereteus e os feleteus e estes fizeram-no montar na mula do rei.
45 Pialu Gihono iba piyagoria anda puwa Sadogo Nadanalame olibe lininaga weli Solomononaga haguani odo wialu ibu kini helaya. Ani biai halu tigua turu howa huaro lalu ga̱ lama Yarusaleme dai birimigola wali agali Yarusalemeha hearumebi turu howa bi hongo howa ladagadaga bialu haruagoni. Áyu laruane hale haramigoni ogoni lalu ka.
45 O sacerdote Sadoc e o profeta Natã ungiram-no rei em Gião. Dali voltaram cheios de alegria, e a cidade está em alvoroço: essa é a algazarra que ouviste.
46 Ai áyu ogoni Solomono ibu kininaga haru howa biragane dagia wiagoria beda.
46 E Salomão até já está sentado no trono do reino.
47 Kini Debidinaga agali haguane hearume Debidi ibuni berearia ibalu turu harimiya. Tigua turu howa lalu, Ngode Datagaliwabehanda Solomono ibu mo hongo howa ibu kini bayale hongoheore helobi í̠ni mini lene timbuni harigo nira lowa ibu timbuni mini lene bolanguahe helobi hameledama, laya. Ani layagola Kini Debidi ibuninaga dagiani howa ibugua bulu palialu Ngode Datagaliwabenaga mini yaraga halu lotu lalu ibuhondo bi lalu,
47 Além disso, os servos do rei foram felicitar o rei Davi, meu senhor, dizendo: Que o teu Deus torne o nome de Salomão maior que o teu, e eleve o seu trono ainda acima do teu! O rei prostrou-se então sobre o seu leito e disse:
48 Áyu Anduane Homogo Isaraele wali agalirunaga Ngode Datagaliwabe kagonaga mini yaraga hama. Ibugua i̱ni kini harugoria ha aribia helo i̱ igini mbira i̱ni hendedoore dege dabalu heledagonidago. Ibugua i̱niore hondoliya anidagua biyadagonaga Ngode Datagaliwabehondo turu timbuni hama laya, lalu Yonadanahanda Adoniya lamini.
48 Bendito seja o Senhor, Deus de Israel, que hoje pôs sobre o meu trono um sucessor, vendo-o eu com os meus próprios olhos!
49 Ani layagola agali maru Adoniya heba tomo nalu birayarume Yonadanahanda bi ogoni layago hale howa gi timbuni hene. Ani howa tigua Adoniya helalu ti bibahende mbira puyola haga bialu ibida purogo lene.
49 Os convidados de Adonias, aterrorizados, levantaram-se e foram cada um para o seu lado.
50 Adoniya ibunibi Solomonohondo gi timbuni howa ibu abale Anduane Homogonaga Balai Anda heagoha lomabu delaga dabu heagoria nguni mariani mbirale bulumaganaga ne gayane ale winiru hongo howa yaniaho berene.
50 Adonias, temendo Salomão, levantou-se também e foi abraçar-se com os cornos do altar.
51 Anidagua biagola agali marume Solomono hale helo lamialu howa lalu, Adoniya ibu í̠hondo gi howa ibu bayale holenaga Anduane Homogonaga Balai Anda biagoha puwa lomabu delaga dabu biagonaga nguni maria wiago mbirani yaniho ka. Ani yaniho howa ogodagua lalu, I̱ ogo yu wahalu pu nabi kone dege Kini Solomonohanda Anduane Homogonaga minini howa heneneore i̱ bo wanahole lara handala yupe halu pole laya, lene.
51 Disseram-no a Salomão, nestes termos: Eis que Adonias, temendo o rei Salomão, foi abraçar-se com os cornos do altar, dizendo: Jure-me hoje o rei Salomão que ele não fará morrer o seu servo à espada!
52 Ani layago hale howa Solomono ibugua ladai bialu lalu, Ibugua mana tigabi hangu bialu hayagua i̱na ibu bo wanaholebero. Ai ibugua mana ko biyagua ibu homelo bo waholebero, lene.
52 Se ele se mostrar um homem valente, respondeu Salomão, não lhe cairá por terra um só de seus cabelos; mas se nele se encontrar maldade, morrerá.
53 Ani lowa Solomonohanda agali maru hearu lamialu, Adoniya namu Anduane Homogonaga Balai Anda biagoha lomabu delaga dabu wiagoria yaniho holebirago haru halu ibule pudaba, lene. Ani laya handala pialu tigua Adoniya haru halu ibiyagola Adoniyahanda Kini Solomononaga deni ibu ge duli hanga hene. Ani biyagola Kini Solomonohanda ibuhondo lamialu lalu, Í̠ni andaga pamia, lene.
53 O rei Salomão mandou mensageiros, e o fizeram descer do altar. Ele veio e prostrou-se diante do rei, que lhe disse: Volta para a tua casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.