Lucas 19

Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Afe mei Jesús Jericó jófuemo dúcɨillano, afe jofue cɨ́gɨdo jaide.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Afénomo daa ráaredɨmɨe ite. Afémɨe mámecɨ Zaqueo. Afémɨe gobierno ɨbátaga úcube llɨ́ɨnoraɨmacɨ illaɨma.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Bie Zaqueo Jesuna cɨóiacade ie ónoillena. Ua Jesuna cɨóacade mei íadɨ íena cɨónide, aillo comɨnɨ íllaza, íemo jɨáɨ afémɨe ɨere iámɨeza.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Ie jira Jesús uícomo aizɨ́icaillano, sicómoro daɨna aménamo caifo llɨ́ode Jesuna cɨ́oillena. Afe amena Jesús jáillɨno áɨnori ite.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Jesús áfedo jailla llezica, caifo íemo érocaide. Iena daɨde:
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Ie mei Zaqueo raɨre ana billano Jesuna caɨmare llɨ́ɨnote. Ua Zaqueo jofomo jáidiaillɨnoɨ.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Comɨnɨ áfena cɨ́oillano, nana áferi úrizɨdiaɨoɨ. Daɨdíaɨoɨ:
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Iemo Zaqueo náidacaillano Jesuna daɨde:
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Jira Jesús íena daɨde:
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Mei jɨɨ, o izoide ja oni baɨízaidɨno jenoda jíllotaɨbitɨcue. Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, —daɨde.
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Jesús bífuiaɨdo úrillana comɨnɨ cacana llezica, afémɨe daa rafue íaɨoɨmo llote. Mei Jerusalemo afémɨe áɨnozioicaidemo, afémacɨ comécɨdo “Juzíñamui illáɨmana illɨ́rui ja raɨre dúcɨacade,” daɨdíaɨoɨza.
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 Jira Jesús íaɨoɨna daɨde:
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Naɨ ie jáiñena llezica, ie táɨjɨtaganomona diez dɨ́gamɨe uáidote. Uáiduano illa dɨ́gamɨemo daa ɨere ráifide úcubetuni fecade. Feca llezica íaɨoɨna daɨde: “Bie úcubetunido naɨ cue bíñeille dɨnó ráanɨaɨ oíri. Ua mei, afe fécamo aillo úcubena oni jóoneri,” daɨde.
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 Mei íadɨ dama ie illano comɨnɨ afémɨena éoidiaɨoɨ. Eoillano afémɨe óodana llóitɨno orédiaɨoɨ. Llotíaɨoɨ: “Caɨ illáɨmana o íllena jítaiñedɨcaɨ,” daɨdíaɨoɨ.
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 Mei íadɨ afémɨe illáɨmana jóonega. Jóonia mei dama ie énɨemo jaide. Dúcɨillano úcubetunillaɨna igámɨiaɨ baɨ uáidote. Uáiduano illa dɨ́gamɨemo jɨcánote: “¿Ja nɨeze úcubena ofítatɨo?” daɨde.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Nano jɨ́ɨrigamɨe íena daɨde: “Ocuíraɨma, o úcubemona diez dɨga baɨmo óɨena nabáidɨcue,” daɨde.
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 Ie jira aféllaɨma uai ote: “Ɨere fɨgora. Ñuera ocuífɨregamɨedɨo. Omo due cue ígari ñue ɨ́ɨnotɨoza, diez dɨ́gade comɨnɨ jofue illáɨmana o jóoneitɨcue,” daɨde.
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 Afe mei nane jɨáɨmɨe jɨ́ɨrite. Afémɨe billano daɨde: “Ocuíraɨma, o úcubemona cinco dɨga baɨmo óɨena nabáidɨcue,” daɨde.
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 Nane daje izói bímɨemo uai ote: “O cinco dɨ́gade comɨnɨ jofue lláɨmana o jóoneitɨcue,” daɨde.
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 Afe mei nane jɨáɨmɨe jɨ́ɨrite. Afémɨe daɨde: “Ocuíraɨma, be o úcubetuni. Ñue jacɨ́ruioicana cue éenogaza.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Mei ɨere rɨ́imɨedɨoza, ona jacɨ́ruitɨcue. O jóoneñegamona jaca ófɨredɨo. Daje izói o ríñeganomona jaca ófɨredɨo,” daɨde.
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 Afe jira aféllaɨma íena daɨde: “Fɨénide cue ocuífɨregamɨedɨo. Dama o daɨna uaido rɨire omo jɨcánoitɨcue. Cue rɨ́irenana onódɨo íadɨ, ¿nɨbái mei cue úcube baɨmo nabáiñedɨo? Daje izói cue jóoneñegamona cue ófɨrenana onódɨo íadɨ, íemo jɨáɨ cue ríñeganomona jaca cue ófɨrenana onódɨo íadɨ,
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 ¿nɨbái mei cue úcube jɨáɨe úcube iránomo jóoneñedɨo, abɨdo cue jofomo cue billa llezica afe úcube íemo afe baɨmo jɨáɨe úcube dɨga cue llɨ́ɨnollena?”
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 Iemona afénomo itɨ́nona daɨde: “Bímɨemo ite dáatuni uano, diez dɨ́gatuni otɨ́mɨemo feca,” daɨde.
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 Mei íadɨ afémacɨ aféllaɨmana daɨde: “Illaɨma ero, bímɨemo ja diez dɨ́gatuni ite. ¿Nɨbái mei jɨáɨe úcubena iga?” daɨde.
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 Jira afe illaɨma uai ote: “Mei uáfueza ómoɨna dáɨitɨcue, igámɨemo baɨmo aillo írede. Mei íadɨ íñegamɨemo due ite baɨrórede.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Iemo afe baie cue illaɨma íllana óiacañedɨno, mai baɨ bené atɨ. Atɨano cue eróicana afémacɨ tɨta,” daɨde.
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Bie izói daɨna méifodo Jesús naɨ Jerusalén dɨné jaide.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Ja Betfagé jófuemo, íemo Betania jofue dɨga, afénomo Jesús dúcɨacade. Afe jofue Olivo idu áɨnori ite. Afénomo illa llezica ie llófuegamacɨmona ménamɨe orede. Iaillɨnoɨna daɨde:
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 —Batɨ́ áɨnori ite duera jófuemo ómɨcoɨ jai. Dúcɨillano afénomo cuinaca búrrona cɨ́oitɨomɨcoɨ. Afe búrromo naɨ buna ráɨiñena. Zuítano cuemo atɨri.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Daa come ómɨcoɨmo jɨcánoia “Nɨbái mei uiga” daɨíadɨ, “Caɨ Ocuíraɨma jitáillano jɨcaca” ómɨcoɨ daɨíri, —daɨde.
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Afe llófuegamacɨ íaillɨnoɨ jaillano nana Jesús íaillɨnoɨna daɨna izói cɨ́oizaidiaillɨnoɨ.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Afe burro íaillɨnoɨ zúitaja llezica burro naama jɨcánote:
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Jira afe íaillɨnoɨ uai ote:
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Afe mei ja Jesumo uitíaillɨnoɨ. Dúcɨillano afe burro emodo íaɨoɨ ɨníroina jobédiaɨoɨ. Jóbiano afe emódomo Jesús raɨnádiaɨoɨ.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Afe búrrodo Jesús jailla llezica, ie jáillao comɨnɨ íaɨoɨ ɨníroillaɨna jobédiaɨoɨ.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Olivo daɨna ídumona ana íaɨoɨ jailla llezica, nana afémɨedo jaide Juzíñamuimo ɨ́ɨnotɨno ióbillano caillɨ́oidiaɨoɨ. Daje llezica Juzíñamuimo ɨere caɨmátaidiaɨoɨ, mei dɨga Jesús uaido daɨna comuídena naui uícodo cɨódiaɨoɨza.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Daɨdíaɨoɨ:
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Iemo afénomo ite comɨnɨ cɨ́gɨmo fariseo ímɨiaɨna ite. Afémacɨ Jesuna daɨdíaɨoɨ:
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Mei íadɨ Jesús uai ote:
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Afe mei afe Jerusalemo áɨnozilla llezica, afe jófuena cɨ́oillano Jesús eede.
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 Eiano cómemo úrilla izói afe jófuena daɨde:
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Mei uáfueza fɨénidɨruillaɨ ómoɨmo biite. Aféruimo omoɨ éoidɨmacɨ omoɨ illa onido nágafeniaɨ nofɨ́banillaɨna izói ómoɨna cɨrɨ́noitiaɨoɨ. Afe mei ómoɨri rɨire fúiritiaɨoɨ.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Iemo ana énɨemo ona dótaitiaɨoɨ. Dótano afe jófuemo ite comɨ́nɨna fáitiaɨoɨ. Afe llezica nana afe jofue fɨnoina nofɨ́cɨaɨ ana dócoɨtiaɨoɨ; mei Juzíñamui ómoɨna caɨmare uáiduaɨbillarui onóñedɨomoɨza, —daɨde.
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Jerusalemo ie jofo jailla méifomo, Jesús Juzíñamuimo gaɨríracomo jofo jáillano afeco eromo ite ráanɨaɨ fecádɨno naa ɨbárioidɨnori jino jiude.
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 Iaɨoɨna daɨde:
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Nágaruillaɨ Jesús afécomo llófuefɨrede. Mei íadɨ afe llezica lletáriraɨnɨ illaɨnɨ, daje izói ocuica uai llófuetɨno, naa jofue illáɨnɨri ie íaɨoɨ fallɨno jenódiaɨoɨ.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Mei íadɨ afémɨe fállena baiñédiaɨoɨ, mei nana comɨnɨ afémɨe uai ɨere cacáreidiaɨoɨza.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.