Lucas 17

Juziñamui Ñuera Uai (HTO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesús ie llófuegamacɨna daɨde:
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Bowabow kakafin ana routobon i turobe boro hinamatar, baise orot yait iti sawar niwa’an hinamamatar boro yababan gagamin na’in nab.
2 Trigo llaiéra áillue nofɨ́cɨna afémɨe cɨmoɨmo ɨ́coɨnota monáillaimo dotácana baɨmo ñuera; úrue izói como ɨ́ɨnotɨnomona dáamɨe fɨénidɨfuemo báɨitañelleza.
2 Naatu orot yait nati na’atube nasisinaf, ana gewasin nati orot boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare, men basit nama au kek gidigidih niwawa’anih bowabow kakafih hinasinaf.
3 Afe izóidemona abɨ́ omoɨ rairuiri.
3 Imih abisa kwasisinaf mata toniwa’an, taituwa baitumatumayan bowabow kakafin nasisinaf na’at, inakwarar tatab nihamiy, naatu bowabow kakafin nihamiyen dogoron nabikitabir na’at ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
4 Mei dáaruido afémɨe siete dɨ́gacaiño o fɨeni fɨnóadɨ, íemo siete dɨ́gacaiño ona “Ja daɨí omo íñeitɨcue” afémɨe daɨízaɨbiadɨ, jaca nɨnomo íena caɨmare uáidoitɨo, —daɨde.
4 Naatu veya ta’imon wanawanan mar etei seven na’atube o isa nasisinaf kakaf isan, mar etei seven namatabir maiye nan biya natit nao. Ayu o isa bowabow kakafin asinaf, ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
5 Jesús orécano íaɨoɨ Ocuíraɨmana daɨde:
5 Tur Abarayah Jesu isan hio, “Regah ai baitumatum kwira’at.”
6 Mei jira afe Ocuíraɨma íaɨoɨna daɨde:
6 Regah iyafutih eo, “Kwa a baitumatum ai momor ro’on na’atube, kwa boro iti ai uwa isan kwanao, ‘A wairoron etei ku’uy ra’ah kwen tor yan kure kubat,’ boro fana nab kwao na’atube nasinaf.
7 Omoɨmona daa cómemo ie táɨjɨtagamɨe íadɨ, afe táɨjɨtagamɨe jacáfaɨmona táɨjɨano meine bíadɨ ¿Meita “Mai ráɨizaɨbi, o écaitɨcue” dáɨitɨo?
7 “Naatu itinin ta i iti na’atube, o ta a bowayan orot masaw tabowabow o sheep takakaifen rabirab au bar tanan, boro men ana merar itay naatu itau, ‘Kurun kumare bay ta ku’aan.’
8 Daɨínide. Mei jɨáɨfodo afémɨena ñue dáɨitɨo: “Mai cue güille fɨnori. Güillano cue jirolle llezica nana cue jitailla raa dɨga baɨ atɨ́llena, mamériri. Afe méifomo güillano jíroitɨoza.”
8 Ai’abin, o boro mat a bay tabogaigiwas itaa, imaibo i tamare taa tatom.
9 ¿Meita nana afémɨemo ocuíllana fɨ́nuana ocuídɨmɨe íena “Fɨgora” daɨírede? Daɨíñede.
9 Naatu a bowayan orot iyun sisinaf isan i boro men o ana merar yin isan tama takaifimih en.
10 Afe daje izói, nana Juzíñamui ómoɨmo ocuica omoɨ fɨ́nua fuilla mei, bie izói daɨíredɨomoɨ: “Ñue táɨjɨraɨmacɨñedɨcaɨ. ‘Ɨere fɨ́gomacɨ’ caɨna daɨínide. Mei danɨ caɨmo duide raa fɨnódɨcaɨza. Baɨmo jɨáɨe fɨnóñedɨcaɨ.”
10 Imih kwa auman ef i nati ta’imon, abisa bowamih hinao hiyuni kwa bowabow ufunamaim, kwa na’atumo kwanao, ‘It i akirwairafit wabit men gagamin aisim merarayow isan tananot, abisa hi’u’uwit na’atube tasinafuka.’”
11 Jesús Jerusalemo jailla llezica, Galilea énɨe fuédamo ite duera jófuemo dúcɨde. Afe jofue daje izói Samaria énɨe fuédamo ite.
11 Jesu au Jerusalem yey ana veya i tafaram Samaria naatu Galilee hairi hai yoyow ana founamaim yen in.
12 Afe jófuemo dúcɨacana llezica, diez dɨga chíinaitɨno jino baɨ Jesús dɨné bitíaɨoɨ. Mei íadɨ afémacɨ Jesúmona baɨ jɨca fɨébidiaɨoɨ.
12 Naatu na bar merar ta titit auman, orot nah etei 10 biyah kokom ani’anih bairi hitar. Ef yok na’in hibat
13 Afénomona rɨire íena daɨdíaɨoɨ:
13 naatu hi’af hio, “Regah Jesu kwiwanbabani!”
14 Jesús afémacɨna cɨ́oillano daɨde:
14 Jesu nuw itih, basit iuwih eo, “Kwan firis biyan kwatit naatu biya enuteteyan itah.” Baise hitit efamaim hinan, biyah etei higewasin.
15 Iemo afémacɨmona dáamɨe ie abɨmo ite duico jacáillana cɨ́oillano, Jesús dɨné abɨdo bite. Billa llezica Juzíñamuimo rɨire cáɨmadote.
15 Naatu wanawanahimaim orot ta’imon biyan bigewasin itin, basit matabir maiye fanan sib God bora’ara’ah auman na.
16 Jesumo dúcɨillano afémɨe ana énɨemo fueco dɨné bɨ́jɨcaide, Jesuna fɨgora daɨíllena. Afe bie izói daɨdɨ́mɨe Samaria ímɨe.
16 Jesu nanamaim me yan ra’iy ana merar yi. Naatu iti orot i Samaria matuwan.
17 Jira Jesús daɨde:
17 Naatu Jesu eo, “Orot nah etei i ten biyah higewasin, naatu orot nah nine i menamaim tema’am?
18 ¿Meita dama bie jɨcánemɨena Juzíñamuina abɨdo cáɨmaduaɨbilla? —daɨde.
18 Aisim iti orot menan ta akisinamo na God ana merar eyiy?” Naatu Israel sabuw aisim boro men iti na’atube hitasinaf?
19 Iemona Jesús afe ɨímana daɨde:
19 Imaibo Jesu orot iu eo, “Kumisir au bar kwen, a baitumatumamaim iyawas.”
20 Fariséuaɨ Jesumo jɨcánotiaɨoɨ, “¿Nɨɨrui Juzíñamui illáɨmana illɨrui biite?” Afémɨe uai ote:
20 Pharisee afa Jesu hibatiy hio, “God ana aiwob i boro mar biy nan?” Jesu iyafutih eo, “God ana aiwob i men bebeyanamaim enan,
21 Afena “Ba nɨɨe” daɨínide. Daje izói “Baɨ batɨ́ ite” daɨínide. Mei Juzíñamui illáɨmana illɨno omoɨ cɨ́gɨmo ite, —daɨde.
21 boro sabuw hina’itin hinao, ‘Kwa’itin iban iti, o iban ni’i.’ Anayabin God ana aiwob i kwa wanawanamaim ema’am.”
22 Afe mei ie llófuegamacɨna daɨde:
22 Imaibo ana bai’ufununayah iuwih eo, “Mar enan kwa boro kwanakaibaban kwanao, ‘Orot Natun ana veya mi’itube tanan tata’itin,’ baise nati ana veya boro men kwana’itinimih.
23 Jɨáɨmacɨ ómoɨna dáɨitiaɨoɨ, “Be nɨɨe,” íemo nɨbaɨ “Batɨ́ ite” dáɨitiaɨoɨ. Mei íadɨ afénomo jáiñeno iri. Daje izói afémacɨdo jáiñeno iri.
23 Sabuw boro hina’uwi hinao, ‘I ban ni’i enan kwa’itin, o iti enan kwa’itin.’ Sabuw hinao men ufuh kwananunuwamih.
24 Mei ameo llairilla mona enéfemona jɨca jɨáɨnomo cɨ́oina izói, Nanoide Ɨima Jitó billɨrui afe izói cɨ́ocaizaɨbite.
24 Anayabin Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaram wanawanan ana’itin i boro namanamar ebow tafaram etei emamarakaw na’atube boro namarakaw.
25 Mei íadɨ aferui naɨ dúcɨñeille llezica, afémɨe fueñe jamánomo duere zéfuite. Daje izói bigɨ́maɨaɨ íena ruifíruitiaɨoɨ.
25 Baise wantoro’ot i boro sabuw iyab iti boun tema’am ana veya’amaim boro hinab hini’a’akir, hinakwahir biyababan ta ta hinitin.
26 Noé illágɨmamo comɨnɨ ɨere fɨeni illa izói, afe izói cue billɨ́ruimo comɨnɨ fɨeni íitiaɨoɨ.
26 Ana itinin i boro Noah ana veya’amaim mamatar na’atube, Orot Natun ana veya’amaim boro na’atube namatar.
27 Noé ie fɨnoca áillue nocaemo jáiñena llezica, nana comɨnɨ ie lloga uaina náfueñeno fia güíoidiaɨoɨ. Güillano jirófɨrediaɨoɨ. Afe llezica íaɨoɨ fɨeni illafue méidoñeno áɨreoidiaɨoɨ; íemo íaɨoɨ jízanɨaɨ ɨníreitaoidiaɨoɨ. Jaca daɨí itíaɨoɨ abɨna Noé jofo áillue nocaemo jaide. Iemo aillo nocɨ bɨide. Jamánomo bɨ́illamona nana afémacɨ coróbaitiaɨoɨ.
27 Noah ana veya’amaim sabuw hi’aa hitomatom, orot babin hitatabin, wanawanan Noah wa wanawanan run harew gagamin tit sabuw etei himorob.
28 Iemo Lot illágɨmamo afe izói ite. Juzíñamuimo comécɨñeno güíoidiaɨoɨ. Güillano jirófɨrediaɨoɨ; ɨ́bajano fécafɨrediaɨoɨ. Jacáfaɨaɨna ritíaɨoɨ, íemo jofónɨaɨna níoicaidiaɨoɨ.
28 Naatu ana itinin ta i Lot ana veya’amaim mamatar na’atube. Orot babin hi’aa hitom, masaw hitar hibow, bar hiwowab, hitobon hi’aa hinan wanawanan
29 Mei íadɨ afe Lot Sodoma jófuemona jino bítemo, monámona réɨcɨaɨ nocɨ bɨilla izói cocɨde. Afe llezica ɨere uzire boode ‘azufre’ daɨna raa cócɨa. Afemona nana tɨmádɨmacɨ.
29 Lot tafaram Sodom bihamiy ana veya wairaf marane God iyafar re sabuw etei e’arahih himorob.”
30 Cue Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, cue cɨ́ocaizaɨbillɨrui afe izoite.
30 Ana itinin i ta’imon, Orot Natun nanan ana veya boro nati na’atube namatar.
31 Aféruimo daa come ie jofo caifófecomo íadɨ, ie jofo eromo ite ráanɨaɨna jofo jaillano báɨruainide, afénomona botádeza. Daje izói dáamɨe jino jacáfaɨmo íadɨ, abɨdo ie jofomo bínide.
31 Nati ana veya’amaim orot yait ana or ema’am boro men nayen bar ana sawar nabow, na’atube orot ana masaw ebow boro men namatabir bar sawar nabowamih.
32 Lot aɨmo omoɨ uíbicai.
32 Orot Lot aawan isan abisa namatar i kwananot!
33 Ie caana rairuíacadɨmɨe áfena afémɨemona féite. Mei íadɨ ie cáanana lloñédɨmɨemona afe féiraiñeno, áfena baɨmo ziiño illɨ́nona máiñoite.
33 Orot yait i taiyuwin ana yawas enunuwih boro men nabaimih, baise orot yait ana yawas ayu isou kwakwahir ana yawas boro natita’ur nab.
34 Iemo nane ómoɨna dáɨitɨcue, cue dúcɨille naɨo, mena come dájena ɨ́nɨa llezica, íaillɨnoɨmona dáamɨe oni uille. Jɨáɨmɨe fɨébicaite.
34 A tur ao’owen, nati ana guguminamaim, orot rou’ab boro gem ta’imon tafan hina inu’in, orot ta boro hina bora’ah, ta boro gem tafan hinihamiy na’in.
35 Daje izói mena rɨngo daane trigo lláia llezica, íaɨnguaɨmona dango oni uille, jɨáɨngo fɨébicaite.
35 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hina bora’ah ta boro hinihamiy nama.
36 Daje izói mena ɨima jino jacáfaɨmo táɨjɨna llezica, íaillɨnoɨmona dáamɨe oni uille jɨáɨmɨe fɨébicaite, —daɨde.
36 Orot rou’ab boro hinama masaw hinabob, orot ta boro hina bora’ah, ta boro masaw yan hinihamiy nama.”
37 Daɨí ie dáɨnana cacáillano, ie llófuegamacɨ íemo jɨcánotiaɨoɨ:
37 Ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Regah iti boro menamaim namatar?” Jesu iyafutih eo, “Efan menamaim murumurubih biyah ti’inu’in mamu ikou boro imaim hinaru’ay.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.